KOŽA

Vodič kroz kiseline: Trebaju li vašoj koži upravo ove?

Izdvojili smo 13 najčešćih kiselina koje se mogu pronaći u kozmetičkim torbicama
Riječ kiselina ne zvuči nužno najprivlačnije, posebice kad je u pitanju tretiranje kože lica. No upravo su one jedan od velikih trendova u beauty svijetu u posljednoj godini! Zašto? Jer kiseline zapravo nisu nimalo strašne, dapače! Ispravnim odabirom i korištenjem, kiseline mogu vašu kožu učiniti nevjerojatno blistavom, zategnutom i gotovo bez ijedne nepravilnosti.

Vjerojatno ste se susreli s raznim vrstama kiselina koji imaju potpuno različitu namjenu. Stoga ponekad može biti zbunjujuće kako kiseline mogu služiti za eksfolijaciju i istovremeno za hidratizaciju. Upravo iz tog razloga napravila sam veliki vodič kroz kiseline i to njih 13 s kojima se redovito susrećemo u preparativnoj kozmetici.



Hidratizirajuće kiseline

Ovu kategoriju kiselina koristimo za dodanu hidratizaciju, jer privlače i zadržavaju vodu. One su jednom riječju humektanti. Sve tri vrste kiselina ćete vrlo lako pomaći u svojim hidratantnim kremama, serumima i tonicima stoga ne morate previše tražiti da bi ih pronašli, jer su odlične za sve tipove kože.

Hijaluronska kiselina je u ovoj kategoriji i dalje zlatni standard. U kozmetici se ipak ne koristi sama hijaluronska kiselina već njezine soli od kojih je natrij hijaluronat (sodium hyaluronate) najčešći oblik koji se koristi, jer je molekula hijaluronske kiseline s privučenom vodom prevelika da dopre do dubljih slojeva kože.

Pantotenska kiselina ili vitamin B5 je čest sastojak u kremama no u obliku derivata pantenola. Pantenol u koži oksidacijom prelazi u pantotensku kiselinu koja izvrsno vlaži kožu i umiruje upale.

Ektoin u zadnje vrijeme sve više viđam u hidratantnim kremama i tonicima. Ektoin ima osmolitsko djelovanje zbog čega se opisuje kao hidroregulator. Održava ravnotežu između razine vode u stanici i soli u njezinoj okolini. Zbog zaštite stanica često se opisuje i njegovo antioksidativno djelovanje.



Eksfolirajuće kiseline

Ova vrsta kiselina je većini asocijacija na kiseline u svijetu skincarea. Većina eksfolijanata i kemijskih pilinga koje možemo kupiti kao laici neće prouzročiti efekt ljuštenja kojeg možemo dobiti u kozmetičkim ili dermatološkim ordinacijama, jer toliko jake koncentracije nisu dostupne u slobodnoj prodaji. Ipak, ni s onima koje su nam dostupne ne treba pretjerivati. Mnogi dermatolozi upozoravaju upravo na to da zbog porasta popularnosti eksfolijanata viđaju sve više pacijenata s oštećenom kožnom barijerom. Koristiti više od 2 puta tjedno većini ljudi nije potrebno.

BHA - topive u mastima kiseline

Salicilna kiselina otapa se u masnoćama i zbog toga je zlatni standard za čišćenje pora. Osim što će rastopiti sebum kojim su mrtve stanice kože slijepljene i tako eksfolira kožu, salicilna kiselina dubinski čisti pore. Odličan je izbor za masnu i normalnu kožu. Nije dobar izbor za osobe sa suhom kožom kojoj fali upravo bitnog faktora za njezino djelovanje, a to je višak sebuma.

AHA - topive u vodi kiseline

Glikolna kiselina najpoznatija i najčešće korištena AHA kiselina. Odlična za masnu i normalnu kožu, pa čak i suhu ako nije jako osjetljiva. Zbog svoje male molekularne veličine brzo prodire u slojeve kože stoga nije najbolji izbor za jako osjetljivu kožu.

Mliječna (lactic) kiselina je nešto veće molekularne veličine, sporije prodire i stoga je bolji izbor za eksfolijaciju osjetljive i suhe kože.

Mandelična kiselina je još veće molekularne veličine, zbog čega je prodiranje još sporije stoga je od navedenih najbolji izbor za eksfolijaciju jako suhe i jako osjetljive kože koja je sklona iritacijama. Kod kože u ovom stanju, preporučujem da koristite eksfolijante samo jednom tjedno.



Antioksidant i eksfolijant kiseline

Azelaična ili azelatna kiselina je u ovoj godini postala planetarno popularna. Ima blagi eksfolirajući efekt, ali ne kao AHA ili BHA. Djeluje na bakterije koje uzrokuju akne (C-acnes). Također ima i antioksidativni učinak stoga odlično djeluje na crvenilo i često se primjenjuje i savjetuje u njezi rozaceične kože. Ipak ona ne dolazi bez problema. Vrlo je nezgodna za formulaciju, lako se pretvori u granulastu teksturu i u tom obliku može nanijeti više štete nego koristi. Zbog toga ćete ovu kiselinu pronaći češće u obliku azeloglicina, koji ne uzrokuje iritacije, lakši je za formulaciju, a zadržao je sva dobrotvorna svojstva azelatne kiseline.

Polihidroksilne kiseline osim što eksfoliraju kao i AHA kiseline djeluju i kao antioksidant. Ipak nešto su blaže prema koži i djeluju s mnogo manje iritacija. Kako su molekule velike sporo prodiru u kožu i time blago vrše eksfolijaciju i uglavnom se zadrže samo na površini. One su idealan eksfolijant za sve one koji loše podnose AHA i BHA eksfolijante. Također se koriste u tretiranju rozaceične kože.

Antioksidantske kiseline


Askorbinska kiselina
ili vitamin C jedan od najpoželjnijih sastojaka. Osim što ima antioksidativno djelovanje (zbog čega je poželjno koristiti vitamin C serum u jutarnjoj njezi ispod SPF-a) on je važan dio sinteze kolagena stoga se koristi i u njezi zrelije kože. Kad bi sad okrenuli svoje vitamin C proizvode i pročitali sastojke, ne bi pronašli AK naziv. Naime, vitamin C jako lako i brzo oksidira i time gubi svoja svojstva stoga se u formulacijama najčešće koriste stabilni oblici poput SAP (sodium ascorbyl phosphate), TA (tetrahexyldecyl ascorbate), MAG (magnesium ascorbyl phosphate) i AP(ascorbyl palmitate).

Ferulična kiselina je izvrstan antioksidant i na scenu je stupio u SkinCeuticals C-E-Ferulic inovativnom serumu s vitaminom C i vitaminom E. U ovoj formulaciji ferulična kiselina dodana je kako bi zaštitila formulaciju, odnosno vitamin C od oksidiranja, ne kako bi imala antioksidativni učinak na kožu. Kako je popularnost ove kiseline rasla, industrija je počela izbacivati na tržište proizvode u kojima ferulična kiselina igra glavnu ulogu odnosno ima upravo antioksidativni učinak na kožu.

Zlatni standard

Retinoična kiselina je oblik koji je bioaktivan. Bilo koji drugi oblik retinoida (retinol, retinal) mora se u koži transformirati u retinoičnu kiselinu kako bi koža imala koristi. Retinol se transformira u retinal i potom u retinoičnu kiselinu. Nije ju moguće pronaći u slobodnoj prodaji, jer je ovaj oblik vitamina A iznimno jak i pripisuje ga samo dermatolog. Retinoična kiselina pomaže kod akni, hiperpigmentacija, bora i poboljšanja teksture kože, jer ubrzava proces stvaranja novih stanica kože. Može izazvati jake iritacije, ljuštenje i isušivanje kože stoga se uvodi u njegu iznimno sporo i s mnogo hidratacije.


Masne kiseline u uljima


Mnogo se priča o oleinskoj i linolnoj kiselini. One su također dio našeg sebuma. Masnoj koži fali linolenske kiseline, dok suhoj koži fali oleinske kiseline. Stoga ako imate suhu kožu potražite ulja koja imaju veći postotak oleinske kiseline. Također ako imate masnu kožu dobro će vam doći ulja koja sadržavaju veći postotak linolenske kiseline.

Oleinska kiselina odnosno omega 9 masna kiselina često se nalazi u uljima avokada, kestena, makadamije, masline i badema. Odlična ulja za njegu suhe kože.

Linolenska kiselina odnosno omega 6 masna kiselina često se nalazi u uljima noćurka, šipka, grožđa, kivija i chia sjemenki. Odlična ulja za njegu masne kože.

Nakon ovog detaljnog pregleda 13 najčešćih kiselina koje pronalazimo u skincare proizvodima, ovaj vodič može vam poslužiti kao mali šalabahter ali i podsjetnik kad niste sigurni koji vam sastojak treba. Proučite što vašoj koži zaista treba i s kojim se problemima borite te u najboljem slučaju, posavjetujte se sa stručnjakom koji će najbolje odrediti koja kiselina vašoj koži najbolje odgovara.
Foto: Instagram, Unsplash
Objavljeno: 09.12.2020. u 13:12

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p