LIFESTYLE

Održana je prva samostalna izložba Zlatana Vehabovića

Ljubitelji umjetnosti u velikom broju podržali mladog i uspješnog slikara

Zlatana Vehabovića Temelji u blatu

Prva samostalna izložba Zlatana Vehabovića Temelji u blatu, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okupila mnoge ljubitelje umjetnosti, ali i osobe iz javnog i društvenog života koje su s oduševljenjem prolazili kroz postav izložbe ovog mladog i uspješnog slikara: Daniela Trbović, Nataša Janjić, Damir Žižić, Kristian Kožul, David Maljković, Miljenko Jergović, Đenisa Pecotić, Bruno Pogačnik, Feđa Gavrilović, Ivana Andabaka (ravnateljica HDLU), prof.dr. Asim Kurjak, Đurđa Tedeschi, Tomislav Bahorić, Mario Miše, dr. Milan Košuta i mnogi drugi.

Ova godina iznimno je uspješna za ovog umjetnika u usponu: uvršten je u grupnu izložbu u Galeriji Marc Straus u New YorkuGray Would be a Color, If I Had a Heart, primljen je na prestižni rezidencijalni ekspedicijski program The Arctic Circle kako bi putovao s grupom znanstvenika i umjetnika po Arktičkom arhipelagu te je uvršten u međunarodnu kolekciju Hotela Adriatic u Rovinju.
 
Zlatan Vehabović Temelji u blatu 
Ne treba biti umjetnički stručnjak da bi primijetili da slike Zlatana Vehabovića prikazuju jedan osobiti skup motiva. Napuštene kuće, skloništa u šumi, djeca u igri, nasukani kitovi, sante leda, čamci izvučeni na kopno, šatori u divljini, ljudske figure bez lica... samo su neki od prizora koji se gotovo opsesivno pojavljuju u njegovom slikarstvu. Umjesto da eksperimentiraju s problemima slikarskog medija, nekoliko se modernih umjetničkih pokreta i tendencija radije okrenulo potencijalima simboličkog prikazivanja. 
 
Umjesto da eksperimentiraju s problemima slikarskog medija, nekoliko se modernih umjetničkih pokreta i tendencija radije okrenulo potencijalima simboličkog prikazivanja. Tako su se, primjerice, i umjetnost fin de sièclea i nadrealizam oslonili na realističke prikazivačke metode, ali ne s namjerom da prikažu svakodnevni život onodobnog građanstva - par desetljeća prije, tog se zadatka bio prihvatio impresionizam - nego jednu stvarnost višeg reda, nešto što leži s druge strane od onoga što svaki dan vidimo.   
 
 
U hrvatskoj umjetnosti, primjerice, takvo je slikarstvo Mirka Račkoga i Bele Čikoša Sesije. Kao i veliki broj drugih europskih slikara, oni su se na kraju pretprošlog stoljeća okrenuli kodificiranim značenjima antičke i judeo-kršćanske ikonografije da bi putem poznatih tema, motiva I simbola ukazali – nadali su se - na univerzalne vidove ljudskog života.
 
Miljenko Jergovic Leila Topic Zlatan Vehabovic Miljenko Jergović, Leila Topić i Zlatan Vehabović

Daniela Trbovic i Natasa Janjic
 Daniela Trbović i Nataša Janjić
  Kristian Kozul Damir Zizic Kristian Kožul i Damir Žižić
       David Maljkovic David Maljković
 
Đenisa Pecotić Đenisa Pecotić
 
Za tumačenje Vehabovićevih slika, međutim, treba nam jedna drukčija ikonologija, jer ništa tu nije sigurno i kodificirano. Koliko god da se umjetnik trudio prenijeti značenja koje njegove slike nose – između ostalog i putem osobnog bloga - toliko je, čini mi se, veća neizvjesnost u doživljaju i razumijevanju tih slika. Štoviše, što je slika fokusiranija na jedan motiv – santa leda, prazan šator, itd. – promatrač mora biti mobilniji, fleksibilniji i takorekuć diskurzivniji. Tumačenje suvremenih slika, pa tako i Vehabovićevih slika kao dijela vizualne kulture, ne leži u otkrivanju nekog skrivenog značenja koje leži duboko ispod banalnih naslaga svakodnevice, nego u ukazivanju na mrežu povijesnih i kulturoloških silnica koje određuju našu potragu za značenjem. Ikonologija je, također, uvijek bila disciplina na kojem su se različiti mediji (umjetničke) komunikacije intenzivno prožimali (glazba, književnost, film, umjetnost, televizija itd.), pa u tumačenju Vehabovićevog slikarstva treba neprestano imati na umu i utjecaj koji rock-glazba, film ili Internet imaju kako na umjetnost, tako i na nas, publiku. (Klaudio Štefančić)

Bruno Pogacnik Ivana Vuksic Bruno Pogačnik i Ivana Vukšić
  Feđa Gavrilović Feđa Gavrilović
 
Ivana Andabaka (ravnateljica HDLU) Ivana Andabaka (ravnateljica HDLU)
  Sonja Manojlovic Desanka Vranjican Durda Tedeschi Sonja Manojlović, Desanka Vranjičan i Đurđa Tedeschi 
 
Tomislav Bahoric s djevojkom Ivanom i Mario Mise Tomislav Bahorić s djevojkom Ivanom i Mario Miše
 
Dean D  Dean D
  Ivana Antunovic Jovic i Nikolina Serbetic Keseric Ivana Antunović Jović i Nikolina Šerbetić Keserić
 
Petar Cvirn Petar Cvirn

Izložba se može pogledati od 15. rujna do 4. listopada 2015. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

 
Foto: John Pavlish
Objavljeno: 16.09.2015. u 10:14

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p