TECH

Učinak društvenih mreža jednak je korištenju narkotika?

Dugi sati provedeni na Instagramu imaju permanentan efekt na mozak
Prije nekoliko godina izašla je jedna aplikacija koja je podigla mnogo prašine. Baš kao što smo mogli izmjeriti koliko koraka učinimo tijekom dana ili koliko kalorija unosimo u tijelo, došli smo do toga da možemo izmjeriti koliko vremena provodimo na društvenim mrežama. Zanimljivo je što je ubrzo uslijedilo posramljeno šaputanje brojke koja je zapanjila nas same, a pomisao da nekome otkrijemo kako smo na društvenim mrežama, u prosjeku, proveli po nekoliko sati postala je nezamisliva.

Kad bi vas netko upitao što ste sve jučer vidjeli na Instagramu ili Facebooku, većina ne bi mogla izdvojiti više od dvije relevantne informacije koje su uspjeli vidjeti, bilo u formi teksta, fotografije ili videa. Naš mozak selektira važne i nevažne informacije i dijeli ih na one brojne i zamjenjive koje ostaju tek u kratkotrajnoj memoriji te one dugotrajne i neizbrisive koje pamtimo kroz duži period ili čak cijeli život. Budući da živimo u vremenu informacija, u svijetu u kojem smo iz dana u dan, iz sata, iz minute u minutu bombardirani velikom količinom informacija, stoga ne čudi kako mnoge od njih ne smatramo relevantnima i bitnim no svejedno na njih trošimo većinu svog vremena. Jedan takav primjer su informacije proizašle iz društvenih mreža gdje usmjeravamo svoju pozornost na život ljudi koje poznajemo i ne poznajemo, na prijatelje, obitelj i neznance koji vjerojatno nikad neće u našem životu učiniti veliku razliku, no svejedno nastojimo što je više moguće infiltrirati se u tuđe život i biti 'up to date'.


Prema istraživanju američkog fakulteta Michigan State University, društvene mreže na naš život mogu imati niz negativnih posljedica poput depresije i poremećaja anksioznosti. Dokazano je kako odnos između dugotrajnog i pretjeranog korištenja društvenih mreža i donošenja odluka djeluje na pojedince da se ponašaju slično onima koji su pod utjecajem narkotika i spadaju u kategoriju teških ovisnika. „Jedna trećina ljudi na planeti koristi se društvenim mrežama i određen broj ovih ljudi pokazuju znakove zlouporabe istih jer gube osjećaj za mjeru i kontrolu te podliježu riskantnom ponašanju.“ – izjavio je Dar Meshi, profesor Michigan Statea. Prvo ovakvo istraživanje usmjereno je na uzroke i posljedice korištenja društvenih mreža i ustanovljeno je kako ovisnost o društvenim mrežama sliči onom o narkoticima.

Više od 70 sudionika postalo je dio eksperimenta kroz propitkivanje njihovim korištenjem Facebooka, količini vremena koje provode na njemu i koliko teško ili lako bi se te platforme zauvijek odrekli. Kako bi eksperiment bio što jasniji, svaki sudionik sudjelovao je i u jednostavnoj igri s kartama gdje su morali predvidjeti koje karte će im donijeti pozitivan i koje negativan učinak kako bi ustanovili stopu rizika koju je pojedinac spremna podnijeti i time, uspjeti ili izgubiti. Naime, cilj igre s kartama bio je izdvojiti one koji će svojim kartama raspolagati obzirno i nastojeći smanjiti stopu rizika, a ono što je istraživanje na kraju ustanovilo jest da su oni sudionici koji su više koristili društvene mreže bili skloniji riskantnijem promišljanju i time postigli slične rezultate kao i bilo koji ovisnik o drogi. Zaključak je kako prekomjerno korištenje društvenih mreža dovodi do nepromišljenih postupaka i oslanjanja na nerealna očekivanja te gubitka dodira sa stvarnim potencijalnim ishodima te razmišljati o društvenim mrežama kao punopravnom ovisnošću nije daleko od istine, dapače. Ne preostaje ništa drugo no stati na loptu i pokušati iskreno priznati koliko vremena trošimo na društvenim mrežama i čine li nas one sretnijima ili pak autodestruktivnim.
Foto: Unsplash
Objavljeno: 16.01.2019. u 23:57

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p