LIFESTYLE

Leži li budućnost mentalnog zdravlja u drogi?

Kakve veze imaju eksperimentiranje s drogom i mentalno zdravlje?
Već me prva epizoda Netflixova serijala o tvrtki Goop glumice Gwyneth Paltrow natjerala da se zapitam oko jedine stvari za koju sam u životu bila sigurna da je čvrsto ne – droga. Naime, za potrebe snimanja epizode za „Goop Labs“, dio „Goopovaca“ isprobao je psihoterapiju psihodelicima kako bi što vjernije mogli svoje iskustvo podijeliti s gledateljima. U jednom trenu je i sama Gwyneth priznala kako je s partnerom isprobala MDMA i proživjela neizmjerno emotivno iskustvo za koje bi joj tada svakako dobro došao stručnjak.

Uz popularnost trapa, praktički je nemoguće ne biti upoznat s „modernim“ drogama koje daju osjećaj euforije ili pak totalne opuštenosti, a među njima se istaknuo upravo MDMA, kolokvijalno poznatiji kao Molly. Iako je na listi droga koje izazivaju ovisnost tek u skupini slabih do srednjih, opasan je jer uzrokuje povišenje tlaka i tjelesne temperature, a može već kod prve konzumacije dovesti do dehidracije, pretjerane hidratacije, pregrijavanja, erektilne disfunkcije, proljeva, povraćanja itd. Međutim, onima koji su voljni na to „zažmiriti“ „garantira“ se 3-4 sata ispunjena ljubavlju, osjećajem ispunjenosti i (ispunjenom!) potrebom za bliskosti i dodirom.

No najnovija istraživanja na području psihijatrije i psihoterapije pokazuju frapantne rezultate u liječenju tipičnih mentalnih bolesti današnjice, poput depresije i anksioznosti, upravo pomoću psihodeličnih droga. Dok Multidisciplinarno udruženje za psihodelične studije (MAPS) provodi prva istraživanja o korištenju MDMA u borbi protiv PTSP-a odobrena od strane Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), američki „institut“ John Hopkins Medicine primio je 17 milijuna američkih dolara u donacijama kako bi otvorili novi centar samo za istraživanje o psihodelicima.

U stvari, doista nije bilo teško spojiti dvije tako dominantne stavke današnjeg društva – eksperimentiranje s drogom i interes za mentalno zdravlje – reklo bi se da su oboje u porastu. Jedno je nadopunilo dugo i naprosto nastavilo uspješnu putanju istraživanja koja su se provodila još u 60-ima prije nego li je korištenje psihodelika postalo ilegalno. Da se razumijemo, psihodelici nisu dječja igra, jer se nikada u potpunosti ne može procijeniti kako će djelovati na vaše tijelo ili mozak, pa se tako u „slobodnoj uporabi“ primjećuje obrazac provociranja šizofrenije ili bipolarnog poremećaja (ako za njih imate predispoziciju), kao i pojačanje simptoma postojećih mentalnih bolesti. Ipak, terapija uz pomoć psihodelika je nešto sasvim drugačije i, svakako, obećavajuće.



Psilocibin, psihoaktivni spoj koji se nalazi u tzv. čarobnim gljivama, centralni je dio istraživanja, no ne kaskaju i poznatiji psihodelici poput MDMA i LSD-a, dok ayahuasca, tradicionalno piće južnoameričkih domorodaca koje se radi od miksa biljaka, postaje sve popularnije na zapadu. Ukratko, u kontroliranom i sigurnom okruženju, tretmani psihodelicima pokazala su, u velikom postotku, pozitivan i dugotrajan utjecaj na promijene u ponašanju, posebice u borbi protiv ovisnosti (ne samo o nikotinu, alkoholu i drogama, već i ovisnosti o društvenim mrežama!), anksioznosti, PTSP-a, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja i društvene anksioznosti. Psihodelici daju osjećaj „otvaranja“ uma i promišljanja u nekoliko dimenzija, a nerijetko i uklanjaju osjećaj ega, radi čega su, između ostaloga, već godinama popularni.

Ovakva terapija već se provodi diljem svijeta, iako zasad u „podzemlju“ te bilježi uspješne rezultate. Provodi se u obliku duge seanse (traju od pet do osam sati!) sa psihoterapeutom ili „šamanom“ koji vas nakon uzimanja niske ili mikrodoze psihodelične droge, u kontroliranom ambijentu vode kroz iskustvo. No ono se ne sastoji samo od uzimanja šake „ludih gljiva“ i razgovora, već je cijelo iskustvo pomno isplanirano – i ponavlja se tek svakih mjesec dana. Prije uzimanja supstance, ostvaruje se kontakt i radi na osjećaju povezanosti sa psihoterapeutom te se ispunjava veliki upitnik o fizičkom i psihičkom zdravlju.
Osim naglaska na uzimanju supstanci u opuštenom okruženju s nadzorom stručnjaka, ključno je i mikrodoziranje. Iako je opće poznato kako se na „trip“ kreće sporo, različitosti organizma znaju dati i duga odgađanja efekta radi čega konzumenti nerijetko nesmotreno povećavaju dozu kako bi efekte osjetili što prije.



Kako proizvodi na tržištu nisu čisti, uzimanje psihodelika u većim dozama može završiti teškim glavoboljama, upadanjem u depresiju, maničnim napadajima i flashbackovima koji konzumente prate kroz život i po nekoliko tjedana nakon konzumacije. Upravo zato, mikrodoziranje koje se odnosi najčešće na 1/10 normalne doze, laički rečeno daje pozitivne učinke droge bez opasnosti od halucinacija i „lošeg tripa“. Za razliku od klasične terapije koja pokušava pacijenta dovesti u stadij ponovnog otvaranja traume kako bi je riješio kroz razgovor, terapije s primjerice MDMA-om, daju osjećaj sigurnosti, privrženosti i prije svega rješavaju pacijenta osjećaja straha, zbog čega mogu otvoreno i racionalno razgovarati o problemu i potencijalno riješiti njegov uzrok; jedan od pacijenata opisao je iskustvo kao „da ste na terapiji u zagrljaju s ljudima koji vas vole, u kadi punoj štenaca koji vam ližu lice“.

MAPS-ovo istraživanje na 25 veterana, policajaca i vatrogasaca koji su uzeli MDMA u sklopu psihoterapije pokazalo je kako su se već nakon tri seanse, skoro svim sudionicima smanjili simptomi bolesti, dok je 2/3 jednostavno „prestalo“ imati PTSP. Međutim, nekoliko je razloga zašto se ovakva psihoterapija i dalje gleda kao „rubna“.

Naime, tretmani i u mikrodozama (primjerice, kod MDMA su potrebne niske doze, jer mikrodoze nemaju učinak) daju tzv. pad koji uslijedi kada se tijelo „čisti“ od droge, što daje neugodne nuspojave poput insomnije, kronična umora, glavobolje i lošeg raspoloženja. Drugi razlog je cijena tretmana – koja se trenutno procjenjuje na 15 tisuća američkih dolara, što legalizacijom može dovesti do ilegalne potražnju za psihodelicima, nalik na onu koja je u 60-ima napravila pomutnju i obustavila istraživanja.
Ipak, vjeruje se kako je odobrenje od strane FDA ključni korak u daljnjem širenju istraživanja, a neki stručnjaci vjeruju i kako će neka izvedenica MDMA u obliku lijeka biti odobrena već do 2021. godine.
Foto: Unsplash
Objavljeno: 07.03.2020. u 00:00

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p