UMJETNOST

Najzapaženiji radovi ovogodišnjeg Venecijanskog bijenalea

58. Venecijanski bijenale impresivniji no ikad
Ekološka katastrofa je pred nama, glečeri se tope, gušimo se u smogu i smeću. Teška istina koju pokušavamo ignorirati na dnevnoj bazi misleći kako nije tako strašno što ne odvajamo otpad. Venecijanski Biennale se vraški potrudio da ne zaboravimo kako nam prijeti nadolazeća propast.

Tema ovogodišnjeg Biennalea je „May You Live in Interesting Times“, fraza koja u sebi sadrži sugestivnu priču budući da je to „kineska poslovica“, koja je prvi put upotrebljena u kontekstu fašističke prijetnje u Europi. Fraza se može protumačiti na različite načine i zasigurno rezonira u današnjem društvo koje je preplavljeno informacijama i katastrofama..



Ovogodišnji Biennale prostire po cijelom gradu, od Giardinija do Arsenala, nacionalnih paviljona i brodogradilišnih skladišta, muzeja i crkava do palača na kanalima. Na njemu zasigurno ima mnogo toga za vidjeti, ali unatoč tome što zauzima toliki prostor i izlaže radove gotovo 80 umjetnika, ovogodišnji Biennale je prohodniji od svojih prošlih izdanja. Centralna zamisao u formi izlaganja radova bila je istodobno predstavljanje dvije izložbe jednog umjetnika u različitim paviljonima,. „Proposition A“ i „Proposition B“, u prostoru Arsenala i Giardinijevom. Sama koncepcija omogućava posjetitelju da pojedinačne izložbe sagleda zasebno, ali i mogućnost stavljanja izložbi u širi kontekst i međusobno povezivanje.


Prema riječima kustosa ovu polivalentnu temu je izabrao zato što je vjerovao da je pruža dovoljno mjesta za različite interpretacije te da bi zato bila zanimljiva, što i je, ali je nadišla Kustovu jednostavnu ideju i evolvirala u nešto puno više od zanimljivog... Tema se na radove preslikala tako da prostorije odišu propasti i kobnim mislima, kako je organski dio djela i manifestacije, a ne samo zanimljivo kako je kustos originalno naumio. Time se naslućuje kako misao nadolazeće propasti civilizacije srasla s ljudskom maštom, i ta zla slutnja prestaje biti tema i postaje kontekst u kojem nastaje umjetnost. Idealno bijenali bi trebali predstavljati duh vremena kroz filtar suvremene umjetnosti, a ovaj Biennale je duh vremena definirao kao nadolazeću i neizbježnu propast, onu koju smo sami prouzrokovali.



Propast je postala opipljiva i izričita je u video instalaciji Hito Steyerlova gdje se ukazuje na opasnosti umjetne inteligencije i dizanje razine mora. Isti osjećaj sadržan je u digitalnim crtežima i Eda Atkinsa i Jona Rafmana. Vidljivo je i u fotografijama pljački i napuštenosti, jezivim ljudskim siluetama obješenih s ljestva koje nigdje ne vode, a najočiglednije je u gigantskoj skulpturi sjedeće figure s glavom u krilu u pripremi za neizbježan pad aviona, skulptura je izrađena od reciklirane odjeće i ukazuje na potrošačku kulturu koja se sprema strmoglaviti hrpu posljedica vlastita otpada. Iako Bilennale dijelom izloženih radova nudi nadu, postoji niz radova koji predlažu različite vrste recikliranja kao strategiju borbe i određeni broj radova uključuje neke modele prosocijalne aktivnosti kao svoju estetiku, pozitivni radovi i tračak nade utopljeni su u moru propasti koja preplavljuje sva naša osjetila..









Marina Abramović je svojim novim djelom pokušala podignuti razinu svijesti o rastućoj razini mora koristeći se za nju potpuno novim jezikom, videoigrama. Ona u potpuno novom izričaju u aplikaciji predstavlja lika kojega se treba spasiti od utapanja koje je uzrokovano topljenje arktičkih glečera, a gledatelji umjetnicu mogu pratiti u njenoj podvodnoj avanturi, pomoću VR naglavnog seta.

Najpozitivnije djelo zasigurno je ono umjetnika Lorenza Quinna (sin meksičko-američkog glumca Anthonyja Quinna) naslovljeno Building Bridges koje je instalacija sastavljena od šest pari monumentalnih ruku spojenih iznad brodskog pristaništa u Arsenalu Svaki par sklopljenih ruku ima simbol koji predstavlja ljudsku vrijednost, od prijateljstva do nade i vjere. Ruke koje su napravljene od smolastih vlakana visoke su 15 metara, a umjetnikova inspiracija bila je „prevladavanje razlika i izgradnja boljeg svijeta“. Quinnovo djelo kontrira mračnim mislima koje radovi na Biennalu pobuđuju i ostavlja nas s tračkom nade u bolju budućnost.



Foto: Instagram, Ben Davis, Labiennale.com
Objavljeno: 13.05.2019. u 12:48

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p