MAGDA SMOJVER

Jesu li influenceri doista najveći problem modernog društva?

Influencer - posao ili linija manjeg otpora?

Društvene mreže - sintagma koja je unazad nekoliko godina pojmove komuniciranja, interakcije, ali i poslovanja postavila na jedan posve novi nivo. Pokušamo li definirati društvene mreže, riječ je o tri ili više osoba koje zajednički funkcioniraju u fizičkom ili pak virtualnom prostoru. Virtualni prostor - druga sintagma koja je unazad nekoliko godina kreirala zanimljiv svijet prepun paradoksalne slobodne čija je sirova moć jača i glasnija no ikad te kao takva idealan poligon za sve one koji pod krinkom online slobode i demokracije odgrću kulisu mržnje i nasilja.

Nisam jedna od onih koja je netom nakon srednje škole točno znala koji fakultet želi upisati. Naravno da su određene tendencije postojale, pa je tako koju godinu kasnije uslijedio upis novinarstva zaključno s diplomskim studijem Teorije i kulture mode na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Pogađate, i dan danas se susrećem s pitanjima poput „Zar novinarstvo još postoji? Pa za to ti ne treba diploma!“ ili pak „Moda? Zar studiraš što je to haljina?“. Možda bih prije sramežljivo i bojažljivo odgovorila „Ali mene to zanima!“, dok danas spremno postavljam protupitanje „A što si ti zadnje pročitao/la u medijima?“. Odgovor koji dobijem u većini slučajeva zagovara 'light' tematiku koja se bazira na tračevima, showbiz vijestima ili fotografijama poznatih ličnosti u ne tako glamuroznim izdanjima. Prosječni čitatelj će današnje novinarstvo bez zadrške nazvati 'smećem', pritom u potpunosti zanemarujući činjenicu da je ono odraz čitatelja, odnosno publike. Teško je priznati da je 'to' zapravo ono što ljude zanima, a realnost je takva da su budžeti znatno manji i da su okolnosti drugačije. Mediji naprosto nemaju vremena jer jutarnja vijest popodne više ne vrijedi, određenu se temu nema kada istraživati jer je brzina najvažniji alat svake redakcije, bez obzira na tematiku.


Radim na portalu čiji su fokus lifestyle teme. Logično je očekivati kako su iste među najčitanijima te da je publika takvima naklonjenija. Ipak, kao redakcija svjedočimo porukama koje ne tako rijetko propitkuju naše teme i govore nam da ne plasiramo ništa relevantno. Moram se debelo ne složiti! Kvalitetni autorski članci, priče s mladim perspektivnim ljudima koji vrlo uspješno grade svoju budućnost, relevantni osvrti na modnu i beauty industriju itd. samo su neke od tema koje, čini se, ne zanimaju ama baš nikoga.

Što nam sve to govori? Govori nam da je online zajednica bahato licemjerno stado koje jedva čeka pronaći novu žrtvu te se hitro sakriti iza ekrana pritom brojeći lajkove i poruke podrške, nerijetko lažne ili oportunističke. Unatoč tome što sam pisanje ovog teksta započela s problematikom novinarstva, ono što me je zapravo potaklo jest nedavni događaj u kojem su influenceri (ponovno) najveći društveni problem te kao takvi zaslužuju nemilosrdan medijski linč i osudu jer drugih problema koji to zaslužuju nemamo?


Doris Stanković vs. Dalibor Matanić = bullying ili online sloboda?

Vjerujem da smo s ovom pričom svi upoznati, no ako je nekome promaklo, slijedi kratka dramaturgija. Spomenuta influncerica javila se istarskom restoranu kako bi dogovorila kompenzaciju u zamjenu za objavu. Restoran je ponudu odbio, a influencerica je restoran javno prozvala. Matanić je potom slučaj direktnim i upitnim diskursom odlučio prokomentirati na svom Facebook profilu. Neosporiva je činjenica kako je influencerica pogriješila u poslovnom pristupu, drugim riječima restoran ima svako pravo negativno odgovoriti. U tom slučaju, komunikacija od strane influencerice valja završiti na adekvatan ljudski poslovni način. Doris Stanković nije napravila baš ništa drugačije od onog što rade i svi drugi influenceri, domaći i strani, osim kobne, sukladno njezinim godinama vjerujem ishitrene, pogreške koju je online stado jedva dočekalo. Javno je objavila prepisku razgovora. Glup, nepromišljen i neprofesionalan čin, ali usuđujem se reći, ne tako iznenađujući za osobu od dvadeset godina. Ipak, ova 'glupost' pokrenula je vrtlog mržnje na čelu sa znatno starijim akterima.

Mrzimo li jer smo nezadovoljni sobom? Apsolutno! U ovom slučaju potpuno je ne bitno što ja mislim o svemu, ili ti, ili moja susjeda. Doris Stanković i istarski restoran nimalo me se ne tiču, ne uzimaju iz mojih usta, ne koče me u poslovnom i osobnom napretku, pa zašto da onda pobogu dozvolim sebi izljeve online bijesa? Doris Stanković je prikaz modernog marketinga, svojevrsni medij koji isporučuje sadržaj koji ljude zanima i kao takva ne zaslužuje nikakvu osudu niti blaćenje posla kojim se bavi. Jer to je posao, što god tko mislio. Uostalom, omraženi influenceri ne postoje sami od sebe, stoga se svi Matanići ove države prvo moraju obratiti restoranima koji su pristali na kompenzaciju, vodećim svjetskim brendovima i konglomeratima, vinotelima i resortima koji će ih ošamariti uspješnim rezultatima kao produktima suradnje s influencerima. Busamo se velikim kozmopolitizmom, a nismo spremni prihvatiti da netko zarađuje putem Instagrama. Dakle, Dalibor Matanić ima pravo na svoje mišljenje, ali nema pravo na linč tek punoljetne djevojke i nema pravo pozivati na mržnju, jer upravo to čini usprkos javnom pismu i isprici koju je uputio djevojci.


Vlastita ogorčenost neće nestati iskalimo li se na tuđoj, većoj ili manjoj nevolji, dapače, ona se tako hrani i proizvodi makijavelističke online projekcije onoga što je nekad bio čovjek. Pustimo se međusobno na miru, okrenimo vlastitom putu i sreći te pokušajmo žonglirati humanim kuglicama u svemu što nas okružuje! Uvijek će biti onih koji su lakšim putem postigli uspjeh čiji gabariti nadilaze naš, imaju više novca ili ih jednostavno sreća prati, ali sve to i dalje nije razlog da zanemarimo 'ekologiju' zdravog razuma i prepustimo svoje vrtove zlonamjernim sredstvima koja siju isključivo gorke listove nezadovoljstva.

Glavni protagonist ove priče, Instagram, tašta je soba uspješnih i manje uspješnih pojedinaca, novonastalih Narcisa suvremenog društva spektakla koji ne znaju žonglirati humanim kuglicama te čiji sadržaj u konačnici niti u jednom trenutku ne mora biti dio naše svakodnevice. Možemo li ipak sami sebi priznati da i mi čeznemo postati ti mali Insta-Narcisi? Naizgled slobodno i fleksibilno društvo čini nas robovima vlastitog života, onog koji živimo i onoga koji želimo živjeti. Uz toliku dostupnost i mogućnosti, izgraditi sebe nikad nije bilo teže i izazovnije, a pritom u tom procesu ne upasti u gorući kotao frustracije potaknute online džunglom. Tolerancija, podrška i empatija sve više postaju tek trendi hešteg koji je tu kako bi pokazao našu prisutnost, no nažalost ne i djelovanje. I baš zato, prisjetimo se da online svijet samo jednim klikom može nestati i umjesto mržnje potičimo ono bez čega ne postojimo, a to je - ljudskost!

Foto: Unsplash
Objavljeno: 02.09.2020. u 00:00

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p