Na 120. godišnjicu otvorenja zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, 14. listopada u 14 sati, u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bit će otvorena prigodna izložba. Dokumentarna građa iz vremena; fotografije, dokumenti, filmovi i digitalizirani plakati evocirat će povijest Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, od najranijega vremena do izgradnje nove zgrade kazališta, 1895. godine. Dio građe bit će posvećen prvim kazališnim dvoranama u Zagrebu (današnji Muzej grada Zagreba, Prirodoslovni muzej i Gradska skupština) s opisima o razdoblju u kojem su ti prostori korišteni kao kazališne dvorane.
Prigodom velikog jubileja, na 120. godišnjicu zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu koje je svečano otvoreno upravo 14. listopada, svojim gledateljima darujemo besplatan posjet izložbi te slobodan ulaz na predstavu Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana kako bismo zajedno proslavili ovu okruglu godišnjicu. Izložba se besplatno može razgledati od 16 do 19 sati, a predstavu pogledajte u uobičajenom terminu od 19.30 sati.
Zamisao o podizanju opremljenije zgrade javlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, do lipnja 1881. kada Hrvatski sabor donosi Zakon o građenju novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu, što ga 31. listopada potvrđuje i car Franjo Josip I. Gradsku raspravu o lokaciji prekida sam Khuen-Héderváry krajem 19. stoljeća odlukom da se buduće kazalište gradi na mjestu gradskoga sajmišta: usprkos tadašnjim otporima da je riječ o periferiji, iz razvojne vizije grada ta se odluka pokazala dobrom. Novo kazalište (danas na Trgu maršala Tita) okruženo je brojnim zgradama visoke spomeničke vrijednosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
U jesen 1893. arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner iz Beča poslala je novi projekt, a 5. siječnja sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazališne zgrade. Moralo se započeti u proljeće 1894. i dovršiti 1. listopada 1895.
22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju, a za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Vlada je prihvatila Miletićev prijedlog da svečani zastor za novo kazalište izradi Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor je slika Ivan Tišov (aplicirane 1911. godine).
Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.
Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.
Na izložbi će biti prikazana i dva dokumentarna filma, Die Fellner und Helmer – Story i Die vergessenen des eoropäischen Theaterbaus, u trajanju od 30 minuta te dokumentarni film o samoj zgradi HNK u Zagrebu u trajanju 10 minuta.
Dio izložbe dokumentirat će vrijeme od 10. lipnja 1840., kada je Domorodno teatralno društvo svečanim izvođenjem prve kazališne predstave na štokavskome narječju, junačke igre u tri čina Jurana i Sofije Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, službeno započelo svoje gostovanje u Zagrebu, Sisku i Karlovcu.
Gostovanje je počelo predstavom u Starome kazalištu na Markovu trgu i trajalo je 18 mjeseci, kada su izveli pedesetak različitih izvornih i prevedenih djela, odigravši 200 predstava. Raznorodna dokumentarna građa i izvorni predmeti, omogućit će upoznavanje s najvažnijim osobama, predstavama i događajima iz vremena.
Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti originalnu građu vezanu uz gradnju i otvaranje zgrade HNK u Zagrebu: nacrte, spise vezane uz građevinsku dozvolu, plakate, pozivnice, srebrni čekić kojim je car Franjo Josip simbolički obilježio završetak izgradnje zgrade HNK, rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića, fotografije izgradnje…i mnoge druge izvorne materijale iz vremena.
M.D.
Foto: PR
Objavljeno: 14.10.2015. u 14:13