MAGDA SMOJVER

Kupujemo li časopise samo zbog naslovnice koju ćemo potom objaviti na društvenim mrežama?

Jesu li časopisi postali tek trendi dekoracija?

Sjećam se kao jučer, idem u peti razred osnovne škole i dobila sam prvi džeparac koji sam brže bolje potrošila već u ponedjeljak, i to na kupnju časopisa. Ne mogu se sjetiti koja je točno tiskovina bila u pitanju, ali taj ponedjeljak označio je početak jedne velike ljubavi s mirisom svježeg printa. Narednih godina moja kolekcija postajala je sve impresivnija, a čak niti dolaskom interneta ništa značajno nije se promijenilo; časopisi su i dalje bili najdraži poklon koji sam iznova poklanjala sama sebi. Ipak, ona 'nikad ne reci nikad' raskinula je moju vezu s časopisima, i tako je internet postao brz i praktičan, nepresušan i pomalo futuristički rudnik informacija u kojem je neopisivo lako izgubiti esenciju onoga što čitamo.

Na spomen digitalizacije razvijene su nebrojene polemike, pa tako nailazimo na one potpuno indiferentne pojedince koji ne polažu preveliku pažnju spomenutom fenomenu i naravno one koji jedva čekaju uživati raznorazne novotarije koje svijet čine, pa u svakom slučaju, dinamičnim i drugačijim. Masovna digitalizacija donijela je sa sobom rijeke novonastalih platformi, a kao jedna od najutjecajnijih bez imalo razmišljanja nameće se online inačica novinarstva. Povijesno gledajući, novinarstvo je u neprestanom tranzitu i promijeni, stoga je suludo očekivati da se nije, i neće, i dalje drastično mijenjati. No, pitanje koje me neprestano muči jest kojim putem ide tisak i koja je njegova funkcija u bespućima online zajednice?

Objava određene priče, članka ili istraživanja u tiskovini oduvijek je predstavljala prestiž, društvenu validaciju i pečat 'važnosti', dok su s druge strane online mediji stvorili imidž platforme na koju baš svatko može dospjeti. Unatoč tome što to nije u potpunosti točno, ne mogu se ne složiti da blogovi, društvene mreže, pa u konačnici i jednostavna procedura oko pokretanja portala, nije doprinijela da danas svjedočimo velikom i strelovitom usponu nekih novih medijskih ličnosti, ali isključivo s prefiksom online. Nisam jedna od onih koja ne podržava napredak, ali doza staromodnosti u meni i dalje online medij ne shvaća ozbiljno kao tisak. Možda sam u krivu i možda je jednostavno stvar percepcije te subjektivnog gledišta, ali tiskani medij za mene je uvijek bio kud i kamo seriozniji od bilo koje online inačice. Ipak, je li možda vrijeme da promijenim mišljenje, prvenstvo zbog licemjerstva u kojem sam se zatekla?

Tijekom karantene uzrokovane koronavirusom, online mediji morali su proći nešto jednostavniju prilagodbu od onih tiskanih. I vođena tom mišlju, dok sam scrollala Instagramom, primijetila sam objavu urednika talijanskog Voguea, Emanuela Farnetija, koji je svijetu pokazao naslovnicu kakvu još nismo vidjeli. Prazna, bijela naslovnica bez ijedne slike s tek neprimjetnim natpisom kultnog časopisa naišla je na oduševljenje baš svih. Ideja takve naslovnice simbolizira nadu i odgovor na krizu u kojoj smo se zatekli te kao takva društvenu odgovornost, empatiju i jednostavno prijeko potrebnu podršku. Čim sam vidjela tu sad već čuvenu bijelu naslovnicu, znala sam da ju moram pridružiti svojoj kolekciji. Nedugo zatim 'prazan' Vogue našao se u mojim rukama, a ja sam se s osmjehom na licu divila toliko neuobičajenom izdanju. I tada mi je sinulo - pa ja sam časopis kupila samo i isključivo radi naslovnice!

Sada dolazimo do naslovnog pitanja; kupujemo li danas časopise samo radi naslovnice koju ćemo zatim fotografirati sa šalicom čaja, nekoliko listova cvijeća ili pak dok neobavezno i sasvim prirodno ujutro s turbanom na glavi, 'čitamo' Vogue? O tome koliko su društvene mreže inscenirano polje nestvarno ljubičaste lavande ne treba dodatno govoriti, ali niti zanemariti da je upravo zbog društvenih mreža bijela naslovnica Voguea nešto što je doprlo i do onih koji ne drže do tradicije i nasljeđa, već isključivo popularnosti. Je li to dobro ili loše, sada je potpuno nevažno, jer je u konačnici do svih pristigla poruka date naslovnice, a to je važnost koja nadilazi sve usputne nuspojave online zajednice. Iako možda najinteresantnija, ova naslovnica nije jedina koja pokušava mijenjati društvo, ali i privući kupce da pruže priliku tisku i pokušaju shvatiti da ono i dalje ima skrivenog asa u rukavu koji online mediji nikad ne može imati. Riječ je o dugotrajnosti, onoj fizičkoj opipljivosti i nemogućnosti 'povratka'.

Nedavno je, talijanski Vogue ponovno, predstavio September Issue koji krasi čak 100 različitih naslovnica, odnosno žena, pa su se tako u vrtlogu ovog projekta pronašla brojna slavna imena rame uz rame 'običnim' ženama. Manifest mode, jednakosti i suzbijanja stigme ekskluzivnosti u vremenima koja su nas ošamarila činjenicom da očaj i strah ne poznaju novac i da plakanje u Mercedesu ipak nije znatno lakše, samo je dokaz da naslovnice, a samim time i tisak imaju društvenu moć o kojoj se priča i koja može iskristalizirati određenu promjenu.

Kao zaključak ovog teksta, želim izbrisati pomalo negativnu konotaciju naslova i istaknuti da društvene mreže, koriste li se ispravno i mudro, itekako mogu pomoći da tisak uspješno koegzistira s digitalizacijom i dopre do novih generacija kojima je vizualni podražaj temelj gradnje identiteta i osobnosti. Digitalni svijet tiho, a toliko glasno dozvoljava velikim korporacijama da u potpunosti manipuliraju masom, nameću ono što volimo danas, samo zato jer je algoritam već pripremio što ćemo voljeti sutra. U tom pogledu, fotografiranje naslovnice samo radi lajkova ne čini se lošim kompromisom koji ćemo ustupiti tim 'zlim' društvenim mrežama, sve s ciljem promoviranja ideje i promjene. Naslovnice su i dalje važne, i dalje odgovaraju na društvena pitanja i dopiru do čitatelja (ili gledatelja), nevažno sve dok je njihov korijen ostao tamo negdje u vazi na kraju dvorišta čiji se plod s vremena na vrijeme opetovano rascvjeta i podsjeti na sadržaj koji ne može konkurirati neograničenim brzinama online novinarstva, ali pobjeđuje patologiju koju je nametnula kultura života (medija) kojem 24 sata nisu niti približno dovoljna.

Foto: Instagram
Objavljeno: 16.09.2020. u 16:04

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p