UMJETNOST

Znate li zašto su hrvatski muzeji odličan primjer kreativnosti i inovativnog razmišljanja?

I koja je simbolika nominacije muzeja Turanj za prestižnu nagradu EMYA?
Hrvatski kreativci već na početku 2021. godine dobili su novu potvrdu da se isplati biti originalan, razmišljati izvan okvira i pomicati granice. Iako nam se ponekad čini da nas domaća publika nije shvatila, struka i međunarodne institucije ipak prepoznaju potencijal koji ima Hrvatska.

Prošog četvrtka dočekala nas je vijest kako je Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj nominiran za nagradu EMYA 2021 Europskoga muzejskog foruma, kao jedan od 27 europskih muzeja koji konkuriraju za glavnu nagradu Europskoga muzeja godine te za Nagradu Vijeća Europe i nagrade Silletto. Ova nominacija značajna je za hrvatsku kulturu i turizam, budući da se radi o tradicionalnom mjerilu za najbolju inovaciju u muzejskome sektoru.

Čak i ako nismo ljubitelji muzeja, u mnoge odlazimo upravo zato što čuvaju neko zanimljivo djelo, povijesni dokument koji je „must see“, prezentiraju nam stvarnost kroz interaktivne sadržaje, igraju se našim emocijama, daju nam neki novi doživljaj. Iako nikad nisam bila ljubitelj povijesnih činjenica, jedan od muzeja koji me oduševio još u petom razredu bio je Kraneamus – Muzej krapinskih neandertalaca. Svatko tko je bio u njemu zna zašto to govorim. I zna da je i on(a) prolazio nekoliko puta po „ledu koji puca pod nogama“. Upravo je za svoje izvrsne multimedijalne sadržaje Kraneamus dobio nekoliko nagrada 2010. godine.


Godinu kasnije, 2011., sad već čuveni zagrebački Muzej prekinutih veza dobio je nagradu Kenneth Hudson za najinovativniji europski muzej. Osim što je riječ o jedinstvenom muzeju, njegova postava donosi priču o odnosima i društvu, ali na široj sociološkoj i kulturnoj slici, budući da muzej redovito mijenja izloške, a oni dolaze iz cijeloga svijeta. Prve ljubavi, mladenačke ljubavi, životne ljubavi… Zašto je taj muzej uspio? Iz istog razloga iz kojeg godinama uspijevaju romantične komedije, ljubavne balade i Valentinovo. Jednostavno volimo ljubav! A kako starimo, sve bolje razumijemo ljubavnu bol. Osim toga, na neki se način divimo onima koji su se ogolili i ispričali svoju ljubavnu priču. Američkom odvjetniku Johnu B. Quinnu zagrebački Muzej se toliko svidio da je odlučio pokrenuti suradnju s osnivačima i otvorio Muzej prekinutih veza i u Los Angelesu.


O tome koliko volimo iluzije dovoljno govori činjenica da je David Copperfield najplaćeniji solo izvođač u zabavnoj industriji. Magija nas podsjeća na djetinje i nevino u nama, budi osjećaj ugode kao i ljubav. Dugi period nakon otvorenja zagrebačkog Muzeja iluzija bilo je gotovo nemoguće kupiti ulaznicu za njega. Ako još uvijek nemate fotografiju kraj neke od optičkih iluzija, živite li uopće u Hrvatskoj? Osim zabavnih iluzija, ovaj muzej je i edukativan. U njemu možemo otkriti na koji način funkcionira naš vid, percepcija objekata i mozak. Možemo otkriti zašto naše oči vide neke stvari koje su nerazumne mozgu. Muzej iluzija oduševio je svojom inovativnošću u dizajnu i dobio međunarodnu nagradu.


Baš poput ostalih muzeja na ovome popisu, karlovački Muzej Domovinskog rata Turanj spaja iste stvari. Zahvaljujući ovome muzeju, možemo dobiti neke životne lekcije o ljepotama i tragedijama, o veselju i boli – o životu. Danas je jednostavno nemoguće zanemariti sukobe koji se dešavaju u svakom kutku zemaljske kugle na raznim osnovama – nacionalnoj, rasnoj, kulturnoj, klasnoj, spolnoj. Kako bi ukazali na važnost zajedništva, UN je 2020. donio deklaraciju, zahvaljujući kojoj smo 2021. po prvi put ikad, baš 4. veljače, na dan kad smo dobili vijest o nominaciji karlovačkog muzeja, proslavili Međunarodni dan ljudskog bratstva. Ovaj muzej pokazuje da je važnije graditi nego rušiti mostove, naglašava važnost ljudskog zajedništva i oprosta.



Otvorenje Muzeja na Turnju u ljeto 2019. bio je veliki društveno-politički događaj, koji je obogaćen i bogatim glazbenim programom u izvedbi Karlovačkog simfonijskog orkestra. Osim što je to bilo vrijeme početka predizborne kampanje, odaziv društvene elite pokazao je kako je riječ o mjestu koje ima visoko mjesto u sustavu vrijednosti našega društva. Iako smo zahvaljujući globalizaciji povezani s cijelim svijetom, ovakvi događaji podsjećaju nas da i u svojoj lokalnoj zajednici možemo raditi značajne stvari. Tako je i ovaj muzej, poput onog krapinskog, iskoristio čari tehnologije i prilagodio ga modernim generacijama, onima koji nisu svjesno doživjeli Domovinski rat, ali bi trebali izvući pouke iz tih dešavanja. Muzeji su jednako važni za budućnost kao što je budućnost važna za muzeje. Muzeji ne samo da mogu oživjeti prošlost, već mogu osvijetliti našu sadašnjost i budućnost.

Nagrade hrvatskih kreativaca svakako su svjetlost, iskra koja može pokrenuti kreativnu revoluciju koja je svakako budućnost. Hrvati su se već mnogo puta u povijesti istaknuli kao inovativni pojedinci. Od Tesle do Rimca. Kažu kako se unutar odraslog kreativca krije dječja mašta koja je uspjela preživjeti. Ekipa zadužena za Turanj pokazala je da mašte imaju na pretek, svi koji su bili na tom mjestu mogu potvrditi da je riječ o inovativnom dizajnu interijera i eksterijera, arhitekturi zgrade, izlošcima i tehnologiji. Nadamo se da će to prepoznati i žiri Europskog muzejskog foruma.
Foto: Instagram, Vesna Živčić
Objavljeno: 10.02.2021. u 10:39

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p