MARTINA DRUŽINEC

Razgovarali smo s grafičkom dizajnericom - dobitnicom svjetskih priznanja

Intervju: Izvorka Jurić nam otkriva tajne svog uspjeha
Jeste li se ikada pitali što stoji iza uspjeha pojedinih brendova proizvoda koje svakodnevno imate u svojoj blizini? Je li vas ikada zanimalo kako je dizajn nekog proizvoda nastao, a kako je, što je najvažnije, dugi niz godina na tržištu opstao? Koliko je dana i koliko noći utrošeno u smišljanje dizajna ili identiteta prepoznatljivosti proizvoda kojega će oči javnosti gledati, a umovi pamtiti? To su samo neka od pitanja koja smo uputili na adresu svjetski poznate grafičke dizajnerice. Kroz ovo štivo upoznat ćete Izvorku Jurić- našu, a svjetsku! 

Izvorka Jurić grafička je dizajnerica koja stoji iza vrlo uspješnog i nagrađivanog dizajn studija "Design Bureau Izvorka Jurić" kojega je osnovala prije sedam godina. Kako doznajemo, još je u osnovnoj školi odlučila da želi biti umjetnica ili nešto slično iz tog kreativnog smjera, samo tada nije baš znala što to znači i što je sve točno dizajn pa je govorila da želi biti modna dizajnerica. Nakon završetka Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn upoznala se s čarima grafičke tehnike, tipografijom i dizajnom vizualnih komunikacija. Tada je shvatila da je to ono što ju zanima. Nakon toga, otkriva nam, logičan je put za nju bio upisati studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Od tada je stalno u dizajnu na ovaj ili na onaj način. Kroz vlastite projekte, projekte za klijente ili kroz aktivaciju u struci ili putem edukacije o dizajnu. Ništa bez dizajna. 

Izvorka Jurić 

Kako ste došli na ideju za vaš naziv „Design Bureau Izvorka Jurić"?

Kako sam 13 godina bila suvlasnica i vodila kreativnu agenciju "Tridvajedan" nisam toliko ulagala u promociju vlastitog imena već u promociju imena agencije. S godinama sam shvatila da je osobno brendiranje izuzetno važno i kada sam prije sedam godina pokretala dizajn studio, znala sam da ga moram nazvati osobnim imenom. Kako je naš pristup projektima analitički i strateški, opis "dizajn studio" nije mi se činio da dovoljno opisuje naš pristup pa sam se odlučila za opis "dizajn biro" u internacionalnoj jezičnoj inačici. Biro se često koristi za arhitektonske kolektive ili tvrtke u raznim znanstveno-tehničkim područjima poslovanja, jer sugerira da je nešto stručno ili poslovno orijentirano, a to je dizajn kakav mi radimo.
 
Koliko se vaše poslovanje mijenjalo od samog početka do danas?

U prvom redu mijenjao se fokus na različita područja dizajna. Naravno, u počecima sam radila različite projekte, od kulturnih do tržišnih, od kampanja i reklama do identiteta tvrtki ili proizvoda, dizajna plakata, knjiga. U jednom smo razdoblju u agenciji bili jako usmjereni na izravan marketing i razne kreativne materijale koji su se tada poštom slali na adrese uže skupine (novinarima, liječnicima, stručnjacima u konkretnoj industriji i slično). To je bilo dizajnerski jako kreativno područje u kojemu nam je bilo posebno zanimljivo to što smo znali kome se obraćamo, a i rezultati su bili mjerljivi. Razvojem novih tehnologija i razvojem društvenih mreža taj se segment uglavnom prebacio na online marketing. Kasnije, kako smo sve više radili i na identitetu proizvoda, shvatila sam da je to područje koje me najviše veseli i gdje postižem najbolje rezultate (u smislu dizajna). Osnivanjem vlastitog studija orijentirala sam se na područje brendiranja i razvoja identiteta proizvoda za male i srednje poduzetnike, a time se i bavim, najveći dio svog vremena. Drugo što bih istaknula je način formiranja tima. Nekada se uglavnom išlo na zapošljavanje raznih kreativaca unutar agencijskog ili dizajnerskog tima koji su onda zajedno radili na različitim projektima za različite klijente. Kada sam postavljala studio, željela sam otvorenu mogućnost za formiranje tima za pojedini projekt, jer profesionalci u kreativnoj industriji imaju sasvim različite afinitete ili stilove te treba znati kada i kako ih primijeniti. Tako uvijek u tim mogu uključiti suradnika za kojega mislim da bi najviše mogao doprinijeti projektu. Zato imam malo stalnih zaposlenika i cijeli niz vanjskih suradnika, poput copywritera, ilustratora, fotografa, ali i dizajnera.

 
Na koji način i gdje tražite inspiraciju?

Inspiracija je uvijek život, u smislu da pratite što se događa oko vas, kod nas i u svijetu, da putujete, upoznajete nove kulture, stvarate nova iskustva i naravno, pratite što rade drugi kreativci, u različitim područjima, u dizajnu, u razvoju tehnologije, ali i u umjetnosti također. Kad vidim kako drugi rade sjajne stvari, imam potrebu i ja raditi bolje pa se natjeram na pomicanje granica u svo dizajnu. Trajanje dizajn procesa je vrlo različito, ovisi o kompleksnosti i vrsti projekta. Neki puta je to tjedan ili dva, neki puta nekoliko mjeseci, ali za neke projekte zna biti i godina ili čak dvije.
 
Jesu li vaši klijenti zahtjevni? Kako pronađete „zajednički jezik“?

Volimo kad su zahtjevni, u smislu da imaju visoke standarde i da im je bitan dobar dizajn, jednako kao što im je bitna i kvaliteta vlastitih proizvoda. Klijenti biraju nas, javljaju nam se kada nas temeljem dosadašnjih projekata prepoznaju kao potencijalnog partnera. Vrlo je važno povjerenje, ali i da klijent zna zašto vas je angažirao. Već na prvom sastanku uglavnom možemo procijeniti želi li klijent našu pomoć i naše stručno mišljenje. I ako zajedno zaključimo da gledamo na projekt iz istog kuta i da vidimo razvoj u istom smjeru, onda to znači da smo dobar spoj. (smijeh)


Koliko je važno pratiti trendove na tržištu? Koliko se često i kako mijenjaju?

Jako je važno pratiti trendove pa čak i pokušavati uvijek biti korak ispred. Redovito pratim sve što se globalno događa na području brendiranja, dizajna ambalaže, razvoja tehnologije i dizajna novih proizvoda i usluga. Mislim da bez takve informiranosti nije moguće raditi dobar dizajn. Naravno da dobar dizajn ni u kojem slučaju nije stvar trenda, ali je izuzetno važno da dizajn koji ste zamislili nije takav koji će brzo "zastarjeti" da se ne dogodi da u trenutku kada proizvod izađe, više nije relevantan.
 
U vašoj se praksi i radu nalazi bogat opus i širok spektar različitih projekata iz različitih segmenata djelovanja. Na što morate paziti kada je riječ o brendiranju odnosno dizajnu proizvoda i usluga?
 
Prije svega moramo saznati, u razgovoru s klijentom i kroz analizu te tržišne niše, koja je specifičnost ili bit samog proizvoda ili usluge. Što je to nešto posebno ili drugačije što pruža korisniku?! Koja je to osnovna istina o proizvodu koja bi nam bila zanimljiva i poticajna da baš taj proizvod poželimo isprobati, kušati, posjedovati?! Iz te osnovne ideje, istine ili biti proizvoda proizlazi cijela kreativna strategija, priča o proizvodu, vrlo često i ime pa zatim dizajn brenda, identitet proizvoda ili usluge i sve drugo.

 
Vaš dizajn osmišljen za kozmetički proizvod PLASINIA objavio je prestižni američki časopis The Dieline. Koliko je to važno priznanje za vaš rad? 

Svaka objava nekog našeg dizajna, stručna nagrada ili priznanje naravno da nam mnogo znači, kao poticaj za daljnji rad i kao potvrda da idemo u dobrom smjeru. Uvijek je lijepo čuti takvu vijest koja vam svakako uljepša dan i osigura dodatnu energiju za projekte na kojima trenutačno radite. Od trenutka kada smo predstavili identitet proizvoda PLASINIA - prirodna kozmetika iz Like, on je izazvao pažnju javnosti i kupaca pa je tako nakon samo dva mjeseca na hrvatskom tržištu, u proizvodnji linija na talijanskom jeziku, za veliku narudžbu talijanskog distributera. Reakcije stranih distributera izuzetno su pozitivne, jer ističu da im nedostaje prirodan proizvod koji je uz to dizajniran i brendiran za suvremenog korisnika. To je upravo ono na što smo i ciljali.



Koji vam je najdraži, a koji najteži dio posla?

Najdraži dio posla je istraživanje, analiza i dolazak do kreativne ideje. To je svojevrsno uzbuđenje koje želite podijeliti sa svima, posebno ako vam se čini da je ideja sjajna. To me uzbuđenje često toliko obuzme da ne mogu dočekati staviti ideju na papir, oblikovati ju, dizajnirati, dati joj oblik. Najteži dio posla je realizacija, u smislu tehničke izvedbe ili produkcije nekog materijala. U tom dijelu poprilično ovisite o drugima, o tehničkim mogućnostima, razini proračuna, neočekivanim okolnostima. U razvoju novog proizvoda gotovo uvijek nailazim na neke prepreke koje treba riješiti tako da projekt ne trpi. Što imam više iskustva, to više znam predvidjeti neke stvari, ponekad čak i "puhati na hladno" kako se kaže, pa tako taj dio procesa onda ipak, teče jednostavnije.

 
S kojim ste dizajnom najzadovoljniji i zašto?

Naš daleko najpoznatiji dizajn proizvoda je Brachia - bočica u obliku masline. Omogućila je malom proizvođaču veliku vidljivost u medijima širom svijeta i to isključivo zbog dizajna. Uzmite u obzir da je to bilo 2006. godine i da ta ambalaža i danas postoji te uspješno funkcionira na tržištu. Što je izuzetno rijetko, obzirom da je trajanje dizajna ambalaže kratko, najčešće od jedne godine do nekoliko godina.

Kao drugi primjer istaknula bih dizajn identiteta linije hrane za pse RUSTICAN za koji smo osmislili cjelovitu kreativnu komunikaciju, brend, identitet proizvoda i lansiranje na tržište. Brend je izuzetno dobro prihvaćen i već je u prvim mjesecima bilo jasno da će izgraditi vrlo dobru poziciju. Od prvog lansiranja linije šest okusa suhe hrane, u protekle dvije godine linija je proširena s novim proizvodima suhe hrane za male pse te linijom mokre hrane. Danas je RUSTICAN jedan od najznačajnijih brendova u regiji, u super premium kategoriji hrane za pse.



Kada je riječ o rebrandingu, na što morate paziti kako biste napravili redizajn, a opet zadržali izvorni oblik i prepoznatljivost proizvoda koji ima dugu tradiciju (primjer Zdenka sir)?

Nema tu neke univerzalne formule, svaki projekt je drugačiji, ovisi o tome zašto se radi rebranding. Koji sucilj i svrha, koliko je brend ili proizvod prethodno dugo na tržištu, koliko je prepoznatljiv kod ciljane skupine, ali i za koje elemente je ciljana skupina vezana i slično?! Ako proizvod ima dobru poziciju koja se temelji na dugoj tradiciji kao kod Zdenka mliječnih proizvoda, važno je zadržati one elemente za koje je ciljana skupina emotivno vezana te unaprijediti brend tako da može funkcionirati u suvremenom okruženju. Takva vrsta rebrandinga najčešće je uspješna onda kada kupci i dalje prepoznaju proizvod, ne znaju možda točno reći što se promijenilo, ali znaju da ukupno djeluje znatno bolje, kvalitetnije, suvremenije.


Količina humora zastupljena u dizajnu ovisi o dizajneru ili o klijentu? Koliko je važno znati gdje povući granicu? 

Mislim da ovisi o oboje. Kao i u životu neki dizajneri imaju više, a neki manje smisla za humor. Što se tiče klijenata, to ovisi o proizvodu, u nekim kategorijama proizvoda, humor nikako nije opcija, jer se ne uklapa u vrijednosti proizvoda. No, tamo gdje humor jest opcija, to često može biti dobitna kombinacija, jer ljudi vole opuštenu komunikaciju i nešto što će ih zabaviti. S druge strane, dobar humor je izuzetno teško napraviti. Važno je znati povući granicu i napraviti takvu komunikaciju koja ne izgleda umjetno ili prenategnuto. Rijetki su oni koji to rade stvarno uspješno, iako vidim da posljednjih godina i Hrvatima humor ide sve bolje i bolje. (smijeh) 

Kojih biste pet savjeta dali mladim dizajnerima?
 
Učite i upijajte sve oko sebe, stalno se razvijajte.
Budite uporni, ne odustajte.
Pratite što rade drugi dizajneri, umjetnici, kreativci i što se događa s razvojem tehnologije.
Radite na projektima premda i volonterski - svako novo iskustvo je osobni razvoj i nova prilika.
Radite ono što vas veseli - to je obično ono što radite najbolje.
 
Koje karakteristike i odlike mora posjedovati sjajan dizajner?

Za dizajnere kažu da je važno da su kreativni po prirodi i da imaju ono nešto što zovemo talent. No, mislim da je to zapravo najmanji dio, najvažnije je iskoristiti taj talent, naučiti dizajn struku i znati kako ju kreativno primijeniti. Zato je važno, osim usko dizajnerskih znanja, poznavati i osnove psihologije, ponašanja potrošača, osnove marketinga, osnove ergonomije, različite tehnologije. Moglo bi se tu još mnogo nabrajati pa mislim da se da zaključiti da se radi o izrazito multidisciplinarnom zanimanju. Sjajan dizajner mora znati sve i svašta pa sva ta znanja primijeniti na neki jednostavan i razumljiv način. Sjajan dizajner dizajn živi 24 sata, sedam dana u tjednu do kraja svog života. Stalno u nekom promišljanju ili stvaranju.

 
Ni nagrade i priznanja nisu vam nepoznanice. Koja vam je od njih najdraža i zašto? 

Široj javnosti je najpoznatija nagrada Red Dot za koju sam svakako ponosna da ih posjedujemo čak četiri, ali meni osobno, nekako je najdraža nagrada World Star koju dodjeljuje WPO - World Packaging Organization, krovna svjetska organizacija za ambalažu. Nagradu dodjeljuje žiri koji se sastoji od različitih stručnjaka vezanih za ambalažu te se ne ocjenjuje samo dizajn, već i utjecaj na društvo, stupanj održivosti, tehnološke karakteristike. Nagradu su nam dodijelili 2006. godine za Brachia maslinu, u Chicagu na svečanoj večeri na kojoj smo bili i u nominaciji za President Award što se smatra najvišim priznanjem. Tada smo bili među najmlađima nagrađenima, s ambalažom najmanjeg poslovnog subjekta (Brachia poljoprivredna zadruga) i to iz Hrvatske. Naime, većina ostalih sudionika su bile dizajn tvrtke koje rade za najveće svjetske brendove s daleko većim proračunima, uglavnom iz Amerike, Ujedinjenog Kraljevtsva i bogatih istočnih zemalja. Na dodjeli smo zato, ostalim sudionicima, bili prilično egzotični. (smijeh)

 
Ovih dana obilježavate 20 godina rada. Koji vam se osjećaji bude kada se sjetite svojih početaka? Koliko je bilo teško/jednostavno razvijati se i „rasti“? Biste li štogod promijenili? 

Tih 20 godina me je, moram priznati iznenadilo, jer nisam shvaćala da je prošlo već toliko. (smijeh) Kada gledam unatrag, naravno da se sjećam trenutaka koji su bili teški, ali mislim da je ipak mnogo više onih koji su bili sretni i onih koji su me ispunjavali. Često se s kolegama, s nostalgijom prisjećam nekih starih, dobrih dana, ali moram priznati da su to ipak uspomene koje su nam drage radi naših doživljaja, međusobnih druženja, smiješnih ili dirljivih situacija. Mislim da je sada mnogo bolje vrijeme za dizajn i da je mnogo lakše pokazati što znaš da tako kažem - odaslati to što radiš u svijet i pokušati pronaći svoje mjesto. Kada sam bila na početku bilo je znatno drugačije, bilo je važno da si dio nekog većeg sustava da bi uopće došao do ozbiljnog posla ili da bi netko obratio pozornost na to što radiš. Da, konkurencija je sada mnogo veća i ljestvica kvalitete se diže iz dana u dan, ali klijenti su spremni raditi s onim tko je po njihovom mišljenju za njih najbolji. Neovisno je li riječ o samostalnom autoru, malom dizajn studiju ili velikoj marketinškoj agenciji.

Bih li nešto mijenjala? Voljela bih da mogu znati sve što znam danas, ali da sam u svojim dvadesetima te da počinjem karijeru u ovom, novom vremenu. To bi bilo sjajno! (smijeh)
 
Foto: PR
Objavljeno: 14.05.2018. u 12:40

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p