3 knjige koje čitamo u veljači

 

Koje vam književne prijedloge donosimo u veljači, saznajte u nastavku...

 

 

Vicki Mackenzie, 'Špilja u snijegu'

Diane Perry je u dvadesetoj godini, u težnji da ispuni prazninu u vlastitom životu, ušla u indijski samostan kao jedina žena među stotinama redovnika – i započela bitku protiv predrasuda koje su tisućama godina isključivale žene iz duhovnog života i prosvjetljenja. Trinaest godina kasnije povukla se u zabačenu špilju na visini od 4000 m u Himalaji, odsječenu od svijeta planinama i snijegom. Tamo je dvanaest godina prakticirala intenzivnu budističku meditaciju. Suočila se s nezamislivom hladnoćom, divljim zvijerima, gotovo je umrla od gladi i rušenja lavina; uzgajala je vlastitu hranu i spavala u tradicionalnoj drvenoj meditacijskoj kutiji širine 75 cm – ni na trenutak nije legla. Njezin je cilj bio postići prosvjetljenje u tijelu žene.

Godine 1988. Tenzin Palmo izašla je iz špilje s čvrstom odlukom da u sjevernoj Indiji izgradi ženski samostan i tako oživi duhovnu tradiciju togdenma – elitnih yogini. Danas putuje diljem svijeta prikupljajući sredstva za izgradnju samostana i školovanje redovnica, susrećući se s duhovnim vođama poput pape i Desmonda Tutua. Dio sredstava od autorskih prava ove knjige namijenjen je dovršenju izgradnje samostana.

 

 

Bill Bryson, 'Kod kuće: Kratka povijest privatnog života'

Od stoljeća u kojima su ljudi tiho živjeli svoju svakodnevicu – spavali, jeli, seksali se i nastojali život učiniti što udobnijim. Sve te aktivnosti događaju događaju se kod kuće. To je polazna točka istraživanja koje je Bill Bryson poduzeo u ovoj fascinantnoj knjizi. Ključna civilizacijska otkrića i izumi prisutni su u našim domovima. Šetajući svojom kućom u Norfolku Bryson istražuje kako su nastale sve one sitne i krupne stvari koje čine naš obični život. U poznatoj maniri neodoljivo šarmantnog sveznalice Bryson govori o arhitekturi, elektricitetu, očuvanju hrane, epidemijama, začinima, Eiffelovom tornju, krinolinama i korzetima, usporedo s nevjerojatnim biografijama ekscentričnih umova koji su oblikovali našu civilizaciju.

''Povijest života u kući nije samo povijest kreveta, kauča i kuhinjskih štednjaka, kao što sam maglovito pretpostavljao, nego je povijest skorbuta, gvana, Eiffelova tornja, stjenica, krađe leševa i gotovo svega ostalog što se ikad zbilo. Kuće nisu utočišta od povijesti. One su mjesta na kojima povijest završava. Gledajući po kući, zapanjilo me i pomalo zgrozilo kad sam shvatio koliko malo znam o kućnom svijetu oko sebe. Dok sam jednog poslijepodneva sjedio za kuhinjskim stolom, dokono se igrajući soljenkom i paprenkom, shvatio sam da nemam blage veze zašto smo, od svih začina na svijetu, tako ustrajno vezani baš za ta dva. Zašto ne, primjerice, papar i kardamom ili sol i cimet? Zašto vilice imaju četiri zupca, a ne tri ili pet? Zacijelo postoji razlog zašto je tako. Oblačeći se, pitao sam se zašto svi moji sakoi imaju niz besmislenih gumba na svakom rukavu. Čuo sam da na radiju spominju nekoga tko je platio smještaj i pansion, i shvatio da kad ljudi govore o smještaju i pansionu, uopće nemam pojma o kakvom je to pansionu riječ. Kuća mi se odjednom činila tajanstvenim mjestom. I tako se rodila ideja da proputujem njome, obiđem je iz prostorije u prostoriju i promislim o ulozi svake od njih u evoluciji privatnog života. Kupaonica će biti povijest higijene, kuhinja povijest kuhanja, spavaća soba povijest seksa, smrti i spavanja, i tako dalje. Napisat ću povijest svijeta ne izlazeći iz svog doma...''

 

Simone de Beauvoir, 'Drugi spol'

Prvo izdanje pojavilo se 1949. g., s jedne strane izazvavši skandal, posebno zbog pogleda na majčinstvo, a s druge odobravanje. Njezin jednostavan stil, filozofska misao i ponekad neuvijen jezik, njezin poziv na oslobađanje žene kroz rad te njezina ustrajnost u dokazivanju da je ženska priroda samo društveni konstrukt, doveli su do toga da se knjigu do dana današnjeg smatra stupom feminizma. Knjiga se bavi identitetom i drugošću žene te je predstavlja kroz brojne perspektive: biološku, psihoanalitičku, marksističku. Sve je to učinjeno kroz prizmu egzistencijalizma, filozofije čija je de Beauvoir bila pobornica. Autorica također obrađuje književne prikaze žene na primjerima D. H. Lawrencea, Bretona, Stendhala itd. Autorica se bavi proživljenim iskustvom žene, njezinim formativnim godinama, položajem i preporučenim putom oslobađanja kroz obrazovanje i rad. Može se bez pretjerivanja reći da je knjiga temelj današnjih sve popularnijih rodnih studija, jer, kako kaže Judith Butler, Beauvoirina formulacija Žena se ne rađa, nego postaje ženom prvi put u povijesti razdvaja pojmove spola i roda. Knjiga je prevedena na četrdeset jezika.

  

 

M.M.

Foto: Pinterest, PR