UMJETNOST

Koprivnički umjetnik čije radove želimo na svom zidu!

Intervju: Zvonimir Haramija Hans

Zvonimira sam upoznala prošlo ljeto u šarmantnoj Školskoj ulici na Špancirfestu u kojoj je izlagao neke od svojih radova i moram priznati da sam veliku većinu istih odmah poželjela smjestiti na zidove svoje kuće. Izmijenili smo kontakte i dogovorili se da ćemo kad ulovimo vremena malo popričati o njegovom stilu, o tome kako je biti umjetnik u Hrvatskoj, o savjetima koje ima za mlade kreativce i o ostalim zanimljivostima vezanim uz njegovu profesiju… Ispalo je da je ovo vrijeme kad i jedan i drugi radimo od kuće idealno za veliki intervju u kojem smo se baš dobro napričali.

Tko je Zvonimir Haramija Hans? Kako bi se u par rečenica najbolje opisao našim čitateljima?

Ja sam slikar, ilustrator, profesor likovne umjetnosti i zaljubljenik u popularnu i alternativnu kulturu.



Završio si Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kakvo iskustvo nosiš iz razdoblja studiranja i koliko te Akademija oblikovala i pomogla u onome što si danas? Kao netko s diplomom smatraš li da je ona bitna ili presudna za karijeru?

Iz tog razdoblja nosim šarena iskustva. Sva ona najkorisnija i najzanimljivija vežem uz kolege koje sam upoznao na akademiji i oko nje te koncerte i izložbe koje sam posjećivao. Što se tiče same Akademije, ne želim nikoga previše kritizirati, ali cijelo iskustvo studiranja na akademiji bilo je jedno veliko razočaranje. Od nedostatka bilo kakvog materijala do nedostatka interesa za studente kod velike većine profesora (barem onih s kojima sam ja dolazio u kontakt). Profesori, osim što dosta njih nakon par godina nisu znali ni kako se prezivamo znali su biti bahati i vrlo rijetko su se pojavljivali u našim klasama. Nismo naučili ništa o suvremenim kretanjima u umjetnosti, ništa o prijavljivanju i organiziranju izložbi ili nedajbože o prodaji i samopromociji. Naravno, neki su bili super. U dobrom sjećanju mi je ostala, tada asistentica na Jabukovcu, Ines Krasić, prof. Lovro Artuković koji mi je na prvoj godini predavao crtanje portreta, ali onda je odselio u Berlin i profesor Ljubomir Stahov. Definitivno me to iskustvo oblikovalo. Smatram da diploma, pogotovo danas, nije najbitnija ni presudna za karijeru. Važna je strast, želja za učenjem i marljivi rad.


Jesi li oduvijek znao da se želiš baviti slikarstvom i multimedijom?

Oduvijek sam to znao. Obožavao sam crtati, gledati filmove i crtiće te slušati glazbu.

Odakle dolazi inspiracija? Kako bi opisao svoje radove?

Inspiraciju pronalazim u pop i alternativnoj kulturi, pogotovo onom dijelu od 40-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća, što se tiče estetike. Također obožavam gledati reklame iz časopisa iz sredine prošlog stoljeća, video spotove garage bendova, street art i još puno toga. Moji radovi su mješavina svega toga s dodatkom suvremenih zbivanja i nelogičnosti na koje nailazim u svakodnevnom životu, a koje ubacujem često uz dozu crnog humora. Naravno, priča koju pričam kroz svoje radove, često je vrlo osobna ili je odraz nekog mog trenutnog stanja duha.



Kako stvaraš? Dolaze li ideje u valovima ili si discipliniran po tom pitanju i svakodnevno nešto izrađuješ? Postoje li trenuci blokade i kako se boriš s njima?

Stalno stvaram. Ako ne radim ništa ozbiljno onda črčkam. Ugl. mozak stalno radi pa zapisujem ideje. Naravno da ponekad dođe do blokade, ali to ne traje dugo, a i u tim trenucima mogu posegnuti za onim od prije zapisanim idejama... Ne stignem napraviti ni pola od onog što zamislim. Sad kada smo svi u karanteni imam hrpu vremena pa možda i stignem.



Osim slikarstva, multimedije i animacije tu su i murali! Kako je nastala ljubav prema njima i kako zapravo izgleda proces izrade jednog murala? Na koji mural si najponosniji?

Oko 2005-e otkrio sam Banksya i cijeli street art pokret. Oduševio sam se. Svidjela mi se nepretencioznost i sloboda koja je izbijala iz tih radova, ali i sama estetika i punkerska energija bila je zadivljujuća. Bilo je to u potpunoj suprotnosti od onog što se događalo na našoj umjetničkoj sceni i od onog smjera u koji su me pokušavali ugurati profesori na akademiji. Osjetio sam slobodu da opet mogu crtati i slikati baš ono što ja hoću. Tako sam zavolio street art i volim crtati murale i danas, a tu slobodu u odabiru motiva prenio sam i na platno. Murale obično radim drugačije nego slike, kade ih slikam još sam slobodniji. Ponosan sam na više njih. Možda najviše na jedan u Koprivnici koji sam radio kao privatnu narudžbu na dvorišnom zidu jedne obitelji. Htio sam prikazati podravski krajolik, ali na svoj način, znači da bude cool, a ne cheezy. Drugi izazov je bio u tome da koristim samo crnu, bijelu i tonove sive, ali da mural unatoč tome ne bude turoban nego veseo i dinamičan. Jako sam zadovoljan s rezultatom. Sam proces nastanka i izrade murala kod mene je vrlo jednostavan: prvo nacrtam skicu na papiru, nacrtam ju uvećanu na zidu i onda radim kistom i bojama za fasadu.



Kakav je položaj mladih umjetnika danas u Hrvatskoj? Može li se kod nas živjeti samo od umjetnosti ili većina vas paralelno radi i neke druge poslove vezane uz struku?

Mislim da je položaj većine mladih, ali i umjetnika srednje generacije generalno jako loš. Teško dolazimo do prilika za izlaganje, a još teže do prilika za zaradu. Kultura i umjetnost su u Hrvatskoj na najnižim mogućim granama. Sad će nam, zbog recesije koja će zavladati, biti još i mnogo teže. Ugl. slobodni umjetnici jedva preživljavaju pa je većina nas koji se bavimo umjetnošću prisiljena raditi još neki drugi posao. Ja sam na primjer profesor u školi i to mi je super.

Imaš li uzore? Čiji rad te najviše inspirira?

Uzor su mi ljudi koji imaju strasti i radnog elana bez obzira na godine. Najveći uzor su mi oni pojedinci koji su poznati i priznati autoriteti u svom području rada, ali su unatoč tome pristupačni i pristojni. Mislim da bi nam takvi ljudi svima trebali biti uzor.



Koji bi savjet dao mladim studentima ALU?

Prvenstveno da se ne obaziru na kvazi autoritete koji im radove komentiraju u prolazu nego da briju svoj film jer samo oni znaju što žele te da kad slušaju što drugi govore pokušaju dobro razlučiti ono korisno i pametno od gluposti. To je moja najdragocjenija lekcija s akademije.

Društvene mreže i promocija vlastitog rada na njima? Što misliš o tome? Koliko one pomažu u probijanju mladog umjetnika?

Smatram da je to super. Društvene mreže mogu se jako dobro iskoristiti za samopromociju i mislim da pomažu u probijanju, pogotovo neafirmiranih umjetnika. Većina narudžbi koje ja dobivam dolaze putem društvenih mreža i kao rezultat moje aktivnosti na njima. Dobra je stvar i to što kad se umorite od društvenih mreža možete napraviti pauzu. Primijetio sam da je već neko vrijeme trend da umjetnici baš ne objavljuju toliko na društvenim mrežama kao prije. Sad je to čini mi se cool, takav je trend. Mislim da ih svatko treba koristiti po svom nahođenju i svojoj potrebi, a ne previše pratiti trendove.



Kakva je danas situacija s izložbama u Hrvatskoj? Imaju li one efekta i na koji način se najbolje prezentirati po tvom mišljenju?

U razgovoru s kolegama, a i iz vlastitog iskustva nije baš lako doći do izložbe u željenoj galeriji. Konkurencija je velika i ima puno kvalitetnih umjetnika. Izložbe u određenim galerijama mogu umjetniku mnogo pomoći u promociji. Mislim da su izložbe uz kvalitetno korištenje društvenih mreža danas najbolji način promocije. Naravno, treba dobro odabrati što izlažete, šaljete na natječaje i objavljujete. Važno je i da su tekstovi jasni i dobro napisani te da imate kvalitetne fotografije kako bi djelovali što profesionalnije moguće.

Gdje možemo vidjeti tvoje radove?

Najviše sam aktivan na Instagramu i Tumbleru.

Imam i svoju web stranicu, ali nju već dugo nisam updejtao. Sad mi je savršena prilika da i to napravim.



Gdje se vidiš za deset godina? Kako izgleda tvoja idealna budućnost?

Danas je vrlo teško pričati i maštati o budućnosti. Volio bih ostvariti neke svoje kompliciranije ideje i napredovati u umjetničkom smislu. Idealno bi bilo kad bih jednog dana mogao živjeti samo od svog umjetničkog rada. Nadam se da će se to u sljedećih deset godina obistiniti.

photo: Saša Huzjak

Objavljeno: 27.03.2020. u 00:00
Tagovi: Umjetnost

VIDEO

VEZANE VIJESTI

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p