By Marta Duvnjak, 28.12.2022.
Kao što već svi znamo, od 1. siječnja hrvatska kuna odlazi u zaborav, a počinjemo se služiti eurom. Budžetiranje, preračunavanje, rad bankomata, prelazak svih usluga na novu valutu su izazovi koji nas očekuju u periodu prilagodbe, no to nije sve. Znate li što će se dogoditi s čak 500 milijuna novčanica i preko 5000 tona kovanica? S obzirom na sirovinski sastav kuna koje su još uvijek u opticaju, čini se da je i ekološki izazov pred nama.
Dosadašnje kovanice hrvatske kune uglavnom su kombinacija nekoliko metala, ovisno o njihovim apoenima. Litij, magnezij, čelik, bronca, nikal i cink vrijedne su sirovine koje će nakon što kunu zamijenimo eurom, taljenjem ponovno ući u opticaj za neke druge potrebe, a dio će se i prodati. Zanimljivo je da su novčanice hrvatske kune po svom sastavu pamuk, no ono što ih čini potencijalno opasnima za okoliš su boje koje se koriste u tisku. Prema tome, dosadašnja metoda spaljivanja novca odlazi u povijest, a novčanice hrvatske kune će se usitniti rezanjem na komadiće manje od jednog milimetra. Tako dobivena masa koristit će se kao izolacijsko sredstvo u javnim građevinskim radovima kako bi se umanjio štetan utjecaj na okoliš.
Podsjećamo, pripazite na rad bankomata, pripremite potrebnu količinu novca jer ćemo u novogodišnjoj noći biti osuđeni na gotovinu, nemojte raditi paniku oko nabavljanja eura jer se i dalje nalazimo u procesu prilagodbe. A čini se da će nam hrvatska kuna ostati u lijepom ekološkom sjećanju, a očito će i još neko vrijeme biti svugdje oko nas.
Objavljeno: 28.12.2022. u 11:49