Nora Krstulović – kreativni mislilac s vizijom

Riječ je o imaginarnoj TV emisiji koja služi kao svojevrsni uvod u kapitalizam za početnike bazirajući se prvenstveno na autorskim pravima u današnjem digitalnom dobu. Predstava ja namijenjena tinejdžerskoj populaciji, no ova aktualna tema dotiče se podjednako i odraslih. Jer svi smo mi akteri u ilegalnom skidanju autorskog materijala. Što je sve autorstvo, kako se može zaštiti i koje sve posljedice snosi naše besplatno konzumiranje, pokušala nam je objasniti poznata redateljica Nora Krstulović, dio nezavisnog kolektiva SKROZ.

 

 

U strci iscrpnih proba, redateljica je odvojila vrijeme za ugodnu i opuštajućoj kavu u vječnom utočištu ovog kazališta – kafiću Talia. Možda se čini kako su redatelji uoči premijere nervozni, jure na sve strane i imaju malo vremena, no u razgovoru s Norom nećete steći dojam da priprema novu predstavu. Ne zato što ona nije 150% u njoj, nego jednostavno zato što ona nije živčana osoba koja dopušta da joj emocije preuzmu vodstvo.

Na pitanje koje joj je najdraži dio njenog posla, ona bez dugog razmišljanja odgovara da je to rješavanje problema koji se nalaze pred njom. Njoj u procesu rada podjednako radi mozak i srce – i upravo u tome leži tajna njenog uspjeha. Ona će u isto vrijeme s velikom ljubavlju i strašću pričati o kazalištu, ali će ga poput matematičara secirati iiznijeti sve njegove pro i kontra strane. Dva dijametralno suprotna pola – a takav je i sam Norin karakter.

 

Nora ima nevjerojatnu moć kontroliranja svojih misli i rečenica koje izgovara. Dok s njom pričate, imate osjećaj da čitate knjigu čije riječi je autor pomno birao. A ona ih pred vas servira u samo par sekundi. Samokontrola, poznavanje svog tijeka misli i stavova je upravo ono što toliko fascinira kod ove redateljice. Možda ističe kako joj je u redateljskom radu najveći izazov objasniti svoje vizije i želje, no u razgovoru ona precizno pojašnjava svaku misao, a vi je posve jasno vidite ispred sebe. Nisu vam potrebno dodatna pojašnjena jer Nora tako vješto vlada s rečenicama – smireno, promišljeno i sustavno razgovara sa svojim sugovornikom.

“Inače je princip kazališne predstave da te uvede u svijet iluzije u kojoj pokušavaš zapravo zaboraviti da se nalaziš u samom kazalištu. Kako se mi ovdje bavimo tretmanom autorstva u društvu, svako toliko ispadnemo kroz taj četvrti zid i podsjećamo mladu publiku da je u kazalištu, ali u jednom formatu kojeg do sad sigurno nisu doživjeli. To je kombinacija rock koncerta, talk showa, mjuzikla, sve se događa na otvorenoj pozornici. Jako teško je odvojiti što je priprema za predstavu, a što je sama predstava. Shvatili smo da za mladu publiku kojoj je namijenjena predstava, moramo ponuditi jedno jako intenzivno iskustvo uživo. Smatramo da jedino tako možemo postići željeni efekt, a to je da između monitora i računala, odaberu kazalište”, objašnjava Nora.

 

 

Ističe kako je zbog svega toga za same glumce ovo jedno intenzivno iskustvo koje zahtjeva jednu drugu vrstu koncentracije, a izvođački je predstava prije svega teška i zahtjevna. Glumci na sceni bez prestanka uživo izvode, pjevaju i plešu, i to djela koja su komponirali sa skladateljima. I sam odabir glumaca nije bio posve očekivan.

“Imali smo jedan jako zanimljiv način ulaska u produkciju. Dogovorili smo sa ZKM-om da ćemo pozvati cijeli njihov ansambl da u rujnu na par dana s nama odrade radionicu i vide naše metode rada. I komu to bude zanimljivo i prihvatljivo, te tko želi autorski doprinijeti predstavi, može postati dio nje. Glumce, koje ćete vidjeti na sceni, su oni koji su osobno odabrali da budu dio ovog projekta. Bilo nam je važno da su involvirani u predstavu i kao autori, a ne da budu puki scenski izvođači”, objašnjava Nora.

 

 

U današnje digitalno doba teško je izbjeći u bespućima slobodnog sadržaja besplatno skidanje raznih serija, filmova i glazbe putem torrenta. Budimo iskreni, svatko od nas je to učinio barem jednom. Ako ne i više puta. Nora je u ovoj predstavi htjela istaknuti koje su posljedice toga kao ekonomske i političke odluke.

“Prije svega je predstava analiza današnjeg društva i upoznavanja s pravilima igre, ali svakako jest i kritika istog. Imamo jednu scenu u kojoj kompletni ekonomski mehanizam objašnjavamo na teglici ajvara. Postavlja se pitanje zašto knjiga ili kazališna predstava nisu isto što i ajvar. Posve je jasno da teglicu ajvara u trgovini moramo platiti, no zašto se od autora očekuje da svoj rad nudi besplatno?”

 

Nora ističe kako je u procesu rada shvatila kako u našem društvu postoje ozbiljne zablude o autorskom poslu. Dok u inozemstvu starije osobe, ali i mladi ljudi na ilegalno skidanje sadržaja putem interneta gledaju kao na nešto društveno potpuno neprihvatljivo, u Hrvatskoj je ta tema još uvijek pod tepihom i definitivno nije prioritetna. Društvo nema konkretan odnos prema autorstvu i vrijednosti tog rada. A tu počinje i sam problem.

“Smatram da je prije svega važno mladima objasniti kako sustav funkcionira, a na njima je da donesu ovu ili onu odluku, to je posve njihova osobna odgovornost. Mnogi mladi, ali i odrasli nisu svjesni da svaka naša odluka utječe na prirodu i društvo. Pokušavamo im objasniti da, primjerice svaki njihov klik na članak o nekoj starleti ima za posljedicu da će takvog sadržaja biti još više. Mladi imaju veliku moć u svojima rukama i moraju biti svjesni da svaka odluka ima svoje posljedice. Mi u predstavi ne nudimo rješenje, ali se nadamo da će netko od tih mladih ljudi pronaći rješenje. Ipak na mladima svijet ostaje.”

Kako je Priroda i društvo nastala kao tripartitna koprodukcija, u predstavi će redovito gostovati brojni drugi autori, najvećim dijelom članovi ZAMP-a, koji će imati zanimljivu ulogu. Oni će intervenirati u samu predstavu, što je veliki izazov za njih samih, ali i za cijeli tim ove predstave – element rizika je velik, ali tako se želi pokazati kako autorski rad ne nastaje po nekom receptu, poput famozne teglice ajvara.

 

U radu na ovoj predstavi Nora se ponovno prisjetila razloga zbog čega se prvenstveno bavi kazališnom režijom – jer je to čarolija, iz ničega stvoriti nešto. A ta moć u kazalištu je fantastična.

“Ima jedan stih u predstavi, a glasi ‘Kako je to jedan čudan dar kojeg mi nismo tražili, I on od nas traži neko hodanje po rubu, ali nam isto tako omogućuje da ono što drugima izgleda kao pad, pretvorimo u let!”

Na pitanje kad je ona zaželjela hodati po rubu, Nora sa smiješkom objašnjava kako je to zapravo jedna bizarna priča. Rodom s Korčule, Nora je srednju školu, točnije Mioc, pohađala u Splitu. Po prirodi veliki štreber, cijelo vrijeme je provodila nad knjigom, no zaželjela se neke aktivnosti koja će je barem malo maknuti od učenja. Ugledala je audiciju u tadašnjim Titovim mornarima, današnjem Gradskom kazalištu mladih, koji je imao dramsku skupinu u 21h, kada je Nora jedino imala slobodan termin.

“I u osnovnoj školi sam glumila, no to nikad nisam shvaćala ozbiljno. No, odlaskom u dramsku skupinu sam se ozbiljno zarazila kazalištem. U trećem srednje sam dobila i ulogu u splitskom HNK, nakon čega je uslijedilo nagovaranje sa svih strana da upišem Akademiju dramskih umjetnosti. Zanimljivo je da su me roditelji uvijek nagovarali da idem u kreativne vode, no ja sam se htjela baviti egzaktnim znanostima, htjela sam biti genetičarka. Otišla sam na prijemni iz glume i režije, kako bi zadovoljila ljude oko sebe. Primili su me na režiju i tako je neslavno propala moja karijera genetičarke. Roditelji su, za razliku od onih mojih kolega, bili oduševljeni mojim odabirom studija”, prisjeća se Nora.

 

 

Uspješna redateljica s Majom Sviben 2005. osniva nezavisni umjetnički kolektiv SKROZ koji je do sada ostvario 50tak projekata. Nora je ujedno i osnivačica i glavna urednica specijaliziranog portala Teatar.hr koji se bavi izvedbenim umjetnosti ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Nakon godina problema financiranja, i čak privremenom isključenja portala, Nora je pronašla model uz pomoću kojeg je projekt samoodrživ. Danas portal funkcionira po pitanju takozvanog premium sadržaja, odnosno pretplate koju čitatelji plaćaju.

“Ne smijemo dići ruke od takve vrste sadržaja. Kultura je već godinama svedena na tek par redaka u dnevnim novinama. Nama je jako puno vremena trebalo da izgradimo publiku. No, najlakše je rušiti, puno teže je izgraditi povjerenje, to je dugotrajan i težak proces”, objašnjava Nora.

Najaktualniji projekt ove redateljice je Registar izdajnika koji je nastao spontano nakon probe za predstavu Priroda i društvo i u samo jedan dan je postigao nevjerojatan uspjeh, a do danas ima preko 7.500 registriranih. Kolektiv je odlučio u travnju Registar staviti i na scenu.

“Kad malo dublje zagrebete ispod površine, primijetit ćete kako je velik dio izjava na Registru izdajnika, emotivan i dirljiv, a manje šaljiv i zabavan. Ako želimo živjeti u boljem svijetu, trebamo početi reagirati kod sebe i na vlastitom pragu. Neinformirani građanin je samo građevina”, kroz smijeh zaključuje Nora.

 

Koliki god Nora kreativka bila, nju prije svega karakterizira smisao za analizu – sebe, projekta na kojem radi i svijeta koji je okružuje. Spoj koji se na prvu čini tako nerealnim, no ipak u njenom slučaju to je onaj tajni sastojak s pomoću kojeg ostvaruje svoje vizije. A upravo one vas ne ostavljaju ravnodušnima.

Foto: Jure Perišić, PR