Budimo realni, svatko od nas se barem jednom našao u situaciji da digitalna tehnologija kontrolira njegovu svakodnevicu. Ja prva nisam na to imuna. Ujutro nakon 10 snoozeanja i prije nego se iskobeljam iz kreveta, uzimam mobitel u ruku. Koji naravno stoji odmah pored uzglavlja, ni mrvicu dalje. Možda nisam još ni progledala kako spada, no kažiprst već ide gore dolje po ekranu. Provjeravam mail, otvaram društvene mreže, gledam tko je što komentirao i tko mi je gdje udario lajk. Na putu do posla, rijetko kad dignem pogled s ekrana, često ne doživljavajući okolinu oko sebe.
Sve dok jednog dana, nakon što nisam uspjela proći mrski level jedne Facebook igrice, dižem pogled i ugledam u tramvaju pored sebe pogrbljenu bakicu. Skidam slušalice (tko zna, možda me i molila da joj ustupim mjesto, a to nisam ni čula), nabacujem svoj najsimpatičniji osmijeh i dižem joj se. Gledajući u pod, odlazim na drugu stranu tramvaja. Izjeda me grižnja savjesti – tehnologija mi je toliko odvratila pozornost od okoline koja me okružuje da ni ne vidim potrebite ljude oko sebe. Nakon radnog dana tijekom kojeg sam osam sati provela na internetu i svom smartphoneu, nalazim se na večeri s prijateljima tijekom koje svatko barem par minuta provede na mobitelu. Ili da bi dokumentirao što je jeo (priznajem, kriva sam), snimi video za Snapchat, prokomentira nečiji status, nekome udari lajk ili samo prazno zuri u taj ekran. Jer ipak je život na internetu!
Moderna digitalna tehnologija toliko je postala sastavni dio našeg svakodnevnog života da ju je nemoguće zanemariti. Jer tko je zanemari, skoro pa da ne može normalno funkcionirati u današnjem svijetu. Službeni i privatni mailovi, raznorazne društvene mreže na kojima dijelimo svoje intimne fotografije i videe, pokazujemo svoj privatni život, poruke koje šaljemo ljudima, lajkovi koje dijelimo i koje očekujemo dobiti. Sve je to sastavni dio našeg svakodnevnog života. Tko ima koliko pratitelja, tko koliko komentara, tko je stoti put okinuo isti selfie… Sve su to teme koje svakodnevno obrađujemo.
Black Mirror – serija koja izaziva kontroverze
Upravo tu, za mene osobno nesnosnu, povezanost (mada je se i sama ne mogu, a ni ne želim riješiti) moderne digitalne tehnologije i ljudske prirode izvrsno prikazuje serija Black Mirror. U samo tri sezone i svega 13 epizoda ova britanska serija izazvala je kontroverzne reakcije brojnih gledatelja. No, svi se u jednom slažu – Black Mirror na jedan izazivački, prije svega uznemiravajući, morbidni i pomalo zabavan način secira ljudsku prirodu kojom je polagano, ali sigurno, počela manipulirati moderna tehnologija.
Ova britka britanska serija, koja se nakon samo jedne epizode svima uvlači pod kožu i izaziva trnce, po prvi put je emitirana na britanskom kanalu Channel4 u prosincu 2011. Upravo prva epizoda The National Anthem izazvala je buru reakcija, a oko nje se i dan danas lome koplja. Prva sezona sastoji se od svega tri epizode, dok druga broji njih šest. Popularnost serije raste kada ju otkupljuje Netflix u rujnu 2015., na kojem je u listopadu 2016. godine predstavljena treća sezona koja se sastoji od punih šest epizoda. Posebnost serije Black Mirror leži u tome što je svaka epizoda zasebna priča s posve novim likovima i novim svijetom koji ih okružuje. No, jedno im je svima zajedničko – oni žive u budućnosti u kojoj je cijeli njihov život protkan digitalnom tehnologijom. A upravo ta tehnologija izvlači ono najgore iz ljudske prirode, potencira sumnje, strahove i našu želju za prihvaćanjem, koliko nam pruža slobode, toliko nas grčevito veže i sputava. I postavlja ono ključno pitanje – jesmo li takvi upravo zbog tehnologije ili ona samo na površinu izvlači našu istinsku prirodu?
„Ako je tehnologija droga, koje su njene nuspojave?“
Njen kreator Charlie Brooker u jednom intervjuu za The Guardian je izjavio kako je Black Mirror hibrid između kultnih serija The Twilight i Tales of the Unexpected. I dok The Twilight koristi ono natprirodno da stvori čaroliju na ekranu, Black Mirror priča priču kroz tehnologiju.
„Ako je tehnologija droga – a imamo osjećaj da ona to je – koje su njene nuspojave? To područje između užitka i nelagode, mjesto je gdje se Black Mirror, moja nova dramska serija, odvija“, objasnio je Charlie Brooker za The Guardian.
Nevjerojatna je lakoća i moć s kojom Black Mirror spaja hladnoću, preciznost, nemilosrdnost i nemogućnost empatije moderne tehnologije, s ljudskim vrtlogom emocija, koji na koncu, nema šanse protiv tako moćnog protivnika. Nema jer je upravo ta tehnologija stvorena iz ljudske potrebe i želje. Broje su epizode podigle prašinu. Posljednjih dana nakon pobjede Donalda Trumpa za utrku za američkog predsjednika analizira se The Waldo Moment u kojem izmišljen lik sarkastičnog i brutalno iskrenog medvjeda osvaja političku scenu. Brojne epizode, poput Be right back i San Junipero, odgovaraju na pitanje što bi bilo kad bi mogli preminulu voljenu osobu jednostavno pretočiti u robota ili se vječno uploadati u fiktivni svijet u kojem nema smrti? Veliki dio serije posvećen je našoj ovisnosti o društvenim mrežama i statusu kojeg tamo imamo/nemamo. Nosedive prikazuje budućnost u kojoj čak i naša karijera, stan u kojem živimo pa čak i rent a car kojeg možemo iznajmiti, ovisi o tome koliko smo popularni u tom digitalnom društvenom životu. Najbolje prolaze fotke na kojima sretno pozirate sa svojim partnerom, mazite svog kućnog ljubimca ili ponosno pokazujete novu eko bio vegan večeru koju ste sami napravili u svojoj prema najnovijih trendovima uređenoj kuhinji. Zvuči poznato?
Moderna tehnologija olakšala nam je na određenim poljima svakodnevicu. Uvijek znamo kakvo je vrijeme, je li gužva u prometu, a uz svoj smartphone nikad se ne možemo izgubiti. Ako se malo potrudimo i znamo dobro glumiti, doseći ćemo svojih pet minuta slave. Nikad nećemo zaboraviti određene životne trenutke jer smo vjerojatno tada držali mobitel i sve snimili. A na internetu možemo zadovoljiti i svoje najmračnije ljudske potrebe. Možemo biti okrutni i bešćutni, bez da za to snosimo posljedice. Njen autor Charlie Brooker izjavio je kako on ne misli da je tehnologija sama po sebi loša. No, opasno je kad nesavršena bića poput nas stvore nešto savršeno – kad tad će se stvari oteti kontroli, ne zbog samog crnog ekrana, koji je postao svojevrsni produžetak naše ruke, nego zbog suštine onoga što mi jesmo. Ljudski život nije jednostavan niti se može programirati poput novog softvera. Tehnologija ne može razumjeti ljudske emocije, ali tehnologiju ljudi mogu veoma lako koristiti za manipulaciju tim istim emocijama. I upravo je to razlog zbog kojeg Black Mirror pogađa u srž našeg doba! Protiv toga ne može ništa ni pogrbljena bakica u tramvaju. Mogu samo ja ako odlučim podignuti pogled sa svog mobitela. A često je život na internetu puno uzbudljiviji od tramvaja ponedjeljkom ujutro!
Foto: Getty Images, IMDB
Objavljeno: 15.11.2016. u 10:05