KOŽA

Je li pojam 'anti age' glavni krivac zašto se danas toliko bojimo starenja?

Kada je dostojanstveno starenje postalo odbojno i nepoželjno?

Vjerujem kako svatko od nas ima neke svoje rituale kojih se baš nikada ne odriče, a za mene su to oni jutarnji, koji uključuju šalicu kave i skrolanje po mobitelu, dok kradem nekoliko minuta od dana za izležavanje u toplom krevetu. Sastavni dio mog jutarnjeg odbijanja izlaska iz kreveta postalo je i otvaranje virtualne škrinjice uspomena, koja me uvijek iznova podsjeti što se dogodilo prije dvije, tri, a u nekim situacijama i nevjerojatnih deset godina! Kao šamar za dobro jutro, gledam sebe u neprepoznatljivim izdanjima, s aparatićem na zubima, u pomalo konfuznim modnim kombinacijama, kako oversheram misli i razmišljanja za koja bi sada bila najsretnija da nikada nisu kročila na tipkovnicu. Koliko god uživala prisjećati se nekih situacija na koje bi najvjerojatnije zaboravila da su se ikada dogodile da ne postoji ova Facebookova opcija, toliko imam osjećaj da me upravo ona svakog jutra povlači za rukav i nježno mi šapuće u uho riječi koje u svakoj ženi izazivaju nelagodu - "stara si!"

Riječi od kojih se na samu pomisao dlanovi znoje, a kroz glavu kreće kolati bujica misli na što sam točno potrošila svih tih dvadeset i sedam godina života? Ono što potiče dodatnu paniku jest i približavanje toj omraženoj okrugloj brojci, koja je u jednoj od epizoda Prijatelja čak i rasplakala Joeya, a sve mi se čini da će i moja proslava jednako tako izgledati. Što dolazi nakon brojke trideset? Hoće li moj život postati nešto sređeniji i ozbiljniji ili je jedina privilegija tih godina da mi se mala djeca obraćaju s 'teta'? Tjeskoba prouzrokovana starenjem nije izolirani osjećaj, sa mnom ga dijele i mnoge druge prijateljice i žene, a što najbolje potvrđuju i brojni tretmani kojima se svakodnevno podvrgavamo. Cilj tih tretmana jest da što kvalitetnije i duže zadržimo svoj mladoliki izgled, pa je danas gotovo nemoguće pronaći kozmetičku policu, a da na njoj ponosno ne stoji precijenjena anti age krema, dok se bojanje kose i skrivanje sijedih više ne smatra osobnim izborom već higijenom. Odakle uopće ta opsesija starenjem i je li riječ o boljci modernog doba? Trebam li baciti drvlje i kamene na društvene mreže, koje su u posljednje vrijeme postale glavni krivci za sve ono što je izopačeno u današnjem društvu? 

Ako zakoračimo malo u prošlost, prvi ikada zabilježeni tretmani za pomlađivanje datiraju otprilike 50 god. p.n.e., a u kojima je uživala i sama Kleopatra, kupajući se svakodnevno u medu i magarećem mlijeku. Kako ništa ne bi prepustila slučaju, posjedovala je čak i preko 500 magaraca kako bi svakodnevno svojoj koži pružala ovaj hranjiv tretman, koji i dan danas ima posebno mjesto u sastojcima brojnih anti age proizvoda. U 17. stoljeću, kako bi se što uspješnije prikrile bore, žene su se čak umivale živom, dok se par godina kasnije, ovaj suludi ritual, zamijenio starim vinom, koje je zahvaljujući svojim kiselinama činilo ten sjajnijim i mladolikijim. Od pamtivijeka žene vode tu suludu borbu sa svojim godinama, a kako se imperativ mladolikog izgleda uopće ugradio u našu svijest najbolje objašnjava evolucijska psihologija, ističući da se prednost mladim ženama najčešće davala zbog njihove plodnosti i boljeg zdravstvenog stanja. Kulturološkim nasljeđem ideal mladolikosti uvukao se u naš sustav vrijednosti kao nešto vrijedno, poželjno i korisno društvu.

Ova kulturološki naslijeđena norma dodatno je osnažena trendovima koji u posljednje vrijeme 'drmaju' beauty industriju, pa tako ne postoji kozmetički brend, a da u svojoj ponudi nema barem jednu anti age liniju. Procvat ati age proizvoda sasvim je logičan slijed nakon što smo već godinama bombardirani kritikama na račun našeg nezdravog lifestylea, a koji uključuje nedostatak unosa tekućine i tjelesne aktivnosti, loših prehrambenih navika i stresnog načina života, a što sve zajedno dovodi do ubrzanog procesa starenja. Upravo ova filozofija iznjedrila je pojam anti age, a koji nam nudi puno jednostavniju, bržu i lakšu alternativu od promjene nezdravih životnih navika. Riječ je o proizvodima koji u prvom redu ublažavaju vidljivost bora, rješavaju hiperpigmentaciju, popunjavaju duboke linije, oživljavaju siv i umoran ten te čine kožu elastičnijom i zategnutijom. I ne, problem ne leži u navedenim proizvodima, već u njihovom grupnom nazivu - anti age. Pojam koji se toliko duboko urezao u našu svijest te se već godinama naširoko koristi u kozmetičkoj industriji, u toj mjeri da ga više i ne percipiramo kao nešto negativno, osuđujuće, odbojno i nepoželjno. Ovaj termin poprimio je tolike razmjere da danas slobodno možemo govoriti o anti-aging movementu, čiji je glavni cilj borba protiv starenja, a ne prvih znakova starenja kože.

Iako je starenje u potpunosti prirodan proces kroz koji prolazimo baš svakog dana, iz nekog razloga pronašao se na tapeti kozmetičke industrije te je sav fokus stavljen na mladolik izgled, koji je u stvarnosti teško dostupan. Čak su negdje i sami brendovi toga svjesni jer zašto bi inače u svojim oglašavanjima nositeljice anti age kampanje bile dvadesetogodišnjakinje? Bakuchiol popularno nazvan 'novi retinol' trenutno je najpoželjniji sastojak unutar kozmetičkih proizvoda, a koliko postoji potražnja za ovakvim proizvodima najbolje govori podatak kako se u 2021. godini očekuje globalna zarada od čak 216.52 bilijuna američkih dolara. Da, unatoč pandemiji i karanteni, mladoliki izgled nije se prepuštao slučaju! Kozmetičku industriju u stopama prati i estetska medicina i kirurgija koja u svojoj pondi ima razne anti age tretmane, kao i impresivne tehnološke instrumente s kojima se isti mogu i postići, pa se tako sve veći broj mladih žena, čak i u ranim dvadesetima podvrgava nerijetko bolnim tretmanima kako bi što duže zadržale mladoliki izgled kože, a što s godinama nerijetko prelazi i granice dobrog ukusa.

Iako se veliki broj potrošača navikao na sporni anti age termin te možda u samom nazivu ne vide ništa pogrešno, sama riječ anti (izvorno značenje protiv) potiče odbojnost i strah prema jednom neizbježnom životnom procesu te vrlo uspješno stvara negativnu sliku o starosti u društvu. Ovdje su posebno na 'udaru' žene, gdje uz kozmetičku industriju i pogrešan način njihovog oglašavanja, veliku ulogu imaju i sami mediji. Naslovi koji direktno prozivaju žene zbog vidljivih bora, opuštene kože i sijede kose, navodeći znakove starenja kao odraz nečije nehigijene i nebrige o sebi, iskrivljuju sliku ovog prirodnog procesa, koji upravo zato što je prirodan nikako ne bi smio biti nepoželjan, a još više izazivati u nama osjećaj srama. Također jedan od problema je i to što nije isti slučaj kada je starenje muškaraca u pitanju, gdje njihovo puštanje sjede kose samo pridodaje laskave epitete, poput šarmantan i uglađen.

Da, žene su najranjivija skupina, što ih čini i najvećim potrošačima anti age proizvoda. Ciljana skupina proizvođača su uglavnom žene u dobi od 45 do 55 godina, budući da je riječ o ženama koje imaju veće prihode, no ova granica svake godine postaje sve niža i niža. Godišnje se potroši oko 470 milijuna dolara na anti age kozmetičke proizvode, a najviše će se novaca izdvojiti na kreme, serume i kremu za okoloočno područje, koja je dio najbrže rastućeg sektora u kozmetičkoj industriji. Također ono što uvelike doprinosi prodaji ovakvih proizvoda jest uvriježeno mišljenje kako nam je za očuvanje mladolikog izgleda potrebna čitava vojska proizvoda, pa ćemo tako izdvojiti poprilično veliku svotu novaca za setove, često nazvanima luksuznima. Zapravo, nema toga što nećemo učiniti kako bi zadržali osjećaj kontrole nad svojim starenjem, no do kada možemo uvjeravati sami sebe da smo uspješni u ovoj borbi protiv starenja i očekujemo li iz nje zaista izaći kao pobjednici?

Kozmetički brendovi zloupotrebljavaju anti age izraz kako bi postigli veću prodaju, ciljajući na naše najveće nesigurnosti i strahove, no što mi kao potrošači možemo napraviti po tom pitanju? Trebamo li potpuno okrenuti leđa anti age njezi samo zato što je njezin naziv neprikladan i jer iza njega stoje lažna obećanja? Ono što bi cijeloj ovoj priči unijelo jednu pozitivnu promjenu jest korištenje puno boljih alternativa izraza, kao što su 'pro age', 'best age', 'worth age', 'attractive age' ili bilo koji drugi pridjev koji bi osnažio kupca i oblikovao o njemu jednu pozitivnu sliku. Njega kože nešto je što apsolutno podržavam te zaista pravovremena i kvalitetna njega može učiniti razliku, ali u beauty industriji treba imati mjesta i za dostojanstveno starenje. Naše tijelo, kao i sama koža, toliko toga čini za nas u jednome danu te s godinama prolazi kroz brojne promjene, pa će tako u jednom trenu biti nemoguće ne primijetiti sitne borice oko očiju ili ako se puno smijete kao ja, oko usana. Bez obzira na kvalitetu proizvoda i dosljednost u rutini, vidljivost godina na koži u jednom trenu bit će neizbježna. Trebamo li se tada automatski osjećati ružno i neprivlačno? Nipošto!

Umjesto da se sav fokus stavlja na izbjegavanje prvih znakova starenja, ono što bi nas industrija trebala naučiti jest kako dostojanstveno stariti, nositi svoje godine i dobro se osjećati u svojoj koži, a ne neprestano težiti izgledu mlađih djevojaka i poticati nas da sudjelujemo u borbi s godinama, a u kojoj je nemoguće pobijediti. Na kraju krajeva, starenjem poprimamo jasniju viziju o sebi, tko smo mi zapravo te raspolažemo s toliko životnog iskustva, stoga zašto u tome svemu ne i uživati? U ovim neizvjesnim vremenima, sve češće se postavlja pitanje koliko ljudi zapravo neće imati priliku doživjeti poodmaklu dob? Radovati se igri sa svojim unucima, gledati živote svoje odrasle djece i uživati u svemu onome što se za života steklo? Starenje nije nešto protiv čega se trebamo boriti jer ono svakim danom postaje sve veća privilegija!

Foto: Instagram, Unsplash
Objavljeno: 22.10.2020. u 10:59
Tagovi: starenje

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p