GREEN

Brza moda u svijetu održivosti – utrka za profitom ili stvarna promjena?

Fast fashion divovi (ne)očekivano ušli na resale tržište

Modni lanci Zara i Shein ovih su dana objavili vijesti o pokretanju svojih resale platformi. Jedni su ove novosti dočekali sa skepsom, a drugi s – oduševljenjem. Označava li ovaj potez hvalevrijedan pokušaj zaokreta u poslovnoj filozofiji velikih modnih igrača ili povlađivanje mlađoj publici koja beskompromisno traži veću dozu osviještenosti?

Već smo svi jako dobro upoznati s velikim utjecajem koji modna industrija ima na okoliš. Prema određenim istraživanjima, ovaj sektor je drugi po potrošnji vode, odgovoran je za čak jednu desetinu ukupne emisije stakleničkih plinova i troši čak 43 milijuna tona kemikalija godišnje. Dok su ove brojke ovako visoke, koliko možemo govoriti o važnosti takozvanih zelenih kolekcija koje svako malo izbacuju popularni brendovi, a da ne pomislimo na toliko aktualan pojam greenwashinga? Činjenica je da se javlja sve više manjih brendova koji svoje poslovne filozofije od samog početka baziraju na održivosti i sporoj modi. Ipak, za njih je potrebno izdvojiti nešto više novaca, na što mnogi – nisu spremni. To, izgleda, ne vrijedi za generaciju Z koja jasno zahtijeva održive poslovne politike. S obzirom na to da na mladima svijet ostaje, trendovi sugeriraju promjenu u smjeru održivosti.

Održivost je vruća riječ u modnoj, ali i ostalim industrijama pa ne čudi da su na različite načine brendovi krenuli s implementacijom zelenih poslovnih strategija. U ovaj trend (ili nužnost?) uključila su se luksuzna imena, ali i one tvrtke s pristupačnijim cjenovnim rangom proizvoda. Riječ je o testiranju poslovnih prilika koje bi donijele profit iz poteza s održivim predznakom. Najnoviji hit su resale platforme u modnom svijetu, što su posljednjih dana dokazali i popularni giganti Zara i Shein. Ovi modni lanci možda su i prvi koji nam padnu na pamet kada pomislimo na brzu modu i pretjeranu potrošnju, a sada ponosno objavljuju vijest o ulasku na resale tržište.



Zara je najavila platformu Pre-owned koja će kupcima omogućiti kupovinu, prodaju, popravak i donaciju već korištenih komada. Servis, koji će biti dostupan na web stranici i na aplikaciji, kreće 3. studenog i to na britanskom tržištu koje je prepoznato kao zahtjevno i važno za brend. Funkcionirat će tako da će prodavači fotografirati proizvode, a Zara će se pobrinuti za navođenje svih informacija o njemu. Ovaj španjolski brend još je 2016. godine pokrenuo inicijativu za prikupljanje i donaciju odjeće u svojim trgovinama, a sada će biti omogućen i prikup odjeće kod kuće. Ako se ovaj testni program pokaže uspješnim, platforma će se proširiti i na ostala tržišta.

Kada je Shein u pitanju, ova tema još je kompliciranija. Kineska tvrtka koja izbacuje do više tisuća novih komada dnevno prepoznata je kao jedan od velikih zagađivača, a zbog niske cijene proizvoda kupci dolaze u napast da odjevne predmete s ove platforme nabave samo kako bi se u njima jednom fotografirali, a zatim ih – odbacili. Sada stiže novost o njihovoj resale platformi pod nazivom Shein Exchange koja će prvo biti dostupna na američkom tržištu, a funkcionirat će na sličan princip kao i Zarina. Kako kažu iz ove velike korporacije, cilj im je resale napraviti jednako jednostavnim i dostupnim kao što je kupovina novih stvari. Brojnim kupcima žele poručiti da prihvaćaju odgovornost u stvaranju bolje budućnosti te žele svoj utjecaj i popularnost iskoristiti kako bi resale postao ono što danas volimo nazivati – novo normalno.

Ipak, iako tvrde da su kroz ovu inicijativu posvećeni cirkularnoj modi, njihova poslovna filozofija dokazuje suprotno. U isto vrijeme kada je najavljena resale platforma, izašao je dokumentarac koji otkriva problematične prakse u proizvodnom i prodajnom lancu ovog modnog giganta. U dokumentarnom filmu saznaje se da Shein svoje radnike koji rade 18 sati dnevno plaća samo nekoliko centa po svakom izrađenom komadu. Dakle, nije riječ samo o kvaliteti odjeće, već i o radnoj etici i ljudskim pravima. Naposljetku, ne treba ni zanemariti pitanje može li se odjeća koja se proizvodi na takav način i u takvom ritmu ostati dovoljno kvalitetna da se može u određenom roku preprodati. Zbog ovih i brojnih drugih razloga ova upitna resale platforma izgleda kao liječenje posljedica, a ne uzroka.



Spomenuti brendovi kroz spomenute poteze navodno žele smanjiti svoj ugljični otisak i utjecaj na okoliš te kupce uključiti u cirkularni pristup modi koji produžuje životni vijek odjeće. Što to znači u stvarnosti modne industrije koja godišnje proizvede 100 milijardi odjevnih predmeta, od kojih 92 milijuna završi kao otpad? Ne znači puno, ali znači – nešto. Koliko god je riječ o brendovima koji u svojoj predstavljaju suprotnost cirkularnosti i održivosti, rezultati ovih resale pokušaja mogli bi dovesti do određene promjene. Kada bi rentanje odjeće zamijenilo 10 posto novih kupovina svake godine, došlo bi do uštede 160 tisuća tona ugljičnog dioksida samo u Velikoj Britaniji. Također, kupovina maksimalno 8 novih komada godišnje smanjila bi emisiju stakleničkih plinova u velikim gradovima za 37 posto.

Ako nije realno za očekivati da ovi veliki modni igrači kompletno ne zaustave profitabilnu proizvodnju i promijene politiku kada su u pitanju radni uvjeti i ljudska prava, možemo li se zadovoljiti određenim manjim koracima u smjeru održivosti? Izgleda da ćemo morati pa bismo ovu priču možda mogli optimistično zaključiti s onom dobro poznatom – bolje išta nego ništa.

Foto: Unsplash 
Objavljeno: 31.10.2022. u 16:37
Tagovi: ŽENSKA MODA, moda

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p