PUTOVANJA

Moj odmor na Visu

Putopis Nevene Rendeli

Vis je otok na koji više nitko ne dolazi slučajno, otkad je 90- ih otvorio svoje luke i za turiste (do 1989. ondje je boravila vojska), osim zalutalih nautičara koji u ljetnom bunilu i s brodskom dozvolom koju su dobili na Jarunu ili nekom još manjem jezeru u Austriji pomiješaju Hvar i Vis. Ne vjerujete?

Vis

E pa ima jedna legenda koja kruži Visom već godinama; dva mlada para (tada jako mlada) iznajmila su jedrilicu i krenula od Biograda prema Hvaru. Nakon osmosatne vožnje i morske bolesti napokon su ugledali otok. Malo su ih zbunili bunkeri koji su provirivali iz nepokošene suhe trave, ali nikome se u tom trenutku nije dalo baviti detaljima. Nije im baš bilo jasno gdje su nestali Pakleni otoci, ali pravi šok je uslijedio kada su umjesto mondene rive Hvara ugledali ribarsku lučicu u Komiži. Uglavnom, ta se priča o neukim nautičarima već godinama prepričava među lokalnim ribarima i skiperima u Komiži, pa ako je čujete, molim vas, pravite se da ne znate o kome je riječ. Potpisnica ovih redova nema veze s plavušom koja je ponosno prvi put stupila na komišku rivu i pitala 'a gdje je taj Carpe diem'. Kažem, bio je to jako davno. U međuvremenu, i Komiža i Vis postali su jednako mondeni, usred sezone možda čak i više od "must be" mjesta - Hvara. Nekad otok koji su posjećivali alternativci, kulturnjaci i svi oni koji su voljeli reći da ljetuju daleko od turističke gužve, danas je obožavani otok svih hipstera i televizijskomarketinških kreativaca koji će se na jutarnjoj kavi u Luci (Vis se dijeli na Kut i Luku - dva naselja koja su kroz povijest ratovala eto tako, a i danas postoje starci kao npr. baba moje prijateljice koja nikad u životu nije prešla tu nevidljivu crtu između Kuta i Luke) hvaliti u kojoj su pustoj uvali proveli dan, je li ih Senko Karuza odrapao za ručak u svom restoranu u Moloj Trovni, do koje "linićevci" još uvijek nisu stigli pa račun dobijete poznatom Senkovom odokativnom metodom, ali svejedno nekako na kraju otiđete zadovoljni i omamljeni plavom lagunom i viškom vugavom.

Uvala Stiniva/Uvala Porat na otoku Biševu

Mola Trovna

Komiža/Selo Talež/Selo Žena glava

Od novih mjesta, trenutno je jako "in" Fabrika u Komiži, u kojoj vam odličan doručak sprema Luka Nižetić, a poslužuje vas Petra. Fabrika je krcata i navečer, a ekipa koja ju vodi odlično nadopunjuje pomalo uspavani noćni život ribarske Komiže. Od drugih restorana tu je uvijek dobra Pojoda (Vis) s uvijek svježim jastozima i starim viškim predjelima, Val (Vis) u kojem gotovo nikad nema mjesta, ali simpatična vlasnica vas s takvim ljubaznim osmijehom otpravi na čekanje da se unatoč gladi prisilite na odgodu večere koliko god treba. Gostiona Vis meni je jedno od dražih mjesta, izgleda potpuno isto valjda već 30 godina, s onim plastičnim stolnjacima i uvijek istim cijenama. Posljednjih nekoliko godina otvoreno je i nekoliko seoskih domaćinstava na otoku, moja preporuka je Pol murve u Žena glavi. Dakle, Pol murve je ime restorana, a Žena glava ime sela u unutrašnjosti otoka s deset kuća u kojem sam ove godine i našla smještaj.

Fabrika


Osim nevjerojatne tišine i najzvjezdanijeg neba s moje terase, moram priznati da je apartman u staroj kamenoj kući 'Vicetovi dvori' uređen s puno ukusa i stila. Sve su popularnije takve kuće za odmor pa je nasuprot "mog" sela cijelo jedno selo (Talež) pretvoreno u kuće za iznajmljivanje s bazenom.

Općenito se nekako Vis jako dobro snašao u toj nesamomorskoj ponudi, pa da nisu bile paklene vrućine, čovjek bi imao što raditi u unutrašnjosti otoka nekoliko dana, od obilaska Titove spilje, do kušanja vina u vinogradima i uživanja u peki u seoskim domaćinstvima. Naravno, svi ljubitelji skrivenih plaža na Visu također dolaze na svoje, iako će za one najskrivenije ipak biti potreban brod ili barem neki čamac jer su i Stiniva i Srebrena i Stončica, unatoč tome što je do njih malo teže doći kopnom, usred sezone krcate.

Nevena Rendeli

Objavljeno: 08.08.2013. u 15:30

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p