VIJESTI

Rasistički komentar o kosi izazvao buru reakcija

Neumjesna izjava potaknula raspravu o odnosu rase i kose
zendeya 
Na dodjeli Oscara u nedjelju 22. veljače, bura se digla oko ne baš pohvalnog poteza Giuliane Rancic kada je tijekom tv segmenta Fashion Police dala neumjesnu izjavu na račun mlade pjevačice i glumice Zendaye Coleman. 18-godišnja ljepotica je svoju Vivienne Westwood haljinu sparila s dreadlocks frizurom, a suvoditeljica E!-ovog segmenta njezin je izgled prokomentirala u politički nekorektnom tonu izjavivši da Zendaya izgleda kao da miriše na pačuli - ili korov. U svijetu zabavljača gdje je normalno sve od ćelave glave do perike u duginim bojama, ovakav je komentar izazvao burne reakcije sa svih strana, a Giuliana je optužena za rasizam.

Međutim, ova nesmotrena izjava tek nas je podsjetila kako je kosa ideološki opterećena oduvijek, i nepisana pravila njezinog šišanja, oblikovanja i bojanja duboko su upisana u kulturnu tradiciju pojedinog podneblja. Primjerice, budistički svećenici briju svoju kosu kao dio religijskog štovanja, dok druge populacije, poput sikističke, kao dio bogoštovlja svoju kosu ne skraćuju. U antičkoj Grčkoj, robovi su imali obrijane glave kako bi se razlikovali od svojih vladara, a nerijetko se i danas zarobljenicima kosa simbolički oduzima zajedno sa slobodom.
 
lady godivaLady Godiva, John Collier

Zapadna kultura daje nam više slobode u konceptualiziranju ideje kose, no to ne znači da kosa time gubi simbolički značaj. Dapače, podsjetimo se samo kako se i u našoj kulturnoj tradiciji duga ženska kosa oduvijek smatrala simbolom ženstvenosti, plodnosti i dobrog zdravlja, dok se čin rezanja kose u žena smatrao simboličkim otporom rigidnoj, tradicionalnoj podjeli na rodne uloge koje su trebale pratiti spolnu podjelu. U filmskoj i svakoj drugoj umjetnosti, ideja žene oblikovana je kosom pa je tako Lady Godiva gradom na konju projahala gola i sakrivena samo svojom dugom bujnom kosom, dok je Ivana Orleanska svoj ratni autoritet stekla pobunom protiv svoje ženskosti, odnosno rezanjem kose.
 
jeanIvana Orleanska, 1953.

Neovisno o simboličkom portretiranju kose kroz ideju rodnih uloga, religije ili umjetnosti, kosa ima veliki značaj i u našoj svakodnevnici, čega su bolno svjesni oni koji se suoče s njezinim gubitkom. Bilo da implicira starost ili bolest, gubitak kose ima svoje sociokulturne implikacije. Mnoge žene s ulaskom u treću životnu dob svoju kosu drastično skrate jer dugu kosu smatraju neprimjerenom svojim godinama.
 
demiU filmu G. I. Jane, Demi Moore skraćuje svoju kosu kako bi bila ravnopravna sa svojim muškim kolegama

Ideja plave kose kao simbola ženstvenosti i seksepila također je obilježila masovnu kulturu, pogotovo u 20. stoljeću. Unatoč tome što nema konkretnih dokaza, pa niti statistika, koje aludiraju da plava kosa ima prednost u seksualnoj selekciji ljudske vrste, plava kosa se u kulturnom smislu favorizira imaginarijem o seksualnoj lascivnosti plavuša. Na kraju, tko od nas nije barem jednom čuo poznatu izreku da se plavuše bolje zabavljaju od brineta?
 
monroePlavuša Marylin Monroe kao seks simbol 20. stoljeća

Kulturološku problematiku devaloriziranja kose koju smatramo manje lijepom ili poželjnom, prepoznao je nedavno Dove, kompanija inače poznata po socijalno osvještenom marketingu. U videu naziva Love Your Curls pojavljuju se djevojčice koje na djetinje iskreni način progovaraju o odnosu s vlastitom kovrčavom kosom. Kovrčava, neukrotiva i svojevoljna: kosa koju nikada ne možemo savršeno počešljati, oprečna je ideji uredne, glatke, ravne kose koju smo kao standard ljepote navikli željeti. Upravo zbog prešutnog, no sveprožimajućeg imaginarija da je kovrčava kosa inherentno inferirorna, ove djevojčice od malih nogu imaju problem s vlastitim fizičkim izgledom.

 
U današnjem svijetu je svoju kosu lako promijeniti. Iz crne već danas možemo dobiti platinasto plavu, iz kovrčave u deset minuta ispeglati ravnu kosu - ili obrnuto. Upravo zbog toga, kosu smo počeli banalizirati, smatrati modnim ili beauty dodatkom koji tek uokviruje naša lica. Zaboravili smo da čak i kosa koje nema na glavi ima svoju težinu, i tek nas poneki komentar, poput Giulianinog, podsjeća da kosa nije samo ukras. Iz klišejizirane poruke koju Dove pakira u tipičnu američku reklamu, krije se ipak vrijedna ideja da u kosi prepoznajemo svoje naslijeđe. Što genetsko, što etničko, kosa je izdajnički znak naših iskustava koje trebamo naučiti voljeti.

Jelena Skendžić
Foto: Getty Images, Imdb, Youtube Screenshot
Objavljeno: 25.02.2015. u 15:16
Tagovi: Kosa

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p