Snježana Abramović Milković - nova energija na kazališnim daskama

Možda je njen dolazak na mjesto ravnateljice ZeKaEm-a iznenadilo, no svi poznavatelji njenog dotadašnjeg rada na nezavisnoj sceni znaju za što je ona sve sposobna. Prošlo je nešto više od godinu dana otkako je Snježana preuzela kormilo ovog popularnog kazališta te su u ovoj sezoni na repertoaru stigli napokon naslovi iza čijeg odabira stoji upravo ona. A sudeći prema njima Snježana hrabro progovara o problemima hrvatske današnjice, suočava svoju publiku s duhovima vlastite prošlosti koji pometeni ispod tepiha nikom ne čine uslugu. Oni vrebaju i čekaju svoj trenutak koji se, sudeći prema trenutnoj situaciji, sve više bliži. A ZeKaEm tu stoji kao odvažni akter koji progresivno progovara o hrvatskom stanju svijesti.

Snježana nas je ugostila u svom prostranom uredu u kojem, posve neočekivano, vlada svojevrsni mir, moglo bi se reći čak i zen. Elegantna i profinjena u pokretu i izričaju, posve je jasno kako se bavila plesom. Pri tome njena profinjenost ne djeluje usiljeno i potencirano nego posve prirodno. Ugodnu i smirenu atmosferu dodatno pojačava miris Snježaninog čaja koji ispunjava cijelu prostoriju.

 

Dok priča o novim izazovima i dosadašnjim postignućima, Snježana djeluje smireno, ali prije svega sigurno. Bez imalo sumnje, prekoputa vas sjedi jedna moćna i snažna žena koja je odlučila iza sebe ostaviti poznat i utaban put te prihvatiti izazov nove poslovne prilike. Nešto za što se većina ljudi ne bi odvažila.

 

“Imala sam osjećaj da sam na nezavisnoj sceni napravila sve što sam mogla u okviru financijskih i produkcijskih limita koje smo imali. Kad godinama ulažete energiju, ali shvatite da ste se počeli vrtjeti u krug i da ne možete probiti okvire koji su vam nametnuti izvana, zaključite dalje od toga ne možete. Mene to više nije zadovoljavalo. Osnovala sam Festival plesa u Svetvinčentu, koji je u srpnju ove godine doživio svoje 17. izdanje, i koji je postao i međunarodno poznat festival. Razvila sam Zagrebački plesni ansambl do današnjeg formata ansambla, koji je redoviti gost na međunarodnim plesnim festivalima. Odlazak u Zagrebačko kazalište mladih bio mi je 'kvantni skok' u karijeri i izazov. Biti u jednoj ovakvoj renomiranoj instituciji i voditi kompleksnu organizaciju poput ZKM-a je velik izazov, ali i skok u mojoj karijeri", ističe Snježana koja je od 1992. godine vodila Zagrebački plesni ansambl te svojim radom razvila suvremeni ples u Hrvatskoj.

U nastavku naglašava kako joj je najveći izazov na novom radnom mjestu bio upoznavanje sa svim segmentima rada, za što je potrebno vremena kako bi se otkrile sve njegove dobre strane, ali i slabosti. Na početku se suočila s prijašnjim dogovorenim projektima koje je profesionalno ispoštovala.

"Prije svega trebalo je ispoštivati ugovorne obveze koje su dogovorene prije mog mandata jer ništa ne smije ugroziti renome kuće i ono što je započeto treba svakako završiti, tako je to u svakom poslu. Ja osobno ne volim nedovršene poslove. Za razvoj vlastite vizije treba vremena, a ja sam navikla na strpljivost. Jako sam puno ljudi, koji su imali 'velike' ideje, a nisu ništa realizirali, otpratila u svojoj karijeri. Važna je strpljivosti, upornost, a prema cilju se sigurno dolazi samo malim koracima”, smatra ravnateljica.

No, ova sezona je bila itekako intenzivna za ZeKaEm. Napokon su realizirane one predstave koje je Snježana uvrstila na program, brojna nova i prije svega mlada lica stupila su na scenu, a velik naglasak je stavljen na koprodukcije s nezavisnim skupinama. Ravnateljica je odlučila napraviti i rebranding kazališta, stavljajući u fokus sami ansambl. Praćenje digitalnih trendova također nije izostalo – nedavno je predstavljena nova interaktivna internet stranica, a društvene mreže ZeKaEm-a ubrajaju se među jedne od najaktivnijih u regiji.

“Mislim da mi je bilo najteže to što sam dočekana s velikim podozrenjem zato što dolazim iz plesne branše. Međutim to me je natjeralo na još veći angažman i studiozan rad, tako da svaku situaciju u životu i poslu možemo pretvoriti u svoju prednost. Striktno dijeljenje žanrova u kazalištu više praktički ne postoji. Naravno da je ZKM kazalište koje se temeljno oslanja na dramski tekst, ali mislim da se danas granice konvencionalne drame i plesa, kao i ostalih izvedbenih praksi sve više brišu. ZKM je progresivno kazalište i dio repertoara su predstave koje možemo nazvati autorskim projektima, koji nisu nužno naslonjene na tekst i istražuju novi scenski jezik, poput 'Crne knjige' Boruta Šeparovića i 'Prirode i društva' Nore Krstulović, i u jednu ruku i 'Hinkemanna' Igora Vuka Torbice koji je u tu predstavu implementirao i dio teksta koji je nadopisan. Godinama sam se bavila razvojem plesne scene i navikla sam da nije jednostavno pomicati granice i mijenjati ustaljene navike rada, pa i u doživljaju umjetnosti. Treba jako puno vremena i strpljenja da ljudi prihvate promjene, ali bez promjena i rizika ne bi postojalo niti suvremeno kazalište već bi se stalno kretali u 'sigurnoj zoni'. U današnje vrijeme je veoma važno imati širinu jer se žanrovi prepliću”, naglašava Snježana.

Ovaj jak tempo neće uvijek biti takav – ravnateljici je važno da se kreira program u kojem se treba biti otvoren zanimljivim autorima i koprodukcijama, koje ne samo da donose svoje ideje nego ulažu i vlastita sredstva u predstavu. Kako je svaka dosadašnja predstava izazvala reakciju, Snježani je to dovoljan pokazatelj da je ZeKaEm na pravom putu.

 

Velika promjena se dogodila i u samom ansamblu Zagrebačkog kazališta mladih koji je u jednom trenutku odlučio otvoriti svoja vrata mladim snagama. Rizik koji se itekako isplatio.

“Važno je istaknuti koliko je ansambl strpljiv i otvoren prema mladim kolegama, što je veoma važno. To se ne bi inače moglo dogoditi. Novi izvođači i autori donose novu energiju i to je jako dobro za sve umjetnike koji rade u kući. Najgore je što se može dogoditi je kada se institucije zatvore, jer ako zatvore svoja vrata, postanu dosadne i učmale, a to ne smijemo dozvoliti, pogotovo sada kada je nezavisna scena na rubu egzistencije u Hrvatskoj. Toliko talentiranih ljudi postoji izvan institucija i interakcija je jako motivirajuća, ali naravno u okviru naših mogućnosti. Ansambl ZKM-a je prepoznatljiv i poseban upravo po svojoj otvorenosti prema novim scenskim jezicima, otvoren za suradnju s različitim autorima kolegama s nezavisne scene i vrlo glumački jak i beskrajno marljiv", naglašava Snježana.

Jedna od novosti u programu kazališta je Inkubator koji omogućava da se ansambl kreativno iskaže i kao autor, a prvi na scenu je stupio glumac Edvin Liverić koji je režirao Veliku bilježnicu.

“Inkubator je jedna dobra praksa iz plesa u kojoj izvođači budi ujedno i autori. Ideja Inkubatora je da se glumcima pruži mogućnost da se kreativno izraze i kroz režiju, pisanje teksta ili istraživanje novog scenskog jezika kroz improvizaciju... Glumci u ansamblu cijeli život su osuđeni na rad s raznim redateljima koji dolaze i prolaze, to su izvođači koji dobro vide kazališni proces, koji znaju pomoći redatelju, koji nude svoja glumačka, pa čak i dramaturška rješenja. Zbog čega onda ne bi i sami napravili određenu predstavu ili projekt? Prvi takav projekt je 'Velika bilježnica' Agote Krištof u režiji Edvina Liverića koji je glumac ZKM-a."

No definitivno najuočljivije promjene su se dogodile na polju tema. ZeKaEm nastavlja i dalje postavljati i klasične komade, ali na suvremeni način, no bavi se i aktualnim temama koje se tiču svakog pojedinca ove države.

"Kazalište se mora baviti društveno aktualnim temama koje nas bolno diraju. Mislim da naša svakodnevnica zemlje u tranziciji nije ni malo ružičasta,osiromašili smo , mnogo toga smo rasprodali, posjeduju nas velike korporacije, robujem bankama, a neraščišćene traume iz doba nastanka hrvatske države su nas bespovratno ideološki podijelile, do te mjere da se naprosto moramo svrstati lijevo ili desno i kad to ne želimo. Suočavanjem s traumama kroz umjetnički čin pomoći će nam da ih očistimo, da se s njima suočimo, kao i sa samima sobom."

Iza Snježane je i njenog tima Zagrebačkog kazališta mladih je zanimljiva i intenzivna kazališna sezona, za koju ravnateljica ima samo riječi hvale.

“Imali smo intenzivnu sezonu i dosta premijera i koprodukcija s kazališnim grupama s nezavisne scene, prošlo je puno zanimljivih i kreativnih autora kroz kazalište, otvorili smo se mladim glumcima i suradnicima. I više sam nego zadovoljna kreativnom atmosferom i timskim radom u kazalištu. Sve predstave su zanimljive na svoj način, ali mislim da su posebni ‘Hinkemann’ E.Tollera u režiji Igora Vuka Torbice i ‘Čarobni brijeg’ Tomasa Manna u režiji Janusza Kice, te su predstave sigurno obilježile sezonu. Dogodili su nam se i zanimljivi iskoraci s nadasve intrigantnim temama u ‘Crnoj knjizi’ Boruta Šeparovića koja se bavi dužničkim ropstvom i kreditima u švicarskim francima, ‘Živjet ćemo bolje’ Maje Hrgović u režiji Senke Bulić predstava o disfunkcionalnoj obitelji koja pokušava živjeti u tranzicijskoj zemlji obilježenoj ratom i ‘Pad’ autorski projekt Mirana Kurspahića koji je postavio na scenu osporavane transkripte vukovarske obrane I Glavnog stožera u Zagrebu. Za kraj sezone u sklopu Inkubator projekta, u kojem glumci ZKM-a imaju mogućnost kreacije kroz vlastite autorske radove, Edvin Liverić je napravio izvanrednu predstavu ‘Velika bilježnica’ po romanu Agote Kristof”, ističe Snježana.

I u novoj sezoni ZeKaEm sprema zanimljive projekte, a već sad se veselimo predstavi Sherlock Holmes Arthura Conana Doylea,koji će se po prvi put kazališno uprizoriti u Hrvatskoj.

“Po pričama Arthura Conana Doylea Ana Tonković Dolenčić je napisala kazališni tekst kojeg će režirati Krešimir Dolenčić. Mislim da će to biti poslastica za sve uzraste .Neću otkriti sve, zato što ćemo napraviti najavu sezone početkom rujna, ali mogu reći da ćemo dati dosta prostora hrvatskim suvremenim piscima poput Ivana Vidića, čiji ‘Noćni život’ će režirati Paolo Magelli i Kristiana Novaka, dobitnika T-portalove književne nagrade za 2014, čiji roman ‘Črna mati zemla’, u dramatizaciji Tomislava Zajca će inscenirati Dora Ruždjak Podolski”, zaključuje Snježana.

Mija Dropuljić
Foto: Jure Perišić