SVJETSKA MODA

Ruši li se modni svijet kakvog poznajemo?

Svjetska moda pred velikim izazovima
Gucci
D
ugi niz godina svjetska modna scena je bila poprilično predvidljiva, na svojevrstan način ušuškana u utabane okvire iz kojih su rijetki brendovi izlazili. Jer nisu za to imali razloga – cijeli sustav je funkcionirao po unaprijed utvrđenim pravilima koji su prije svega išli u prilog samim modnim kućama. No, taj ekskluzivni modni svijet počeo se urušavati pred onim digitalnim i pod pritiskom instant rješenja koja na duže staze nikad ne funkcioniraju.

Prije pojave interneta i, posebice, popularizacije društvenih mreža, modni svijet se činio tako ekskluzivnim, krug u kojem smiju biti prisutni samo oni odabrani. Glamur i dekadencija bili su rezervirani samo za one privilegirane, koji nisu otkrivali što se skriva prije, iza i nakon modne piste. Divili smo se tom svijetu prelistavajući glossy časopise i nestrpljivo iščekivajući pokoji televizijski izvještaj kako bi dobili barem maleni uvid u ono što se događa. Pravila igre diktirale su modne kuće i njeni vodeći elitni sudionici, a mi smo ta pravila slijepo prihvaćali. Pojavom interneta, kontrola nad informacijama se smanjila, a porastom modnih portala i pojavom modnih blogova taj svijet je postao dostupniji. Društvene mreže posebno su utjecale na to – prateći svoje najdraže medije, digitalne influencere i live streamove, i mi smo bili na revijama i u backstageu, i po prvi put smo u real timeu mogli vidjeti cijelu kolekciju.

Modni svijet vs. digitalni svijet

U početku su modne kuće digitalne novitete objeručke prihvatili. Na taj način dobivaju puno širu publiku, često besplatnu reklamu i onaj hype kojem svi teže. No, tu negdje putem modni svijet je izgubio svoj elitizam i ekskluzivnost, a s tim nisu računale vodeće modne kuće. Više se taj svijet ne čini tako jedinstvenim jer sve možemo vidjeti! Odmah i sada!

Vivenne Westwood
Moderan digitalni svijet ima brojna pravila, a na onaj modni najviše su utjecala dva: instant informacije i real time. U moru informacija i proizvoda lako se zasitimo i prelazimo na nešto novo. Taj moderni brzi vlak htjele su uhvatiti i vodeće modne kuće koje su tijekom godina samo povećavale produkciju svojih kolekcija: haute couture, pret-a-porter, pre-fall, cruise, resort, capsule Štancanje mode na traci bio je odgovor na instant informacije današnjice. I to je funkcioniralo par godina. No, onda su kreativni direktori počeli redom odlaziti iz vodećih modnih kuća, često naglašavajući kako je dotični tempo bio jednostavno prebrz. Ni tada se nije reagiralo jer su slučajevi bili izuzetak. No, ne kaže se bez razloga da izuzetak čini pravilo.

Real time, putem brojnih live streamova na službenim društvenim mrežama, ali i mrežama samih gostiju revija, približio je kolekcije i ljudima izvan tog ekskluzivnog kruga. No, real time ima i svoja pravila – krajnji korisnik dotičnu kolekciju ne može kupiti u real timu, nego na nju mora čekati do iduće sezone. Ako komad ne može kupiti sada i odmah, on je, u moru informacija s kojima je redovito bombardiran, za par mjeseci već zaboravio na njega. Čemu takva vrsta reklame, ako nema učinka? A često može izazvati i kontraefekt. Tu frustraciju krajnjeg kupca veoma mudro su iskoristili high street brendovi koji su se novim pravilima brže prilagodili. U samo par tjedana na policama možemo kupiti hit komade koje smo nedavno vidjeli na modnoj pisti. Besramna krađa? U većini slučajeva jest, ali se prodaje. Novac ipak diktira sve.

Burberry

Burberry – hrabri predvodnik novog modnog poretka

Posve je jasno kako nekadašnji preddigitalni modni svijet više ne može funkcionirati po svojim starim pravilima. Demokratizacija mode dovela je i do novih pravila koja postavlja krajnji korisnik, a to je u ovom slučaju kupac. Jer budimo realni, umjetnost na stranu, modne kuće prvenstveno, poput high street igrača, žele prodati svoje kreacije. Prva modna kuća koja je smogla hrabrosti da razruši most na kojem je jurio taj brzi vlak je Burberry na čelu s talentiranim i hrabrim Christopherom Baileyjem.

„Za industriju koja voli gledati unaprijed, kako možemo da ne budemo uzbuđeni zbog noviteta koji su promijenili živote svakog od nas? Promjene koje smo uveli, omogućit će nam da izgradimo čvršći odnos između doživljaja kojeg stvaramo sa svojom modnom revijom i trenutka u kojem ljudi fizički mogu istražiti kolekciju za sebe“, objasnio je Christopher za Buisiness of Fashion povodom uvedenih promjena u 2016. A one su bile drastične.

Sve podlinije ove britanske modne kuće ujedinjene su pod jednim imenom, Burberry, a odustalo se od poimanja kolekcija kroz sezone proljeće/ljeto i jesen/zima. U veljači prošle godine prihvaćen je takozvani consumer-facing concept u kojem je cijeli rad usmjeren prema krajnjem kupcu. Uveden je see now, buy now način prodaje koji je uistinu drastičan korak za jednu dizajnersku kuću jer ima utjecaja na cjelokupno modno tržište. Christopher je odlučio dva puta godišnje, točnije u veljači i rujnu, predstavljati zajedno muške i ženske kolekcije koje nisu vezane uz sezonu, a dotične kreacije odmah ponuditi na prodaju, kako u svojim trgovinama i online shopovima, tako i kod svojih zakupaca. Novi koncept je promijenio i način stvaranja kolekcije koji započinje otprilike šest mjeseci prije same prezentacije. Ako se kolekcija predstavlja u rujnu, modna kampanja je snimljena već u lipnju ili srpnju, kako bi bila spremna lansirati se odmah nakon njenog predstavljanja. U showroomu se gotova kolekcija prije početka ljeta predstavlja buyerima i medijima putem vodećih komada, primjeraka korištenog tekstila i inspiration boarda. Na koncu, kad se kolekcija u rujnu predstavlja široj publici, buyeri su već u svojim trgovinama stavili komade na prodaju, a mediji znaju o čemu trebaju pisati. A sami kupac, koji je uživo putem Facebook Livea i Instagrama, gledao reviju, već zna što želi kupiti i, ono najvažnije, to može nabaviti dok je još uvijek pod dojmom modne čarolije. Vlak nije protutnjao pored njega, nije došao novi u kojeg može uskočiti, nego je uživao u krajoliku i upijao sve oko sebe.

Kenzo

Spajanje ženskih i muških kolekcija u jednu prezentaciju


Burberryjev primjer, osim H&M-a koji je nedavno prihvatio see now, buy now koncept za svoju Studio kolekciju, nisu slijedile ostale dizajnerske kuće koje se i dalje boje urušavanja tržišta. No, i one polagano iskaču iz brzog vlaka zbog mučnine izazvane prebrzim i konstantnim radom na modnoj traci. Kako bi djelomično smanjili količinu kolekcija, modne kuće, poput Guccija, Bottege Venete, Kenza, Paul Smitha, Calvin Kleina, Vivienne Westwood, Vetementsa, idu linijom manjeg otpora, ali ipak uvode potrebne promjene te ujedinjuju mušku i žensku kolekciju pod jednu. Kako su iz Guccija objasnili, držanje za dva odvojena modna kalendara više proizlazi iz tradicije nego praktičnosti. A kako je Gucci dio globalne grupacije Kering, velika je vjerojatnost da će tim putem uskoro, ako se, naravno, taj put pokaže uspješnim, krenuti i druge članice, poput Saint Laurenta, Alexander McQueena i Balenciage. To možda ne utječe tako drastično na prodajni segment, no dovodi u pitanje raspored održavanja svjetskih modnih tjedana.

No, modnom kalendaru, koji se godinama odvija po istoj špranci, ne prijeti samo spajanje muških i ženskih kolekcija. Iz službenog programa na svjetskoj razini počela su izlaziti brojna dizajnerska imena. Versace je odustao od prezentiranja svoje haute couture kolekcije, a pred samo održavanje New York Fashion Weeka, nakon Tommyja Hilfigera, Rachel Comey, Rebecce Minkoff, Opening Ceremonyja, svoj službeni odlazak je potvrdio i modni dvojac Proenza Schouler kojeg ćemo od iduće sezone gledati na pariškim pistama. Dio modnih kuća svoje nove kolekcije prezentira u intimnijem okruženju, dio odustaje od ikakve fizičke prezentacije, a dio i dalje ne zna u kojem smjeru treba ići.

Bottega Veneta
Ukidanje pojma sezone i kolekcija razdvojenih prema spolovima, see now, buy now koncept, odustajanje od sezonskih kolekcija, intimnije prezentacije – sve su to promjene koje ukazuju na to da onaj klasični sustav više ne može funkcionirati. Modni svijet je objeručke prihvatio digitalno doba, ali godinama je vidio samo njegove dobre strane, prihvatio da se drugi mijenjaju, vjerujući da njegove temelje rijetko što i, pogotovo, tko može srušiti. No, kupac kao pojedinac puno brže se mijenja i otvoreniji je prema promjenama, pogotovo kad one njemu idu u prilog. Veći sustavi, poput velikih dizajnerskih kuća, troma su organizacija koja i dalje glorificira stare dane, glamur i ekskluzivnost, elitizam i sposobnost da oni postavljaju pravila. Nažalost, prihvaćanjem demokratizacije modne elite, pravila više ne postavljaju oni. Modni svijet je pred velikim promjenama i zaokretima koji nisu nimalo jednostavni. Mijenjati se iz temelja te prestati vjerovati u nešto što smo do nedavno smatrali neuništivim, drastičan je korak. Ali je neminovan. Novi modni vlak već je krenuo. On ne juri, on kreativno stvara, on ne štanca, on kvalitetno kreira, on prihvaća nova pravila demokratizacije, no ipak jedan svoj kupe čuva za zaboravljenu elitu. Mjesta se lagano popunjavaju, a tko ne uskoči na vrijeme, izgubit će svoju priliku da stvara novu modnu povijest.

Mija Dropuljić
Foto: Getty Images
Objavljeno: 15.02.2017. u 15:32

VEZANE VIJESTI

IZ RUBRIKE