Odluka Angeline Jolie šokirala svijet

Lijepa Angelina Jolie jučer je šokirala svijet kada je, nepune dvije godine nakon preventivne dvostruke mastektomije, priznala da je preventivno odlučila operacijom izvaditi i jajnike. Podsjetimo, 39-godišnja je glumica obje dojke odstranila nakon što je otkrivena mutacija BRCA1 gena, odgovorna za razvoj raka dojke od koje su umrle Angelinina majka i tetka. O stvarnoj težini ove opake bolesti progovorili su i naši sugovornici: dr. sc. Jasenka Grujić Koračin, dr. sc. Ljerka Eljuga, i oboljela od raka dojke, Ivona.*

Angelini je na nedavnom pregledu otkriven velik broj povišenih markera koji mogu indicirati rani stadij raka. Obavljeni PET / CT pregled na kraju je potvrdio da glumica nema rak, no ona je ipak odlučila obaviti preventivno odstranjivanje jajnika i jajovoda. Ova odluka, kojom je lijepa Angie vrlo zadovoljna i kojom u medijima već dvije godine neprestano educira javnost o važnosti redovitih pregleda i ranog otkrivanja raka, ipak je polučila raznolike reakcije javnosti. Unatoč tome što je zdravlje osobna stvar pojedinca, a ne predmet rasprave, mediji koji u javnost lansiraju senzacionalističke naslove bez kritičkog promišljanja o implikacijama svojih akcija, doveli su do reakcija od kojih su neke bile tek refleksija nevjerojatno nazadnog i needuciranog mentaliteta. Te reakcije uvelike se bave mišlju da je Angelina ovim postupkom umanjila ili čak odbacila svoju ženskost, ne vodeći pritom računa o tome da time izražavaju stav o sporednoj važnosti prevencije raka.

 

“Da vam netko kaže da imate povećan rizik od razvoja raka kože, biste li odstranili i kožu”, pita se jedan čitatelj aktualnih tiskovina ne uzimajući u obzir da se preventivno odstranjivanje problematičnih i potencijalno kancerogenih madeža obavlja svakodnevno. “Bradu je bolje da sad pobjegne”, mizoginim tonom poručuje drugi.

Banaliziramo li ovim izjavama problematiku Angeline Jolie, ali i svih žena koje su se ikada suočile s pitanjem: što sam ja bez svojih ženskih dijelova? Gubimo li ženski identitet gubitkom ženskih atributa? Dok kampanje za razvoj svijesti o raku dojke uglavnom prikazuju ponosne i pobjedonosne žene koje su prebrodile rak, kada govorimo o preventivnom postupku žene koja ima medicinski verificiranu sumnju na razvoj raka, i povijest iste bolesti u obitelji, to je problematičan teritorij na kojem si uzimamo za pravo donositi mahom laičke zaključke o nečijim intimnim odlukama. Prema mnogima, Angelina je trebala čekati dijagnozu raka da nešto poduzme.

 

 

Ivona* je imala samo 24 godine kad je saznala da ima rak dojke. Od trenutka spoznaje do danas prošlo je točno godinu dana, a ova mlada i hrabra djevojka u tom je vremenu prošla brojne kemoterapije, punkciju koštane srži i zračenje. Svoju priču odlučila je podijeliti s nama kako bismo uistinu shvatili težinu životne situacije svakoga tko se suoči s ovom opasnom dijagnozom.

“26. ožujka 2014. dobila sam dijagnozu: napipala sam kvržicu desetak dana prije, ali sam bila u PMS-u, i pustila sam da prođe menstruacija. Kako kvržica nije prošla, išla sam na pregled i sestra me na pregled naručila tek u sedmom mjesecu. Nisam prihvatila taj datum nego sam ušla kod doktora i zahtijevala pregled, na što je doktor napravio punkciju i nalaz je pokazao malignitet. Imala sam 16 kemoterapija sa usponima i padovima. Trenutno sam na zračenju i onda se nadam da sam gotova s borbom.”

 

Što možemo učiniti za svoje zdravlje upitali smo dr. sc. Jasenku Grujić Koračin, ravnateljicu Poliklinike i iskusnu specijalisticu za ginekologiju i porodništvo.

“U Hrvatskoj je moguće učiniti preventivne operacije dojki i jajnika. O tome kojoj će se ženi to učiniti odlučuje konzilij liječnika raznih specijalnosti (kirurzi, onkolozi, radiolozi, ginekolozi, psihoterapeuti). Ovakve operacije nisu česte i u vezi s indikacijama za takve operacije ne postoji konsenzus među liječnicima", rekla je liječnica.

Zašto nastaje rak dojke, odnosno jajnika i jajovoda?
"Prvo valja znati da je tzv. Sindrom nasljednog raka dojke i jajnika (HBOC) uzrokovan mutacijom jednoga od dva gena - BRCA1 i BRCA2. BRCA1 i BRCA2 geni spriječavaju razvoj tumora određujući proizvodnju proteina koji prevenira nekontrolirani rast stanica. Naslijeđena mutacija povećava rizik da žena oboli od karcinoma dojke i jajnika, ali nikako ne znači da će nužno oboljeti. Ukoliko se nađe mutacija gena BRCA1, rizik da žena oboli od raka dojke je oko 65%, a jajnika oko 39%. Ukoliko ima mutaciju gena BRCA2, rizik za obolijevanja od raka dojke je 45%, jajnika 11%. Ove genetske analize su skupe i ne pokriva ih HZZO pa se ne rade rutinski. Uvijek valja spomenuti i druge rizične faktore za pojavu raka dojke poput debljine, nekretanja i drugih loših životnih navika", napominje Jasenka Grujić Koračin i dodaje:

"Većina liječnika i liječnica koji se bave problematikom raka dojke u nas i u svijetu savjetuje najprije redovite preventivne preglede koji uključuju ultrazvuk, mamografiju, magnetnu rezonanciju. Prema podacima o pobolu od karcinoma dojke i jajnika u obitelji žene, osobi se određuje u koju skupinu spada (niskog, srednjeg i visokoga rizika), pa se uz nalaz na dojkama određuje u kojim vremenskim razmacima i koje pretrage bi pojedina žena trebala obaviti. Ukoliko se ginekološkim pregledom ustanovi da postoji sumnjiva tvorba na jajniku, određuje se prokrvljenost i tumorski biljezi (najčešće CA125) bez obzira na stanje dojki", pojasnila je doktorica.

Naša stručna sugovornica u nastavku je objasnila koje opcije imaju žene suočene s dijagnozom raka dojke, odnosno jajnika i jajovoda.

Preventivnu je ovariektomiju, tj. odstranjivanje jajnika žene koja boluje od raka dojke moguće učiniti, ali se sličan ili isti efekt može postići lijekovima. Pacijenticama savjetujem prvo preventivne preglede, one koje žele podržavam da učine i genetske testove, ali ih prethodno dobro informiram o tome da genetska mutacija ne znači da će nužno oboljeti od raka. Moju podršku imaju i one žene koje se odluče na preventivne kirurške zahvate, ukoliko to na temelju podataka o bolesti u obitelji i nalaza odobri liječnički konzilij, a ženama takva operacija donese spokoj i riješi ih straha. Valja ipak napomenuti da se katkada, iako rijetko, niti preventivnim operacijama ne može izbjeći obolijevanje, naročito od raka dojke”, poručila je dr. sc. Jasenka Grujić Koračin.

 

 

 

Unatoč tome što se u rijetkim slučajevima i po odstranjivanju dojke može javiti rak, šanse za to su ipak višestruko umanjene po odstranjivanju problematičnog tkiva, što vjerojatno najbolje razumiju djevojke i žene, poput Ivone, koje su na ovakav radikalan potez prisiljene bolešću.

“Članak o Angelini Jolie sam baš jučer vidjela. Poštujem njezinu odluku. I ja namjeravam napraviti preventivno odstranjivanje, kad znaš da imaš šanse za ponovo oboljenje, nije teško odlučiti što napraviti. Bolesnu dojku sam odstranila cijelu, a drugu dojku i jajnike namjeravam za koju godinu. Jedina razlika između mene i nje je ta što je ona poznata, a ja nisam. Ne želim nikome ovo što sam ja prošla”, zaključuje 25-godišnja Ivona.

Dok osuđujemo Angelinu Jolie zbog javnog istupa o vlastitom zdravlju, kao voajerističku razbibrigu pozdravljamo priče o ugradnju silikonskih implantanata ove ili one starlete, i u tome ne vidimo ništa pogrešno. No, zamislite da tekstu o Angelini Jolie narativ daje Ivona, vaša prijateljica, djevojka, sestra ili kćerka: biste li je i tada, skriveni iza anonimnih nadimaka po forumima, podsjetili da treba odstraniti i mozak?

 

*Zaštićen identitet sugovornice.

Jelena Skendžić
Foto: Pinterest