DORIS OSTREŠ

Možemo li zaista vjerovati aplikacijama koje analiziraju sastojke beauty proizvoda?

Jesu li 'štetni' sastojci u kozmetici zaista neprijatelji naše kože?

Ne želim već na samom početku ovog teksta zvučati kao moja susjeda s četvrtog kata, koja uvijek dok zajedno čekamo lift u zgradi komentira koliko je nama mladima danas život lakši zbog sve te tehnologije, dok se njezina generacija nemilosrdno patila i jedva gurala kraj s krajem, no činjenica jest da danas ne možemo zamisliti svoj život bez nje. Tehnologije, ne moje susjede. Tako se danas ne bi mogli obrazovati, izgubili bi kontakt sa svakodnevnim informacijama te bi brisanje svih društvenih mreža bilo ravno socijalnom samoubojstvu. Napredak tehnologije vidljiv je na svim poljima našeg života, pa i u vlastitoj njezi kože, no umjesto da nam ona olakšava nerijetko komplicirane beauty rituale, od kada je umiješala svoje prste, u beauty svijetu se stvorila poprilično velika konfuzija, a zahvaljujući kojoj su mnogi proizvodi došli na loš glas, ni krivi, ni dužni!

Od kada trend clean kozmetike trese beauty svijet, veliki broj kozmetičkih proizvoda nalazi se pod povećalom ljubiteljica skincarea. Nekada davno, jednostavno nas nije bilo briga što se točno nalazi u proizvodima koje kupujemo te smo uglavnom kupovali proizvode koji su primarno bili vizualno ugodni našem oku ili su eventualno iz kratkih opisa na poleđini zvučali obećavajuće. Danas je situacija malo drugačija, pojaviše zahvaljujući društvenim mrežama koje su se postavile kao inkvizicija prema kozmetičkim proizvodima i da mogu, pojedine proizvode bi spaljivali na lomači. Prosječnog, modernog potrošača zanima sve; od toga koji točno sastojci se nalaze u samom proizvodu, je li proizvod testiran na životinjama, može li se reciklirati, pa sve do toga koliko je zapravo štetan za okoliš. No, da bi na sve navedeno dobili odgovore i nismo baš spremni uložiti nešto veliki trud, sami istražiti pojedinu kozmetiku, raspitati se malo više o značenju sastojaka, već bi najradije sav taj 'prljavi' posao prepustili nekome drugom - tehnologiji.

Od kada na svako svoje pitanje, odgovor možemo dobiti u svega nekoliko sekundi googlanjem, jednostavno smo se istrenirali da svaku svoju potragu za znanjem i informacijama temeljimo na tehnologiji, pa se sve manje oslanjamo na zdrav razum ili, što je u kozmetici još važnije, na vlastito iskustvo. Upravo ovo je jedan od glavnih razloga zašto u posljednje vrijeme neprestano slušamo o raznim beauty aplikacijama, kojih je danas gotovo pa nemoguće prebrojati, a koje su pak postale glavni sudac hoće li se neki proizvod zadržati u našoj rutini ili će završiti u košu za smeće. Kako funkcioniraju ove aplikacije? Potrebno je samo upisati ili slikati proizvod i aplikacija vam izlista sve sastojke te izdvoji one štetne i nepoželjne. Također mnogi navode da je prednost ovakvih aplikacija to što na vrlo jednostavan, gotovo laički način pristupaju objašnjavanju sastojaka, no tu zapravo dolazi do problema.

Izolirano i pojednostavljeno promatranje pojedinih sastojaka u kozmetici u potpunosti je krivo jer kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako i izdvojeni sastojak ne čini cijelu formulaciju proizvoda. Ovakve aplikacije zanemaruju spojeve samih sastojaka i njihove međuodnose, a također i jednu jako važnu činjenicu, o kojoj uvelike ovisi kako će se proizvod ponašati na našoj koži - nalaze li se sastojci u proizvodu u dozvoljenim koncentracijama koje su sigurne za upotrebu? Ako se proizvod nalazi na polici drogerija, možete biti sigurni da je ovaj kriterij ispunjen! Nadalje, ovakve aplikacije najčešće će označiti sastojke kao što su parabeni, alkoholi, parfemi, sulfati i silikoni kao najveće neprijatelje zdrave kože, no da li je njihovo demoniziranje zaista opravdano?

Prije svega, stvari treba nazivati pravim imenom, pa je tako velika razlika između štetnog sastojka i alergena. Primjerice, nečija će koža zaista reagirati na parfem kao sastojak u kozmetičkom proizvodu, dok pak netko drugi neće imati nikakvih problema s ovim sastojkom. Upravo različitost svačije kože dovoljan je razlog da se ne baca drvlje i kamenje na pojedini sastojak samo zato što je danas popularno ga etiketirati kao štetnog. Nadalje, moja mješovita koža s izazovnim t-zonom nema nikakvih problema s kozmetičkim proizvodima koji u sebi sadrži alkohol. Znam da je ovo krajnje nepopularno reći na glas u toliko kritičnoj beauty zajednici, no nerijetko imam osjećaj da taj alkohol 'ubije' sav sebum te da zahvaljujući njemu, lice nema mastan dojam.

Ono što je u vezi alkohola u kozmetici važno znati jest da se on koristi u proizvodu kako bi se drugi sastojci dobro pomiješali, ali i to da razlikujemo dobre i loše alkohole. Cetil alkohol, stearilni alkohol i cetearilni alkohol služe kao emulgatori te je vrlo teško zapravo pronaći kremu ili losion bez ovih sastojaka. S druge strane, poželjno je izbjegavati denaturirani alkohol, izopropranol, metanol, propil alkohol, a koji pak mogu isušiti kožu lica, pogotovo ako je riječ o osjetljivoj koži koja na taj isti sastojak i reagira. U tom slučaju sjajan izbor bi bio proizvod koji je deklariran kao 'alcohol free', a što ne znači da uopće nema alkohola, već da ne sadrži denaturirani alkohol. Također ovaj alkohol se često koristi u njezi masne kože sklonoj aknama, stoga iz ovog primjera vrlo jasno možemo vidjeti koliko je jedan sastojak kompleksan i višenamjenski, a da bi ga sveli po samo jednu riječ u aplikaciji.

Nadalje, ne smijemo zanemariti niti to da su ovakve beauty aplikacije nerijetko plaćene i dio marketinške strategije kako bi se pojedini sastojci degradirali, a zatim noviteti koji taj isti sastojak ne sadrže, na tržištu prezentirali kao nešto revolucionarno. Također se istraživanja, kojima potkrepljuju svoje tvrdnje, interpretiraju pogrešno te veliki broj samih aplikacija svoju analizu sastojaka temelji na istraživanjima koja su provedena 90-ih, a jako dobro znamo koliko je beauty industrija od tada napredovala i koliko je novih sastojaka od tada predstavljeno na tržištu.

Što točno možemo napraviti ako želimo svojoj koži pružiti kvalitetnu i zdravu njegu? Odgovor je zapravo jednostavan i poprilično nepopularan - čitati sastojke na poleđini proizvoda, ali s razumijevanjem. INCI lista nešto je što možete pronaći na poleđini svakog proizvoda, a na kojoj su sitnim slovima ispisani svi sastojci koji se u njemu nalaze i to redoslijedno po količini korištenja sastojaka. Tako možete pronaći dva proizvoda koja imaju identičnu listu sastojaka, no zbog variranja njihovog postotka mogu drugačije reagirati na pojedinoj koži. Upravo zato je vlastito iskustvo i osobni dojam nešto što tehnologija kao takva nikada neće moći preuzeti na sebe, jer kozmetika nije crno bijeli svijet te puno stvari veže jedno drugo; od same formulacije, kako koristimo pojedini proizvod, pa sve do toga znamo li ga uopće uklopiti u vlastitu skincare rutinu?

Također uvijek možete uspoređivati navedene sastojke s INCI liste i vidjeti koji se sastojak ponavlja na proizvodima i u kojem postotku, te na ovaj način eventualno eliminirati ono što iritira vašu kožu. Na kraju krajeva, odgovor na pitanje hoće li vam neki proizvod odgovarati ili ne, možete dati samo vi sami, vlastitom provjerom i iskustvom, odnosno metodom pokušaja i pogreške, a što je dug i zamoran proces koji nerijetko opustoši naš novčanik, no jednom kada dođemo do proizvoda koji nam odgovara, znat ćemo da smo pronašli za sebe ono pravo. Vrlo slično kao i s drugim stvarima u životu, zar ne?

Foto: Instagram
Objavljeno: 28.03.2021. u 00:00

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p