UMJETNOST

Sjajna multimedijalna izložba koju ne smijete propustite pogledati!

Zanimljiva tematika i odličan postav!

Multimedijalna izložba jednostavna i izravna naziva Intima okuplja te u vizualno/mentalne dijaloge postavlja radove desetak suvremenih autora odnosno autorica različitih generacija. Zbog čega intima? Prijelaz prošloga u ovo stoljeće iznjedrio je nedvojbenu krizu intime u korist nekontrolirana bujanja voajerizma, pa će ona sve više postajati sredstvom za generiranje vulgarne, uvrnute i zaglupljujuće zabave.

Takvo stanje najtransparentnije se zrcali u pojavi i popularnosti notornih emisija poput, primjerice, Big Brothera ili Farme. Usporedo s time dolazi i do bujanja društvenih mreža, koje su također imale i još uvijek imaju nemalu ulogu u revalorizaciji, a zapravo degradaciji i degeneraciji intime. Internet je, naime, preplavljen besmislenim i posve nerelevantnim fotografskim autoportretima (pseudo)intimna karaktera, sve u svrhu pomalo histeričnih nastojanja da se zaokupi bilo čija pozornost te priskrbi pokoji like.



Postoji zanimljiva podudarnost između ponašanja mnogih suvremenih ljudi na društvenim mrežama i jednog briljantnog detalja iz Gogoljeve genijalne drame Revizor, kada se lokalni vlastelin pokorno obraća lažnom revizoru sa zamolbom da dostojanstvenicima u Petrogradu saopći kako u tom i tom gradu živi on, stanoviti Petar Ivanovič Bopčinski. A onda je svijet zadesila pandemija virusa COVID-19 koja će dodatno osnažiti shizofreni odnos naspram intime. Aktualni apeli za ostankom u sigurnosti vlastitih domova što smo ih svi donedavno kontinuirano slušali mogli su, dakako, stimulirati stanovite vidove intime, ali istodobne restrikcije po pitanju međuljudske taktilnosti, neprijeporno jednog od istaknutijih čimbenika u prakticiranju prisnog odnosno intimnog ponašanja, predstavljale su nesretan iskorak u smjeru - za našu civilizaciju ionako sve karakterističnijeg - uzajamnog otuđivanja.




Izložba Intima posredstvom raznovrsnih radova Slavke Pavić, Damira Sokića, Đorđa Jandrića, Zoltana Novaka, Danijela Žeželja, Alema Korkuta, Pauline Jazvić, Matije Čopa/Vanje Šolina, Lee Vidaković i Albe Miočev nastoji u ovim izazovnim i traumatičnim vremenima intimi vratiti pomalo izgubljeni dignitet te ukazati na njenu terapeutsku moć. Za četiri crno-bijele fotografije Slavke Pavić objedinjene nazivom Konjanici mogli bismo reći kako predstavljaju primjer u kojem promatračici/fotografkinji uspijeva – nipošto nije pretjerano reći - uspostaviti intiman odnos na daljinu.



Damir Sokić autor je koji u pravilu inzistira na iskrenosti. Ekstremnoj iskrenosti kakva krasi tek entuzijastične amatere s jedne i one doista moćne umjetnike s druge strane.
Jer on jest moćan umjetnik. Iz njegove iskrenosti te racionalno neuhvatljive sugestivnosti proizlazi, dakako, i intima. Riječ je o intimi premreženoj osobnom simbolikom i kodiranim značenjima.



Đorđe Jandrić rođen je u Zadru, i s tim lijepim gradom i njegovim moćnim povijesnim simbolima zadržat će trajnu, nadasve intimnu povezanost. A jedan od takvih simbola svakako jest i katedrala sv. Anastazije, u narodu poznatije kao sv. Stošija. Umjetnik je najveću dalmatinsku romaničku katedralu još od osmoškolskih dana na različite načine uključivao u svoje multimedijalno koncipirano stvaralaštvo.



U današnje vrijeme nije popularno - gotovo da je i zabranjeno - grliti se. Ovaj posve prirodan čin nježnosti, potpore, zaštitništva, ljubavi, sastanka, rastanka i, dakako, intime, postao je svojevrsnim tabuom. A upravo to čine žena i muškarac na slici Zoltana Novaka. I njen naziv ne može biti transparentniji te jednostavno glasi Zagrljaj. Slikar kao da prkosno afirmira ono što nam je svima trenutno uskraćeno.

Skulptura Istok Alema Korkuta prikazuje umjetnikova sina. Poza dječaka zrači svojevrsnim intimnim nadrealizmom. Zbog čega nadrealizmom? Sitno tijelo dječaka čini da se kruti postament na kojemu sjedi pod njime uvija. Radi se, dakako, i o dojmljivoj metafori. Dječak je prikazan nag, s tek diskretno naznačenim gaćicama. Njegova nagost i bjelina materijala od kojega je izveden nedvojbeno simboliziraju nevinost, dok će poza i izraz lica sugerirati zamišljenost uz istodobnu spremnost za pokret.

Paulina Jazvić svoju je autorsku prepoznatljivost – osobito ukoliko se radi o objektima ili instalacijama – izgradila i na zanimljivu kreiranju koegzistencije između oštrih te općenito grubih materijala i onih nježnih odnosno mekih. Takav je i diptih Inside Out, sačinjen od dvije haljine. Jednu umjetnica izlaže kao uokvireni ready-made objekt, dok na drugoj intervenira apliciranjem mnoštva žileta. I u ovom radu, dakako, ključna je njegova metaforička odrednica.

Naga ljudska figura svoju je civilizacijsku utemeljenost realizirala još u antičkoj skulpturi. Ženski lik što stoji na neutralnom postamentu usred bjeline kružnoga prostora, u interpretaciji dizajnera Matije Čopa i fotografa Vanje Šolina doista posjeduje nešto antičkoga. I renesansnoga također. Figura zrači nježnošću ali i neprijepornom snagom; otuda i naziv David. Starozavjetna epizoda, uostalom, i priča priču o trijumfu nježne inteligencije nad sirovom snagom.



Video s pridruženim objektom što ga pod nazivom Sestre izlaže Lea Vidaković začudan je spoj intime, melankolije i čežnje. Na videu se prikazuje kućanska rutina prožeta tugom zbog uzajamne razdvojenosti dvaju sestara. Obilje je detalja i diskretnih zvukova, a posredstvom projekcije promatrači imaju osjećaj da kriomice mogu zaviriti u nečiju intimu. Ali to je ipak, prije svega, intima prostora, i to prostora što ga posredstvom projekcije doživljavamo "iznutra", a zahvaljujući objektu koji prikazuje kuću "izvana".

Mlada slikarica Alba Miočev svoju je sliku s motivom dva odložena (odbačena) kajaka u šumi naslovila U međuprostoru. Ne bez razloga. Kajaci koji su nekada služili čovjeku sada su ostavljeni da ih obgrli i preuzme priroda. Jedan je crvenkasto-ružičaste, a drugi modre boje. Moguće je, dakako, govoriti o ženskom i muškom principu, ali i o intimi postupna stapanja s prirodom koje se odigrava u tišini te postupno i gotovo neprimjetno.

Intima je oduvijek predstavljala važan dio umjetničke inspiracije. Ona je sama po sebi često umjetnička tema, ali još češće tvori ozračje unutar kojega umjetnost nastaje. I zbog toga će umjetnicima biti uvijek zanimljiva i aktualna.

Foto: PR
Objavljeno: 20.11.2020. u 12:13

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p