3 knjige koje ne propuštamo u svibnju

 

Na početku još jednog novog mjeseca red je da pročitanu literaturu ostavimo kraj kreveta i na njih posložimo omiljene mirisne svijeće, a u ruke uzmemo neke nove naslove koji će donijeti svježe priče i ideje u naš život. Tri prijedloga što čitati u svibnju nalaze se u nastavku...

 

 

Nakon ulaska nacista u grad, otac i njegova djevojčica, slijepa od šeste godine, bježe stricu u sjevernu Francusku u grad Saint-Malo. Ono što Marie-Laure ne zna jest da njezin otac sa sobom nosi ukleti dijamant koji nikako ne smije pasti nacistima u ruke. S druge je strane Werner, siroče opsjednuto radijom, kojem talent za tehnologiju osigurava mjesto u brutalnoj Hitlerovoj mladeži. Postajući sve svjesniji u čemu sudjeluje, Werner prolazi kroz pakao rata, a put ga dovodi u Saint-Malo, gdje se njegova sudbina napokon ne ispreplete s onom Marie-Laure. Svjetlo koje ne vidimo američkog pisca Anthonyja Doerra dobitnik je Pulitzerove nagrade za najbolju prozu godine i roman je to koji je postigao golem uspjeh među čitateljima pa tako ne silazi s top-lista najprodavanijih knjiga u SAD-u, a u kratkom roku bit će objavljen u 29 zemalja.

 

 

 

Temeljen na istinitim događajima, iz pera Andersa Roslunda i Stefana Thunberga, roman Medvjeđi ples čitatelju daje dovoljno materijala za uživanje u napetoj priči, a istovremeno pruža uvid u psiho-sociološki profil likova i odgovor na vječno pitanje – što naoko obične ljude navodi da prijeđu s onu stranu zakona? Pisana iz perspektive druge generacije imigranata – i to potomaka useljenika iz ranijeg vala dolaska u Švedsku, kada su ljudi iz ondašnje Jugoslavije bili jedna od najbrojnijih imigrantskih skupina u zemlji – knjiga je domaćem čitatelju zanimljiva jer pruža perspektivu s druge strane. Majka protagonista i suautora Stefana Thunberga je Šveđanka, a otac dijete iz hrvatsko-srpskog braka. Kada se autori povremeno vraćaju u prošlost i pripovijedaju o vrlo različitom poimanju odgoja djece i drugim trzavicama u braku roditelja, očito je da su one djelomično kulturološki uvjetovane.

 

 

Michio Kushi, jedan od osnivača pokreta makrobiotike, vizionar i borac za mir, možda je bolje od bilo koga tijekom prošlog stoljeća poznavao preobražajnu moć hrane te njezinu vezu sa zdravljem, okolišem i svjetskim mirom. Smatrao je da promjenom dnevnih navika, odnosno nenasiljem prema vlastitom organizmu, čovjek može ostvariti visoku kulturu življenja te da je to preduvjet nenasilnog suživota ljudi na Zemlji. Njegova je vizija potaknula važan pomak u promišljanju ljudskoga zdravlja te revolucionarne promjene i nove uvide u medicinu i ozdravljenje. Surađivao je s mnogim vladama, UN-om, WHO-om, UNESCO-om, liječnicima, znanstvenicima, političarima. Dobitnik je brojnih nagrada, a između ostalog i The Peace Abbey Courage Award za izvanredan doprinos na području svjetskog mira, pravde i nenasilja. Knjiga mudrosti dragocjena je zbirka najznačajnijih citata, izvadaka iz njegovih knjiga, članaka i predavanja o življenju, makrobiotici i hrani kao sredstvu za postizanje svjetskog mira.

 

 

 

M.M.

Foto: PR