GASTRO

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?

Stvorite zalihu koja će vas adekvatno popratiti u bilo kojoj prilici
Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
N
aravno, ne mislim na podrum u doslovnom smislu riječi, već pričamo o vinskom stashu iliti zalihi koja će vas adekvatno popratiti u bilo kojoj prilici.


Dok još uvijek otkrivate svijet vina i niste definirali vlastiti vinski stil, nema vam druge nego istraživati – sorte, zemlje, načine vinikikacije, vinske kuće, stilove... U svakom slučaju, treba piti, piti i samo piti jer to je jedini način da razvijete vlastito nepce. Vaš ukus (ali i okus) će se mijenjati – ono što vam se sviđalo na početku će vam možda u kasnijoj fazi biti okusno neprihvatljivo i to je sasvim ok. Ne bi bilo loše da si u početku odaberete neko referentno vino kojem ćete se svako toliko vraćati i zaista na vlastite oči/usta/nos primjećivati koliko ste napredovali, odnosno koliko vam se nepce i paleta okusa razvijaju.

U svakom slučaju, najvažnije je da kupujete vina koja vam se sviđaju (ili mislite da bi vam se mogla svidjeti). Hoću reći, ako volite voćna i slatkasta vina onda je logično da nećete bazirati svoj vinski frižider na mineralnim i slanim vinima. Isto tako, kupujte vina koja odgovaraju hrani koju svakodnevno kuhate i konzumirate. Netko tko svoju prehranu bazira na povrću i rijetko jede crveno meso, zasigurno ne treba imati veliku zalihu moćnih crvenih vina, i obrnuto.

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
Dvije butelje po etiketi su vam za početak dovoljne. Za pretpostaviti je da ste ograničeni prostorom stoga treba vinsku zbirku pametno posložiti. U većim zalihama kolekcionirajte jedino vina koja su iz nekog razloga teško dostupna ili u potpunosti nedostupna – bilo da se mogu kupiti isključivo kod vinara ili su proizvedena u malim nakladama.

Nadalje, po meni je nekako logično da za početak svoju zalihu vina bazirate na hrvatskim vinima iz jednostavnog razloga – upoznaj svoju zemlju da bi je više volio. Šalu na stranu, gledajte na hrvatska vina kao na temelj svojeg vinskog znanja. Naša vinska scena je zbilja raznolika i danas zaista možemo reći da je kvalitetna, dobro razvijena te da prati svjetske trendove. Restoranska scena to svakako potvrđuje jer većina restorana svoju ponudu bazira na domaćim vinima. Osim toga, zar nije poanta piti vino za koje znate tko ga je i gdje točno napravio? Naravno, vinski poznavaoci istu poantu pronalaze i u stranim vinima, ali ovaj tekst nije namijenjen njima. Oni sigurno već imaju svoj vlastiti podrum i znaju sve tajne kolekcioniranja vina.

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
Počnimo s pjenušcem. Kao što je Lily Bollinger iz istoimene šampanjske kuće jednom rekla: ''I drink Champagne when I'm happy and when I'm sad. Sometimes I drink it when I'm alone. When I have company I consider it obligatory. I trifle with it if I'm not hungry and drink it when I am. Otherwise, I never touch it... unless I'm thirsty'' – i ja se slažem da jednostavno nema prilike u kojoj pjenušac neće dobro doći – prije obroka, za vrijeme ili nakon njega, uz neki zgodan snack ili bez hrane uopće – nema greške. Ako ste ljubitelji mjehurića, svakako se potrudite da imate bar ove 3 vrste: blanc de blancs - koji je 100% Chardonnay, blanc de noirs - bijeli pjenušac od crnog grožđa (uvijek vrlo cijenjen!) – u principu od sorte Pinot Noir (može i Pinot Meunier) i jedan dobar rosé pjenušac (od bilo koje sorte). Dolaze u gradacijama od suhog do slatkog iliti u vinskom žargonu od brut nature do doux. Moja je preporuka – što suši to bolji, ali to naravno ovisi o osobnoj preferenci. Ako si možete priuštiti, odaberite i neki millésime, odnosno vintage pjenušac na kojem je definirana godina. Godina se na etiketi naglašava i piše samo onda kada se radi o iznimnom godištu i tada ste sigurni da je grožđe isključivo iz te berbe. Inače, pjenušava se vina rade od vina iz više godina i u tom slučaju se smatraju non-vintage pjenušcima. Svakako birajte one rađene tradicionalnom/šampanjskom metodom.

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
Zatim klasika – Chardonnay. Kažu da je prvo vino s kojim se većina nas susretne upravo Chardonnay. Gotovo da nema mjesta na svijetu gdje se ne radi vino od ove sorte, a isto toliko je i stilova. Iako će neki hejteri reći da je tržište prezasićeno Chardonnayem, ne možemo poreći da je ovo jedna od najcjenjenijih sorti uopće u vinskom svijetu. Kako u svijetu, tako i kod nas možemo naći različite stilistike ovog vina iz raznih regija – od svježeg iz inoxa, strukturiranog iz drvenih bačvi pa do prirodnih i maceriranih. Za koju god se opciju odlučili, Chardonnay je ziherica i jedan bi trebao pronaći mjesto u vašem podrumu.

Ono što nije baš ziherica, odnosno nije everyone's darling je Riesling. Ne zato što nije popularan, već zato što za njegovo razumijevanje treba imati određeno znanje. Dajte si vremena da ga skužite. Zavoljeli ga ili ne, Riesling svakako spada u osnove vinske kulture. Osim toga, iznenadili bi se kako se lijepo sljubljuje s hranom. Oni mlađi i svježi primjerci pašu uz sve morsko (posebno uz sirove škampe – mmmm, perfect match!) i lagano (piletina, povrće), dok ozbiljnija i starija vina ove sorte mogu lijepo pratiti gljive, krem umake, čak i odležale sireve.

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
Sauvignon Blanc još je jedna klasika. Specifičnog je okusa (zelene jabuke, šparoge) i mirisa (najbolji primjerci mirišu po tzv. cat's pee - mačjem urinu), ali isto tako je zaista svestran. Ukoliko pijete hrvatska svježa bijela vina, sigurno ste upoznati s njegovim osnovnim notama jer su mnoga od njih napravljena upravo sa suvinjonskim kvascima. Upravo stoga Sauvignon Blanc možete zamijeniti našim sortama. Mlade Malvazije, Pošipi i Graševine osvježavajuća su vina koja spadaju u kategoriju tzv. vin de soif, odnosno vina koja gase žeđ (posebice ljeti).

Rosé vina su priča za sebe i tu je zaista teško govoriti o sorti, a kamoli preporučiti stil vina. Osim toga, smatram da to danas više nije ni potrebno jer su roséi zaista postali vrlo hip vina i do sada ste vjerojatno našli svojeg favorita. Ono što osobno volim kod ovih vina je da vas mogu pratiti od ranog ručka do kasno u noć. Lepršavi i voćni ili punog tijela, bitno je da su posluženi hladni. Svakako su must have jednog vinskog frižidera. Ovdje slobodno zaboravite na pravilo 2 etikete po boci. 

Cabernet Sauvignon je crveni pandan Chardonnayu – vino koje se radi svugdje po svijetu u različitim stilovima. I ono ima svoje hejtere, ali opet – neka od najcjenjenijih svjetskih vina su Cabernet Sauvignoni u većem ili manjem postotku. Ovaj rado viđen gost svake vinske police/vinske karte/vinskog podruma je zaista nepogrešiv izbor za one koji često uživaju u crvenom mesu. Gotovo da nema hrvatskog podruma koji ne sadrži ovu sortu, a upravo toliko ima i stilova. Zelena paprika, tamno bobičasto voće, ljubičice, duhan – sve su to arome koje nalazimo u Cabu, kako mu vole tepati. Definitivno ide u kategoriju must-have. Za one kojima je Cab malo pretvrd, neka ga zamijene s mekšim Merlotom.

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?
Od naših sorata svakako uvrstite dva morska vuka – Teran i Plavac. Teran, nekada smatran zločestim istarskim djetetom, danas je rado viđen gost vinskih karti. S vremenom su ljudi shvatili da Teran voli njegovanje u drvenim bačvama te da mu vrijeme čini dobro pa su današnji primjerci moćni, ali zaokruženi i lijepo izbalansirani. Slična je priča i s Plavcem. Tržište se zasitilo pekmezastih, ukuhanih vina s visokim alkoholima i (pre)jakim voćnim ekstraktima pa su Plavci danas puno pitkiji nego prije par godina. Obje sorte lijepo dozrijevaju u bocama, pa ukoliko se u neki od njih zaljubite – slobodno čuvajte boce i par godina. Ako ih uspijete sakriti.

Nema podruma bez Pinot Noira. Vino je to koje baš kao i Riesling zahtjeva poznavanje materije da bi ga se voljelo, ali jednom kad vam uđe pod kožu ta svilenkastost i elegancija – nema vam pomoći. Kažem to zato što Pinot Noiri spadaju u najskuplja svjetska vina. Ne kaže se bezveze da najveći poznavaoci vina piju isključivo šampus, Riesling i Pinot Noir.

Šećer na kraju – slatka vina. Osobno nisam fan i uvijek nekako nađem alternativu slatkim vinima, ali to je samo moje mišljenje. Slatka vina se u principu uživaju na kraju obroka – uz desert (pripazite da nije slađi od vina) ili fine sireve. Iako, po meni nekako najbolje pašu uz foie gras. Apsolutni prefect match!

Kako kreirati vlastiti vinski podrum?

Lucija Bilandžić
Pleasure Seekers
Foto: Pexels, Unsplash
Objavljeno: 26.09.2016. u 09:33

VEZANE VIJESTI

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p