LIFESTYLE

Kako zadržati dobro raspoloženje i pozitivne misli u ovako stresnim situacijama?

Tema o kojoj je važno što više razgovarati kako bi bili tu #jednizadruge!

Karantena, dan šesti...Ovako od prilike započinju moja jutra od kada se u Hrvatsku pojavila pandemija koronavirusa, a sigurna sam kako u tom odbrojavanju nisam sama. Početak je vikenda, kao u inat prekrasno i toplo vrijeme, no ulice su u potpunosti puste. Znam da je to prizor koji bi me trebao razveseliti i pružiti mi nadu kako se ipak nalazim u odgovornom društvu koje se pridržava datih uputa te u skladu s njima ostaje doma, ali ne mogu se otresti nekog sablaznog osjećaja koji u meni tinja danima. Tko bi rekao da će se ovo nama dogoditi? Kako je moguće da se naši životi mogu toliko drastično promijeniti u samo jednom danu?

Iako smo kolektivno, u duhu našeg naroda, početak ove pandemije dočekali sa sjajnim smislom za humor, a iza kojeg smo toliko vješto prikrivali neke vlastite strahove i neizvjesnosti, ozbiljnost situacije primorala nas je da se pomirimo s time da koronavirus nije samo puka inspiracija za brojne memove već naša svakodnevica. Kao društvena bića u našoj je prirodi da nam teško pada odvojenost od bliskih i dragih osoba, a socijalna izolacija popraćena sveopćom panikom i u sve češćim slučajevima histerijom itekako ostavlja posljedica na naše raspoloženje, a u konačnici i na psihičko zdravlje. Ovih dana puno se razgovara o osobnoj higijeni, neki od nas su morali u podosta zrelim godinama naučiti kako pravilno prati ruke, no ono o čemu se vrlo malo govori jest mentalna higijena.

Razgovori sa psihologom u našem društvu su još uvijek percipirani kao javno priznanje da s vama nešto nije u redu, zbog čega potaknuti osjećajem srama sve ono što nas muči i otežava svakodnevicu, guramo pod tepih. Budući da trenutna situacija oko pandemije koronavirusa nije nimalo laka za nositi se te smo svakodnevno izloženi negativnim vijestima, tužnim ljudskim sudbinama, brigom oko vlastite egzistencije, zdravlja, ali i zdravlja naših voljenih, odlučila sam porazgovarati s magistricom psihologije, Jelenom Zadro, o tome kako sačuvati svoje psihičko zdravlje i stabilnost. Jelena osim što je po struci magistra psihologije, također se ovom znanosti bavi praktično cijeli život, a u proteklom razdoblju surađivala je na mnogim projektima, pružala psihološku podršku građanima te kroz kontinuiranu suradnju s Centrom za mlade Grada Zagreba educirala javnost o važnosti mentalnog zdravlja. 

Jelena Zadro

S obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj uzrokovanom pandemijom, stres je nešto što je postalo neizbježno, a Jelena objašnjava da je općenito život izazovan proces koji je protkan promjenjivim zahtjevima koji se mogu javiti iz različitih situacija te je jedan od njih i pandemija koronavirusa. Da bismo uspješno funkcionirali, moramo se prilagoditi tim zahtjevima, u ovom slučaju pandemiji: "Samo mentalno zdravlje osobe povezano je s njenim sposobnostima da se prilagodi izazovima svakodnevice, odnosno da se nosi s novonastalim promjenama i stresom. Stres se može definirati kao pojava koja se očituje kroz dvije točke - podrobnije psihološku percepciju pritiska iz okoline te odgovor tijela na taj pritisak. Prilikom samog doživljaja stresa javlja se procjena opasnosti koja aktivira sustav automatskog odgovora poznatijeg pod izrekom „bori se ili bježi“ (eng. „fight or flight“). Navedeni automatski odgovor pruža trenutno rješenje za situaciju koju osoba percipira kao opasnu i ugrožavajuću."

"U ovo suvremeno doba, svakodnevno smo izloženi brojnim stresorima koji na svakoga od nas mogu djelovati na drugačiji način, a hoće li određena situacija kod osobe izazvati stresnu reakciju, ovisi o tome kako osoba gleda na to. Naravno, postoje događaji i situacije koji su univerzalno stresni za skoro sve ljude, a tu spadaju rat, prirodne katastrofe, smrti bliskih osoba, bolesti i slično. U ovo potonje spada i trenutna pandemija koronavirusa." - objašnjava Jelena. Tako razlikujemo brojne metode i načine suočavanja sa stresnom situacijom poput meditacije ili šetnje, no važno je reći da je potrebno pronaći učinkovit način za svakog pojedinca.

Nadalje, istraživanja su pokazala kako je za cjelokupno funkcioniranje ljudi važnije kako se suočavaju sa stresom nego kakve su stresne događaje doživjeli: "Na odabir pojedine strategije suočavanja sa stresom utjecaj imaju sam kontekst situacije te osobine ličnosti pojedinca. Vrednujući strategije suočavanja, planirano rješavanje problema poput 'Izradio sam plan za rješenje problema i primjenjujem ga' pokazalo se najadaptivnijom vrstom suočavanja sa stresom. Na suprotnom kraju nalazi se strategija izbjegavanja poput 'Nadam se da će se dogoditi čudo', koja je pasivan način suočavanja u kojem osoba problem ne rješava nego ga odlaže sa strane i nada se da će se riješiti sam od sebe ili da će ga netko drugi riješiti. Najčešće se preporučuje odabiranje planiranog rješavanja problema kao jednog od najučinkovitijih načina suočavanja sa stresom pa ga se preporučuje i kao učinkovitu strategiju suočavanja sa stresom izazvanog pojavom koronavirusa." - objašnjava Jelena.



Ako primijetite da imate izraženijih poteškoća uzrokovanih svakodnevnim stresom u ovom izazovnom razdoblju te primjećujete fizičke i psihičke posljedice, obratite se za savjet vašem liječniku jer stres kao takav može posljedično dovesti do određenih oboljenja, a rana dijagnoza pomaže pravodobno liječenje. Ono što je važno osvijestiti jest da će se stres uvijek iznova pojavljivati u našim životima u obliku raznih situacija, stoga je važan naš način reagiranja, odnosno hoćemo li situaciju percipirati stresnom ili ćemo ju drugačije sagledati: "Ako je situacija zaista stresna i predstavlja vam problem, nemojte od njega bježati već pokušajte sagledati i analizirati problem iz različitih kuteva. Nakon toga napravite plan rješenja problema te ustrajno slijedite korake. Imajte na umu da za svaki problem postoji neko rješenje, ali morate biti strpljivi i znati kako se s njim nositi." - govori Jelena.



Kako nam je sugerirano da ostanemo u svojim domovima te tako doprinesemo što sporijem širenju virusa i opterećenju zdravstvenog sustava, to drugim riječima znači da se s novonastalom situacijom nosimo držeći se podalje jedni od drugih pri čemu smo lišeni svakodnevnih rituala, aktivnosti, ljudi i uloga:"U ovakvoj situaciji važno je da ne uđemo u socijalnu izolaciju, kada smo već u tjelesnoj, nego da se povezujemo s drugim ljudima na alternativne načine. Navedeno je iznimno važno budući da dugotrajna socijalna izolacija može stvoriti razne poteškoće, od onih blažih do onih ekstremnih poput većeg rizika od nastanka prijevremene smrti."

"U ovom digitalnom dobu, olakšano nam je ostvarivanje alternativnog društvenog kontakta putem telefona i interneta pa iako nama bliske i drage osobe ne možemo trenutno posjetiti, možemo s njima svakodnevno telefonski razgovarati, slati im tekstualne poruke ili ih vidjeti putem video chatova. Važno je naglasiti da iako trebamo držati socijalnu distancu to ne znači da se trebamo udaljiti jedni od drugih u pravom smislu te riječi."- savjetuje Jelena.

Budući da se cijelo društvo nalazi u podjednako sličnoj situaciji, ono što je važno uočiti je određena doza zajedništva koju treba i dalje nastaviti njegovati, bilo da je riječ o međusobnom dijeljenju korisnih informacija putem društvenih mreža ili pomaganju starijim i nemoćnim osobama, no isto tako ne izostavite dijeliti proizašle osjećaje kao i načine suočavanja s novom situacijom u kojoj smo svi zajedno. Također ako vas prevlada osjećaj panike ili se osjećate kao da ne možete sami, uvijek se možete javiti stručnoj osobi ili nazvati Telefon za psihološku pomoć, kao i udrugu TESA (01 4828 888 ), Crveni križ ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo.


Foto: Instagram, Unsplash, Hrvatska psihološka komora
Objavljeno: 21.03.2020. u 00:00
Tagovi: psihologija

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p