LIFESTYLE

Od čega žive modne kuće?

Torbe i parfemi glavni su izvor zarade na tržištu luksuza
Sjajne modne revije na ekskluzivnim lokacijama pravi su raj za oči svih ljubitelja mode, a o viđenom na pistama kroz godinu se ispišu kartice i kartice tekstova. S obzirom na trud, vrijeme i novac uložen u produkciju jednog takvog showa, kao što je primjerice onaj modne kuće Chanel, prosječan konzument mode vrlo lako može zaključiti kako Chanelova snaga leži upravo u odjeći koju je Karl Lagerfeld netom poslao niz pistu, no realnost ipak piše neke druge priče.

Ako ste se ikada zapitali od čega modne kuće zapravo žive, odgovor leži u svim popratnim sadržajima koje određeno modno carstvo može ponuditi svojoj klijenteli. Glavni konglomerati prihoda za modne brandove danas su torbe i parfemi, a situaciju na tržištu svakako valja gledati kroz prizmu globalne recesije. Nekoć su se zbog više ili manje poznatih bogatašica svakodnevno zatvarali butici, iz kojih bi dotjerane dame izlazile ruku punih dizajnerske odjeće i skupocjenih modnih dodataka, a danas žene dvaput razmisle prije no što investiraju u nečiji potpis te izbor naposljetku najčešće pada na bezvremenske klasike u kojima će moći uživati i u narednim desetljećima, bilo da je u pitanju Burberry baloner, Hermes ili Louis Vuitton torba, ili pak, primjerice, Chanel No. 5 parfem.

U suvremeno doba, parfemi su postali nosivi stup modnih kuća, a njihova trgovina brandovima donosi bitno veći prihod no moda i sjajne pret-a-porter kolekcije koje gledamo na pistama. Globalni prihodi parfemske industrije na godišnjoj razini iznose 27,5 bilijuna dolara te u igru s parfemima svakim danom ulazi sve više modnih kuća, iz želje da stvore miris toliko popularan, da će oko njega moći stvoriti biznis.

Jedini problem jest taj da je mirisni hit kakav je Chanel No. 5 danas jako teško stvoriti, jer tržite je doslovno pretrpano parfemima i oko 350 novih lansira se svake godine. Chanelova petica svoj uspjeh uvelike duguje vremenu u kojem je stvorena - iako je Paul Poiret bio prvi couturier koji je lansirao parfem (Rosine u 1911.), Coco Chanel bila je prva koja je svoj miris uspješno komercijalizirala pa je tako Chanel No. 5, miris nastao 1921. godine, i danas broj jedan na listama najprodavanijih parfema, a podaci govore da se svakih 55 sekundi u svijetu proda jedna bočica tog mirisnog klasika.

Razloge zašto su parfemi pronašli plodno tlo treba tražiti i s psihološke strane; budući da si većina žena ipak ne može priuštiti Chanelovu jaknu od tvida ili pak Burberryjev, desetak tisuća kuna vrijedan baloner, dizajnerski parfemi postali su dodirna točka pripadnica nježnijeg spola s brandom kojeg obožavaju i kojeg si naposljetku, čini se, ipak mogu priuštiti, pa makar kroz bočicu s mirisom.

Kad smo kod Burberryja, obožavani britanski brand otišao je korak dalje i uskoro će imati vlastiti parfemski menadžment, budući da im je krajem 2012. godine istekao ugovor s kućom Interparfums, koja je imala licencu za distribuciju njihovih parfema. Uz Interparfums, Burberry je imao godišnji prihod od 210 milijuna eura, a sami se nadaju u skorijoj budućnosti još više ubrzati rast prihoda, budući da je njihov miris 'Burberry Body' izuzetno dobro prihvaćen od njihovih kupaca.

Iako modne kuće najprije akumuliraju novac kroz odjeću i modne dodatke, a tek kada steknu reputaciju, naprave iskorak s parfemima, Tomu Fordu uspjeh se dogodio na dijametralno suprotan način. Strategija iza gradnje vlastitog branda bila je bazirana na parfemima i sunčanim naočalama. S obzirom na njegovu povijest u dizajnu i činjenicu da je njegovo ime bilo prethodno etablirano, Tom Ford mogao je započeti s asesoarima, čiji su mu prihodi na kraju omogućili da osnuje vlastitu modnu kuću, koja je u potpunosti financirana njegovim novcem.
Priča za sebe su dizajnerske torbice, koje također u velikoj mjeri popravljaju bankovni račun modnih brandova i pokrivaju možebitne gubitke, prouzrokovane slabijom prodajom ready-to-wear kolekcija.

Kada govorimo o tržištu luksuza, nemoguće je ne spomenuti modnu kuću Louis Vuitton, koja je danas u vlasništvu grupacije LVMH. Louis Vuitton u 2012. godini sedmi je put zaredom proglašen najvrijednijim luksuznim brandom na svijetu - njegova vrijednost na tržištu kreće se oko 26 bilijuna dolara. Upravo Louis Vuitton grupaciji donosi najveće prihode, a iako Marc Jacobs radi izniman posao na mjestu kreativnog direktora ready-to-wear kolekcija, snaga LV-a leži u njegovoj kožnoj galanteriji, poznatoj po svojoj dugogodišnjoj tradiciji.

Posjedovati Louis Vuitton torbu postao je znak prestiža, čije se poimanje iskrivilo u toj mjeri, da je danas svakodnevan prizor gradskih ulica kojima šeću deseci lažnih torbica s popularnim LV monogramom. Možete li osim toga vjerovati da prema  statističkim podacima čak 85% Japanki posjeduje 'Vuittonku', a Kineskinje se nerijetko odlučuju za pohod na Pariz, gdje Louis Vuitton kožne torbe kupuju po duplo nižoj cijeni no u Kini?

Prihodi Louis Vuittona podosta su varirali u posljednjim kvartalima prošle godine, a vlasnik LVMH koncerna Bernard Arnault postao je svjestan činjenice da se neće moći zauvijek i isključivo oslanjati na ovu modnu kuću. Iako još od 20-ih godina nemaju parfem koji bi im donio profit, iz službenih izvora često se može čuti da će lansiranje Louis Vuitton parfema označiti dan kada modna kuća više neće imati rast prodaje.

Naposljetku, ne samo da su sve glasnija šuškanja o spomenutom parfemu koji bi trebao ugledati svjetlo dana, već je i izvršni predsjednik Arnault nedavno dao do znanja kako će primiriti ekspanziju Louis Vuittona, budući da ih prodajni rezultati nisu zadovoljili te se boje da su prenaglim otvaranjem brojnih dućana u svijetu narušili imidž branda i učinili ga pristupačnim svima, umjesto da štite njegov ekskluzivitet.

Zahvaljujući brzo rastućim tržištima u Aziji, posebice Kini, trgovina luksuznom robom dobila je novi vjetar u leđa, a umjesto da se bave kupcima s krizom iscrpljenog Zapada, modni su brandovi sve više orijentirani na Istok, gdje vide priliku za brzu i dobru zaradu. Jedna od ekskluzivnih kuća koju su azijski kupci dočekali širom otvorenih ruku jest Hermes, čija basnoslovno skupa ponuda malo koga ostavlja ravnodušnim.

I dok se broj kupaca u Europi smanjuje, u Aziji su svi zaluđeni Kelly i Birkin torbama od egzotičnih koža, čija prosječna cijena iznosi desetak tisuća funti. Spomenute modele nećete pronaći na policama njihovih butika, jer su već unaprijed rasprodani - liste čekanja sežu u beskonačnost, a neutaživa glad za ovim kultnim torbama dovela je do rekordnog profita modne kuće Hermes u prošloj godini.

Njihov profit skočio je u 2012. godini za 26,4 posto te je iznosio preko 1 bilijun eura, što daje zaključiti da prodaja luksuznih kožnih torbi, pa čak i finih svilenih šalova po kojima je Hermes poznat, nikada nije bila plodonosnija. S obzirom na činjenicu da su drugi veliki brandovi prijavili pad prodaje u posljednjim kvartalima, uspjeh Hermesa utoliko je veći i dokazuje tezu da svijet mode danas paradoksalno opstaje zahvaljujući svijetu ljepote  zahvaljujući asesoarnom dijelu svojih velikih poslovnih carstva.


H.B.

Objavljeno: 01.04.2013. u 13:05

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p