MATEA MARTEK

'Orašar' - bajka na kazališnim daskama

Otkrijte čaroliju jednog od najpopularnijih baleta na svijetu

Orašar 
Bilo je to davne 1892., svega nekoliko dana prije Božića. Nakon mnogo rada i vježbe, vižljasti baletani i balerine svoja su tanašna tijela napokon uvukli u bogate kostime, nataknuli svečane baletne papučice i na kazališnim daskama, prema zamisli Mariusa Petipa i njegovog asistenta Leva Ivanova, zaplesali na skladbe Petra Iljiča Čajkovskog.
 
Naručen od strane direktora Carskih kazališta nakon velikog uspjeha Trnoružice, balet Orašar te nedjeljne večeri premijerno je izveden, zajedno s operom Iolanta. No, suprotno očekivanjima, uspjeh nije bio među gostima premijere. Kritike su bile podijeljene. U manjoj mjeri naklonjene koreografu i plesačima, a tek nešto više skladatelju, jasno su dale do znanja kako je ovaj grandiozni balet tek zbunjujuća gomila plesača koji jure s jedne na drugu stranu pozornice. Pola stoljeća kasnije i mnoštvo produkcijskih preinaka, ovaj amaterski balet je postao jednom od najpopularnijih baletnih predstava u povijesti. Uz Orašara se slavio Božić diljem svijeta i on je postao jednom od najljepših tradicija mnogim obiteljima. Čudesna priča o Klari i drvenom orašaru pronađenom ispod bora uvukla se u pore božićnih blagdana, vremenu s kojim se impozantni balet najbolje složio, a predstave su bivale rasprodane mjesecima unaprijed...
 
orašar     
orašar 
orašar 
Magična glazbeno-plesna bajka udomaćila se na mnogim svjetskim kazališnim daskama, pa tako i na onima Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Posljednji je put Orašar u HNK-u postavljen 2011. godine u koreografiji Dereka Deanea, popraćen scenografijom i kostimima Roberte Guidi di Bagno. Kroz pet sezona ova je verzija baleta okićena mnogim nagradama, a brojni posjetitelji iz godine u godinu uoči božićnih blagdana pohrle uskočiti u bajkoviti svijet Klare, Princa, Snježne kraljice, Šećerne vile i ostatka družine.

Uz odista magičan spoj glazbe i koreografije dva velika umjetnika, sanjiva atmosfera Orašara ne bi bila potpuna bez jednog od njegovih najfascinantnijih momenata - kostimografije. Baš kao u svakom baletu, ovaj trio je zaslužan za audio-vizualni bijeg iz stvarnosti svakog gledatelja u publici, stoga je suradnja koreografa i kostimografa (u ovom slučaju i scenografa) krucijalna. Aktualnim uprizorenjem Orašara scenom HNK prodefilira oko 150 kostima koje je osmislila svjetski priznata kostimografkinja Roberta Guidi di Bagno, majstorica koja posljednjih 40-ak godina surađuje s najpoznatijim svjetskim opernim kućama i baletnim kompanijama. Zajedno sa suradnicom Eminom Kušan kroz kostime je u Orašaru velika stručnjakinja ispričala priču o djevojčici koja ispod bora pronalazi drvenog orašara i s njime se, uz pomoć čaroliji sklonog ujaka Drosselmeyera, otisne u magične avanture u svijetu mašte. I dok se publika zajedno s Klarom kreće imaginarnim stranputicama, bivajući uvjerenom u magiju svijeta na pozornici svakom svjetlucavom tijarom, bogatim korzetom i prpošnom suknjicom, razmišljanje o trudu i radu uloženom u svaki kostim ostavlja se za neke naknadne kontemplacije. No, doista, iza raskošnih kostima Orašara kriju se mjeseci predanosti i rada. A sve je počelo s prvim asocijacijama kostimografkinje - svjetlo i boja.

orašar   orašar  
orašar 
''Dizajnirala sam kostime sa željom da publiku odvedem u pravi dom obitelji iz 19. stoljeća, ali im istovremeno prenesem i sanjivu atmosferu priče o Orašaru. Pokušala sam ponovno izmisliti likove kroz boje i materijale'', u kreativnu nas je priču uvela kostimografkinja Roberta Guidi di Bagno, nastavljajući kako se od materijala u izradi kostima najčešće koriste čiste svile, poput taffeta svile i šifona, i to zbog načina na koje ove tkanine plešu i padaju. Zajedno s nešto jeftinijim materijalima koji pod reflektorima pozornice izgledaju raskošno i bogato, tvore osebujan spektar oprava koje obavezno moraju pratiti ideju i senzibilitet koreografa.

''Klasičan balet sa sobom nosi i neka pravila, pa možemo reći kako je u slučaju kostimografije 'Orašara' sve određeno, ali u jednakoj mjeri i prepušteno mašti. Kostimi su varijacije na temu. Temelj kostima klasičnog baleta su korzeti i suknje, dok se igrati može bojama i krojevima, kao što smo činile mi. Primjerice, Vila Šećera je kod nas zlaćana, jer nas je nijansa asocirala na šećer, dok je kod mnogih ružičaste boje. Suknje su u Valceru cvijeća ručno bojane, a vojnike pak ne možete mnogo mijenjati'', pojasnila je Emina.

Prije no što plesači u svojim sjajnim odijelima ukrase pozornicu, skice kostimografa se predaju na izradu u mušku i žensku krojačnicu, farbaonu i kod postolara koji su dio Hrvatskog narodnog kazališta. Ovdje se magija na papiru pretvara u realnost, boje i materijali oživljavaju, a ideje materijaliziraju. I tako više od 150 puta u slučaju Orašara.

orašar 
I dok pozornicom HNK za vrijeme najizvođenijeg baleta na svijetu preleti vojska elegantnih baletana i balerina, teško je gledatelju pronaći favorita među kostimima. Krhka Klara, gizdavi vojnici, raskošni španjolski kostimi, lijepi kineski, nježne Ledene vile ili pak vrckavi maleni štakori... Svi redom lijepi u svojoj raskoši i očaravajući u simbiozi s plesačima. Konsenzus oko onih najzahtjevnijih za izradu, s druge je strane, jednoglasno pao. Roberta i Emina se slažu kako ova nemila titula pripada upravo dječjim kostimima štakora, ali su im istovremeno oni i najdraži. Kod baleta je, naime, svaki kostim kompliciran, pa često ona najmanja haljina zahtijeva najviše rada. U ovom je baletu specifično i to što ima mnogo dječjih kostima pa se mora razmišljati unaprijed te predvidjeti sve preinake i zamjene koje bi se mogle dogoditi u budućnosti. Pomno biranje materijala i krojeva stoga je važan zadatak kostimografa, no sve ove tegobe bez traga nestaju pri samo jednom pogledu na finalni proizvod - bajku na kazališnim daskama.

orašar 
orašar 
orašar 
Matea Martek
Foto: Jure Perišić
Objavljeno: 29.11.2016. u 12:19
Tagovi: HNK, predstava, Orašar

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p