GLAZBA

DJ Stanko Bondža: ''Ljudi najbolje reagiraju na stare hitove i na dobro poznate klasike koje svi volimo!''

U razgovoru s poznatim zagrebačkim DJ-em!

Zvijezda brojnih tuluma, glazbeni urednik i hrvatski DJ Stanko Bondža poznato je ime brojnih zagrebačkih klubova I tuluma na kojima redovito pušta najbolje hitove iz svog bogatog repertoara različitih glazbenih žanrova, a s kime smo nedavno porazgovarali upravo o glazbi, poslu i nastupima.

Mnogi su se prije nekoliko dana sjajno zabavili uz najveće retro hitove koje je priredio DJ Stanko u sklopu Baš Naš festivala, a ako ste kojim slučajem propustili tu fantastičnu retro večer, ne brinite jer i sljedeći ponedjeljak je Retro ponedjeljak, uz jednako sjajan set hitova DJ-a Stanka Bondže koji će još jednom rasplesati sve prisutne. Ususret još jednom nastupu na najljepšoj gradskoj lokaciji, dobili smo priliku i porazgovarati sa Stankom o angažmanima, glazbi i životu jednog DJ-a. Što smo sve saznali, otkrijte u nastavku članka.

Nakon i ne baš kratke stanke koja je zahvatila čitavu glazbenu industriju, polako se svi vraćamo u normalan život. Kako je ovo razdoblje karantene djelovalo na vas i vašu kreativnost?

Jedan sam od onih koji ne mogu sjediti mirno doma i ne razvijati samog sebe u privatnom i poslovnom smislu stoga sam se odlučio za korak naprijed tj. korak natrag pokretanjem vlastitog internet radija 041 (korak natrag jer mi su mi notne slagalice nekad bila struka kao dugogodišnjem glazbenom uredniku na zagrebačkom gradskom radiju Plavi 9) stoga mogu slobodno konstatirati da je karantena pozitivno (no, ne COVID pozitivno) djelovala na mene. Za sve ostalo tu je bila plejka i bicikl.

Vratili ste se nastupima prije gotovo mjesec dana. Je li se mnogo toga promijenilo što se tiče dinamike u klubovima i na partyjima? 

Nakon otvaranja klubova, atmosfera je doslovno eksplodirala zbog silne želje ljudi za noćnom zabavom, mada se može uočiti da je prisutna ukočenost kod opreznih pojedinaca i ne možemo reći još uvijek da je to to. Ljudi su našli neke nove načine zabave, stopili su se s prirodom, više vremena (zbog većih temperatura) provode vani. Hrvatsko Narodno Kazalište i okupljanje mladih ispred je najbolji primjer da će mladi, bez obzira bilo sadržaja ili ne, napraviti sebi zabavu.

Uskoro ćete nastupiti u sklopu Baš Naš Music & Gourmet festivala. Imate li za ovo ljeto u planu i neke veće angažmane?

Baš Naš je svijetli primjer kako treba izgledati pristojno i (novo) normalno druženje i socijaliziranje u Zagrebu kojeg je postalo “in” svrstavati u “dosadne” gradove na mapi zabave. Super atmosfera bez vike, naguravanja, fina hrana, fine tekućine i glazba koja se ne može često čuti, a svi ju znaju. Sve to prati Baš Naš Festival iz mojeg dosadašnjeg iskustva. Obzirom na još uvijek neizvjesnu situaciju oko ostatka ljeta, držim fige da će biti još ovakvih angažmana za mene. Što na moru, što na kopnu.

Poznato je da na svojim nastupima puštate različitu vrstu glazbe, no u kakvoj glazbi se zapravo najviše pronalazite i u čemu najviše uživate?

Random publiku u globalu je teško zadovoljiti, jer pojavom youtubea i ostalih glazbenih streaming servisa svi smo postali DJ-evi i glazbeni urednici pa često u mom poslu imamo pristup puštanja “svima sve”, ali i to se polako počelo mijenjati. Iz sezone u sezonu dolaze nove generacije pa se tako i moje playliste često mijenjaju i nadopunjuju i idu u željenom smjeru na moje zadovoljstvo. Ne mogu reći da ne uživam u svim pjesmama koje zavrtim, ali neke pjesme jednostavno više ne mogu čuti zbog pretjeranog ponavljanja. Ako ćemo iskreno, glazba koju vrtim ponedjeljkom na Really Retro Monday u sklopu Baš Naš Festivala, mi je nekako najbliskija comfort zoni, a naslanja se disco, funk, old school R’n’B i hip hop i kvalitetni pop (indie i brit).

Što se publike tiče, primjećujete li na kakvim nastupima se ljudi najbolje zabavljaju? Postoji li neki žanr koji biste posebno izdvojili?

I dalje se ljudi najbolje zabavljaju u noćnim klubovima zbog intiminije atmosfere i stava “dance like nobody’s watching” iako se sve manje pleše u klubovima, a sve više se pjeva, što je simpatično, ali dugoročno nije dobro. Ljudi najbolje reagiraju na stariju glazbu tj. na nešto što su već čuli više (tisuća) puta, a rijetko se dogodi da neka nova pjesma odmah osvoji srca publike i da nastane onaj pozitivni vrisak kad krenu prvi taktovi (što je u zadnjih godinu dana jedino bio slučaj sa Billie Eilish i pjesmom Bad Guy). Čini mi se da se onaj “reggaeton despacito mi gente” trend polako prelazi u klubove koji više gaje balkanski zvuk, a da u ostatku klubova (koji ne vole lake note) počinje prevladavati house i disco glazba u kombinaciji sa popom.

Koji nastup / angažman vam je posebno ostao u sjećanju i zašto?

Klasično “koje vam je dijete omiljeno” pitanje. Možda su ipak najbolji oni kojih se najslabije sjećam. :) Bilo je dobrih tuluma u Pepermintu i na Weekend Media Festivalu i u Katranu, ali ako baš moram izdvojiti tulum svih tuluma, to je sigurno bilo zatvaranje Peperminta u Ilici 2016. godine. Osjećaji tuge i sreće su se miješali i taj gig je trajao skoro punih 10 sati.

Kako izgleda radni dan glazbenog urednika? Što vas najviše inspirira u vašem poslu? 

Ima tu puno praznog hoda koji je aktivan. Mozak stalno radi, prikuplja informacije, prati novu glazbu, prati staru glazbu koja konstantno ispliva jer neke pjesme zbog serija, filmova, reklama ili 'star search reality' televizije dožive svoj revival. Za uređivačku glazbenu politiku na internet radiju niti jedan dan u tjednu nije slobodan jer je radio živo tijelo koje treba hraniti i njegovati svakodnevno. Uglavnom, kada je u pitanju glazba, inspiracija je svuda oko nas.

Glazbena industrija jedna je od onih koja je u posljednjih 20 godina najviše napredovala, ali i suočila se s velikim promjenama. Kako vidite budućnost glazbene industrije i kako komentirate hrvatsku glazbenu scenu u tom kontekstu? 

Žao mi je da je film Demolition Man (Sylvester Stallone, Sandra Bullock) predividio budućnost popularne glazbe (scena kad se voze u autu i umjesto klasičnih pjesama slušaju pjevane reklame od 20 sekundi na radiju) koja se zapravo svela na to da nam pjesma mora uloviti pažnju prvih 20 sekundi, inače odustajemo od iste i prebacujemo na sljedeću na našoj playlisti ili prebacujemo na drugu radio postaju. TikTok je dobar primjer da je sveo pjesme od 3 i više minuta zapravo na 15 do 30 sekundi i to je to. Primjećujem vec duže vrijeme da je to trend u klubovima, stoga i sam stvaram dinamiku puštanjem pjesama samo do prvog refrena i onda već krenem sa sljedećom što ljude zadržava u klubu. Neki pomaci postoje u hrvatskoj glazbenoj sceni zadnjih par godina, ali i dalje to je tapkanje u mjestu gdje baš naši glazbenici ne prate svjetske trendove i nove pjesme (čast iznimkama) zvuče poprilično zastarjelo tj. kao produžena ruka glazbi koja je bila popularna prije 30 i više godina.

Apeliram na hrvatske producente i DJ-eve (ima ih hrpa talentiranih) da što više prate svjetske trendove, jer bolji je dobar “kopipejst” od lošeg i nekarizmatičnog originala. Sjetimo se kako su 80-ih Denis & Denis vjerno kopirali electro pop koji je u tom trenutku bio popularan i bili vrlo uspješni u tome do te mjere da se i dan danas te pjesme vrte na tulumima (a ne neke nove), o Dvorniku da ne pričam. Electro Team kao dobar odgovor na aktualni Euro Dance pokret 90-ih. U ovom stoljeću smo imali par odgovora na svjetske trendove, ali su nedovoljno jaki. Da se potpuno razumijemo, govorim isključivo o komercijalnoj glazbi.

Objavljeno: 29.06.2020. u 08:51

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p