LIFESTYLE

Još uvijek mislite da je IT industrija rezervirana za muškarce? Ove četiri žene brišu granicu između muških i ženskih zanimanja!

Žene na liderskim pozicijama koje svojim sjajnim postignućima mijenjaju stereotipe!

Iako često volimo isticati kako živimo u modernom i naprednom društvu, moramo priznati da taj napredak i nije baš toliko vidljiv kada su u pitanju rodni stereotipi. Tako i dan danas svjedočimo podijeli zanimanja ovisno o spolu te ispod oka promatramo sve one koji se bave nečime, a što nije ukalupljeno te u skladu s društvenim očekivanjima. Muškarac zaposlen kao teta u vrtiću ili žena u policijskoj uniformi i dalje je nešto što potiče na raspravu, nešto što izaziva poglede i komentare, a ništa drugačije nije niti kada govorimo o zanimanjima iz IT sektora, koji se uvelike promatra kao 'muški teren'...

No, unazad nekoliko godina, zahvaljujući ambicioznim i uspješnim ženama zaposlenim u IT sektoru, slika ove 'muške' branše poprilično se izmijenila. Pravi dokaz toga je i jedna vrhunska agencija za digital design, web and mobile development u Hrvatskoj, Neuralab, a koja se odnedavno može pohvaliti s nekoliko velikih priznanja! Prvo je to da je ova agencija postala WordPress VIP agencija, jedina u CEE regiji kojoj je to pošlo za rukom, a što drugim riječima znači da osiguravaju najveću razinu kvalitete. Drugo priznanje ove agencije je za najbolju WooCommerce agenciju na svijetu. Zanimljiva činjenica je i da se na visokim dizajn pozicijama u Neuralabu nalaze upravo žene, Svjetlana Fučić, (Production managerica), Tena Gašparac (Copywriterica), Martina Babić (UX/UI dizajnerica) i Iva Kosović (UX/UI dizajnerica), stoga u nastavku iz prve ruke saznajte kako je biti žena u IT industriji!

Jeste li oduvijek željele raditi u agenciji za digital design, web and mobile development i što je sve potrebno za uspjeh u takvoj industriji?

Svjetlana Fučić: Privlači me spoj informatike i poslovanja. Dugo se već bavim raznim načinima na koje informatika može upotpuniti poslovanje. Počelo je kad sam upisala smjer menadžerska informatika na EFZG, a i dalje sam se kroz poslove probijala upravo u tom području gdje informatičke tehnologije direktno utječu na poslovanje. Digitalna agencija radi upravo to, jer je smisao web mjesta da se publika sretne s proizvodom u trenutku kad joj je proizvod zanimljiv, a informatika je danas jedno od najsnažnijih oruđa za proboj na tržište. Industrija je specifična po tome što je po prosjeku godina u struci bitno mlađa od velike većine ostalih, a i promjene koje se unutar nje događaju su češće i snažnije nego što se obično očekuje. Zbog toga je osim ostalih, možda više klišeiziranih karakteristika, u digitalnim agencijama za uspjeh potrebna fleksibilnost i konstantna edukacija.

Svjetlana Fučić

Tena Gašparac: Oduvijek sam znala da želim raditi kreativan i dinamičan posao, a rad u agenciji je upravo takav. Za uspjeh u copywritingu smatram da je bitno puno ustrajnog rada, razmišljati out of the box te se okružiti inspirativnim sadržajem.

Martina Babić: Ne mogu to reći za sebe pogotovo zato što nisam imala neku konkretnu viziju čime se točno želim baviti. Ni onda kad sam upisala Grafički fakultet nisam bila skroz sigurna u što se točno upuštam. Tek na diplomskom studiju, gdje sam se prvi put i susrela s web dizajnom, sam shvatila da je to smjer u kojem se želim dalje razvijati. Za uspjeh u bilo kakvoj industriji pa tako i u ovoj prije svega su potrebni trud i upornost. Također, dobre komunikacijske vještine zbog svakodnevne komunikacije s ljudima iz različitih timova i klijentima, organiziranost i želja za stalnim napretkom i razvijanjem u skladu s industrijom.

Iva Kosović: Budući da imam više različitih interesa ne mogu reći da sam oduvijek znala da ću biti tu gdje sam danas. U vrijeme gimnazijskih dana istraživala sam modni, a na fakultetu diplomirala grafički dizajn. Uz podršku brata, koji je također u IT industriji, odlučila sam se ipak za digitalni dizajn i tu se dogodio klik na prvu. Ono što me najviše privlači kod dizajna je spoj tehnologije i kreative, ali i oslanjanje na druga područja poput psihologije. UX/UI dizajn “checks all the boxes”. IT industrija velikom brzinom ide naprijed i smatram da je najbitnije biti fleksibilan. Potrebna je želja za učenjem i napretkom jer tu nema prostora za stagniranje. Smatram da je to i inače u životu bitno, ali vjerujem da je u ovoj industriji ipak izraženije nego kod nekih tradicionalnih.

Rodne razlike nešto su što se usađuje od malih nogu, pa tako nerijetko nailazimo na onu poznatu nebulozu kako postoje poslovi za muškarce i žene. Susrećete li se s takvim predrasudama i u svojoj okolini?

Svjetlana Fučić: Informatika kakvu danas poznajemo se počela razvijati dok smo bili djeca, no digitalne agencije su nastale puno kasnije. Okolina u kojoj radim izrasla je iz moderne kulture i to se jako osjeti upravo na izostanku pravih, ukorijenjenih normi – uključujući i to koji su poslovi muški ili ženski. Da, ima više kolega nego kolegica, ali ne postoji podjela po poslovima u nekom stvarnom smislu riječi, pogotovo kad se usporedimo s drugim industrijama.

Tena Gašparac: Okružena sam osobama koji nemaju predrasude tog tipa te u svom dosadašnjem iskustvu nisam osjetila podjelu na “muške” ili “ženske” poslove.

Martina Babić: Što se tiče dizajna, u poslu i na fakultetu je uglavnom prevladavao podjednak broj muškaraca i žena, pa se do sada nisam susretala s nekakvim predrasudama.

Iva Kosović: Mislim da IT industrija ne bi bila to što je da se drži ustaljenih i tradicionalno nametnutih ograničenja koja donose više štete nego koristi. Bitan je rezultat, a do njega se ne dolazi samo na temelju toga jesi li muškarac ili žena. U ovoj industriji sve se odvija vrlo brzo pa je ona jedan od motora promjena u društvu. Nažalost, iz recentnijih događanja u svijetu možemo zaključiti da je diskriminacija i dalje itekako prisutna u društvu.

Iva Kosović

Jeste li se ikada osjećale kao da se, zato što ste žene u 'muškom svijetu', morate više truditi da bi došle do neke visoke pozicije? Smatrate li da muškarcima to lakše polazi za rukom?

Svjetlana Fučić: Nisam sporije napredovala na radnom mjestu, no kao (tada) tek udanoj ženi bez djece bilo mi je užasno teško naći posao. Imala sam na desetke intervjua te iako ne mogu dokazati da neke od tih poslova nisam dobila zbog mogućnosti da uskoro odem na porodiljni dopust, to je svakako dojam koji sam znala imati. Na kraju je Neuralab prekinuo taj začarani krug i sad sam tu preko 6 godina i napredujem paralelno s muškim kolegama. Mislim da položaj žena jako ovisi o industriji.

Tena Gašparac: Također u svom dosadašnjem radu nisam osjetila tako nešto. Znam primjere koji imaju drugačije priče, no nasreću, osobno nikada nisam osjetila da je moj rad podcijenjen u usporedbi s muškim.

Tena Gašparac

Martina Babić: Nisam se do sada tako osjećala. Smatram da nečiji uspjeh treba biti rezultat truda i rada, neovisno o tome radi li se o ženi ili muškarcu. Rekla bih samo da se muškarci možda više usude nego žene zbog čega potencijalno dođu do neke visoke pozicije puno brže.

Iva Kosović: Na sreću nikad nisam osjetila da se moram više truditi od muškog kolege samo zato što sam žena. Uvijek sam se oslanjala na svoj trud i rad, a ako se te vrijednosti ne cijene znači da to nije okolina u kojoj se želim zadržati. Na poslu provedemo veliki dio svog vremena, pa smatram da su takve stvari itekako bitne. Osim toga odnos između poslodavca i zaposlenika, ali i kolega međusobno, uvelike može utjecati i na kvalitetu posla. Vjerujem da smo svi motiviraniji dati sve od sebe kad se nalazimo u stimulativnoj i pozitivnoj okolini. Zato mi puno znači da se i u Neuralabu njeguju takve vrijednosti.

Osjeti li se razlika kada žena radi u okruženju koje se pretežito smatra 'muškim'? Kakva je generalno atmosfera?


Svjetlana Fučić: Muško-ženska atmosfera u svakom okruženju drukčije funkcionira od čisto ženske ili čisto muške. U smislu poslovne atmosfere moje je iskustvo, još i od prije Neuralaba, da su kolege i poslodavci O.K., no problem su znali biti sastanci s nekim klijentima. Starijim muškim klijentima teško je povjerovati da razumijem bilo što u informatici bolje od njih, pa iako oni radili iste greške već 15 godina. 15 godina je u informatici jako dugi period i mnogi elementi uspiju zastarjeti. Za muške kolege se pretpostavlja da se "razumiju u informatiku", pogotovo kad se radi o hardveru. Što sam se više poslovno više odmicala od hardvera, to sam više dolazila na svoje. Moram još jednom naglasiti da su poslodavci uglavnom bili razumni i pošteni, nisam nikad bila manje plaćena od muških kolega, niti su ljudi s kojima sam svakodnevno bila u kontaktu dovodili moje znanje u pitanje.

Tena Gašparac: Ne osjeti se nikakva razlika jer je atmosfera je isključivo usmjerena na rad i napredak te svi imamo isti cilj.

Martina Babić: S obzirom na to da od prvog dana zaposlenja radim u ‘muškom’ okruženju, ne mogu govoriti o nekim razlikama. Mogu samo reći da je atmosfera točno onakva kakva bi trebala biti na svakom radnom mjestu – zdrava. Pritom mislim na razumijevanje i strpljenje od strane svakog pojedinca, timski rad i ne upiranje prstom u onoga koji pogriješi.

Martina Babić

Iva Kosović: Sigurno postoje razlike između pretežito muškog ili pretežito ženskog okruženja, ali u ovom drugom nisam nikad radila pa ne mogu izvući paralele iz osobnog iskustva. U Neuralabu imam više kolegica nego što sam ih imala na prijašnjem radnom mjestu i to mi je jako drago.

Jeste li stava da se muškarci boje jakih žena i jeste li ikada to osjetile na svojoj koži?

Svjetlana Fučić: Po mojem iskustvu svi se boje jakih žena – kolege, kolegice, rodbina i neki kućni ljubimci. Šalu na stranu, u nekim tradicionalnijim okolinama se na probitačnu ženu gleda kao na čudo, ali ne mogu reći da imam osjećaj da se netko mene boji. Svi imamo previše posla da bi se bavili kvazi-hijerarhijskim cakama temeljenim na vanjskim obilježjima. Dokle god svi naprave sve baš onako kako sam ja zacrtala, nema nikakvih problema.

Tena Gašparac: Mislim da se niti jedan samosvjestan muškarac ne bi trebao bojati jakih žena. Smatram da je bitno okružiti se osobama koji toliko rade na svom uspjehu da se nemaju vremena osjećati ugroženo od tuđeg.

Martina Babić: Ako se boje, to više govori o nekim njihovim nesigurnostima nego o jakim ženama, zar ne? Uspjeh je uspjeh i treba ga cijeniti neovisno o tome jesu li ga postigli muškarci ili žene.

Iva Kosović: Mislim da se svi boje jakih žena, barem malo. Jer, kad nešto naumi, žena je sposobna pomaknuti planinu da bi do toga došla. Ali, šalu na stranu, mislim da to ovisi od osobe do osobe. Sve prvenstveno kreće od toga koliko je netko siguran u sebe. Muškarci se obično boje jakih žena ako sami imaju krhki ego, ali vjerujem da muškarac koji je siguran u sebe nema razloga strahovati, već upravo suprotno, on vrednuje tu osobinu. Rekla bih da taj problem nije prisutan toliko u poslu, žene se s time više susreću u privatnom životu. Vjerujem da većina žena kad tad osjeti takvo što na svojoj koži, ali ja osobno nikad nisam davala previše pažnje takvim situacijama.

Koji vam je najdraži projekt na kojem ste do sada radile?

Svjetlana Fučić: Istaknula bih Polikliniku Synlab, za njih sam sudjelovala u projektu izrade stranice, preko svih dorada, održavanja i naknadnih zahtjeva te kontinuirano radila na sadržaju njihove web stranice. Razlog zašto mi je ostao u pamćenju upravo je njegova cjelovitost. Projekt je rađen od temelja, uz adekvatni budžet i dovoljno vremena. U teoriji bi tako trebali izgledati svi projekti, ali svi znamo što je teorija. Kao interni projekt i moj najveći osobni favorit je svakako uvođenje ISO 27001 standarda informacijske sigurnosti, gdje je moja perfekcionistička narav došla na svoje, dok se ostatku ekipe dizala kosa na glavi.

Tena Gašparac: Teško mi je odabrati najdraži jer svakim projektom na novi način obogaćujem svoje iskustvo te samim time zahtjeva drugačiji pristup.

Martina Babić: Najdraži projekt na kojem sam do sada radila je redizajn Filming in Croatia weba. Filming in Croatia je odjel Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) zadužen za promicanje Republike Hrvatske kao lokacije za snimanje audiovizualnih djela.

Iva Kosović: Svaki projekt je drukčiji i zanimljivo mi je otkrivati nove stvari, a posebno me veseli izazov kad mi tema nije od prije poznata ili bliska. Kao najdraži projekt istaknula bih BIPA parfemi. U suradnji s njima, ali i njihovom kreativnom agencijom I to nije sve, izgradili smo stranicu posvećenu isključivo parfemima na kojoj, osim pregleda cijelog asortimana, možete pratiti i zanimljive članke vezane za ovaj svijet mirisa. Od prvog trena nakon čitanja briefa bila sam oduševljena, a to oduševljenje nije splasnulo ni u jednom trenutku kroz cijeli proces. Naravno bilo je i tu raznih izazova, ali uz dobru organizaciju i komunikaciju sve se lako riješi.

Što biste poručila svim mladim djevojkama koje zanima ova industrija i ovakav tip posla?

Svjetlana Fučić: Konkurencija je velika, a s druge strane tržište i dalje raste. Djevojkama, ali i dečkima bih poručila: postanite jako, jako dobri u onome što radite i nikome ostali detalji neće biti bitni. Neprestano stižu novi projekti i tehnologije se stalno mijenjaju – kad god da odlučite ući u tržište, nećete biti toliko mlađi niti manje iskusni od ostalih kolega, koliko biste bili u puno drugih industrija gdje ljudi rade po 15 godina na istoj tehnologiji.

Tena Gašparac: Prvenstveno, bitno je neprestano se educirati jer je ovo industrija koja se stalno razvija. Uz to, kao copywriter je bitno stvoriti vlastiti stil pisanja te dobro razumjeti svoju publiku.

Martina Babić: Samo hrabro! Ako se prijavljujete za posao, ne zamarajte se godinama iskustva koje se traže. Fokusirajte se na portfelj radova. Izdvojite one radove oko kojih ste se najviše potrudili i s kojima ste najponosniji i ispričajte zašto ste odabrali baš te radove. Šaljite otvorene molbe! One se posebno cijene. A ako već radite, što drugo osim da se nastavite truditi i učiti i rezultati će doći!

Iva Kosović: Rekla bih - napravi dobar odabir i samo hrabro naprijed! Bitno je pokrenuti se, to je najteži korak. Često nas koči strah od neuspjeha ili nepoznatog. U početku je najbolje vježbati, sam sebi zadati zadatak ili projekt. Pronaći stranicu čije te korisničko iskustvo nije zadovoljilo i napraviti redizajn ili smisliti neku potpuno novu funkcionalnost. Tako učiš ali i slažeš portfelj koji će ti otvoriti vrata za dalje. Mislim da je u ovom poslu, ali i općenito u životu, važan stav, ako ne znaš - naučit ćeš.

Foto: Neuralab
Objavljeno: 01.12.2020. u 14:41

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p