MATEA ROZINA NIKŠIĆ

Jesmo li zaboravili na Petrinju, Sisak i okolicu? Razgovarali smo sa Zakladom Solidarna!

FASHION.HR i Zaklada Solidarna zajedno za Baniju
Danas je prvi dan ljeta. Nakon više od godine dana neizvjesnosti što je donijela pandemija, stvari se polako vraćaju u nekakvu normalu. Tako je barem za sve one kojima je u protekloj godini pandemija bila najveća nevolja. Zagrepčani, složit ćemo se svi, su prije nešto više od godine dana bili suočeni s prirodnom katastrofom koja je ulice glavnog grada ostavila urušenima, a mnogobrojne ljude bez krova nad glavom pa je situacija s Covid-19 pandemijom postala tek jedan od problema s kojima je bilo potrebno izaći na kraj. Ipak, u svega nekoliko dana sugrađani su pokazali veliko srce i dobru volju i Zagreb se vratio na svoje ustrajne i zahvalne no vrlo labave noge. No nakon nekoliko mjeseci, kad smo već zaboravili što je to potres i kad smo napokon prestali poskakivati i na najmanje zvukove, dočekala nam je vijest kako je još gora sudbina dočekala Petrinju.

Ne jedan, nego dva razorna potresa devastirala su grad. Srcedrapajući prizori svega nekoliko trenutaka nakon nikoga nisu ostavili ravnodušnima, a informacije s terena koje su krenule pristizati nakon nekoliko sati i tijekom narednih dana potaknuli su cijelu Hrvatsku da zajedno pomogne Petrinji, Sisku i okolici. Brza organizacija i velika volja zamijenile su bespomoć koju su mnogi osjećali, uključujući i nas te činili sve u svojim mogućnostima da bar nekako učine razliku i pomognu. Za FASHION.HR to je bila organizacija donacija putem jedne od online platformi za doniranje sredstava, odlazak na teren i prikupljanje higijenskih potrepština. Nakon mjesec dana koliko je trajala akcija prikupljanja sredstava, donirani iznos od nešto više od 20,000 kuna prije nekoliko tjedana zaprimila je zaklada Solidarna.


FASHION.HR nije humanitarna udruga niti smo ikada prije učinili nešto slično. No trenutak bespomoći koji smo kao kolektiv u tom trenutku osjetili nagnao nas je da učinimo bilo što. Nakon nekoliko tjedana razmišljanja kako najbolje iskoristiti simbolična donirana sredstva, odlučili smo da je najbolje da to prepustimo Solidarnoj koja je sa zagrebačkim potresom postala poznato i povjerljivo ime i pokazala se itekako ključnom u brzoj pomoći.

Danas, više od šest mjeseci nakon petrinjskog potresa početkom godine, odlučili smo porazgovarati s koordinatoricom Relief programa Fonda 5.5 i predstavnicom Zaklade za ljudska prava i solidarnost Solidarna, Karlom Pudar. O tome kako će se podijeliti donacije, koje je trenutno stanje s procesom obnove Zagreba, Petrinje, Siska i okolice i s kojim se sve problemima ova i njoj slične udruge susreću, pročitajte više u nastavku.


Prošlo je gotovo šest mjeseci od potresa u Petrinji. Zaklada Solidarna i Fond 5.5 bile su jedne od ključnih aktera za najraniju i najučinkovitiju kriznu podršku s više od 15 milijuna kuna prikupljenih sredstava. Kako su odnosno jesu li ta sredstva iskorištena i koji su trenutni te budući planovi vezani uz obnovu?

U Zakladu Solidarna do početka lipnja 2021. godine donirano je ukupno 15.015.983,06 kuna. U prvu fazu kriznog zbrinjavanja potresom pogođenog područja plasirano je 4.600.241,20 kuna za kupovinu, izgradnju i opremanje privremenih stambenih jedinica, popravke i izgradnju gospodarskih objekata, za terensku podršku volonterima te za nabavu hitnih potrepština, poput gumenih čizama i donjeg rublja u prvim danima neposredno nakon razornih potresa. Upravo smo dodijelili milijun kuna potpore lokalnim razvojnim inicijativama za 10 socio-ekonomskih projekata koji organizacijama i poduzetnicima s područja Banije omogućuju nastavak rada, potiču stabilnost zajednice i, samim time, daju razlog za ostanak.

U procesu je priprema isplate 2 milijuna kuna financijskih potpora socijalno najugroženijim skupinama s tog područja - obiteljima s djecom, pri čemu prednost imaju jednoroditeljske obitelji; staračkim kućanstva; osobama s invaliditetom te kronično bolesnim osobama te drugim pojedincima i kućanstvima koji su izloženi značajnim socijalnim rizicima u pogledu fizičke, zdravstvene, psihičke i socijalne sigurnosti. Kako je i planirano, najveći iznos od, trenutno, 7.500.000,00 kuna usmjeren je na održivu gradnju i obnovu s kojom se nadamo početi upravo u lipnju, budući da klima ne čeka državnu obnovu, i ne smijemo dopustiti da ti ljudi zimu dočekaju bez doma. Nije zanemariv ni iznos PDV-a koji je uplaćen u budžet RH u iznosu od 712.919,45 kuna, a prema našim procjenama ukupan iznos mogao bi doseći i dva milijuna te smo apelirali prema Vladi RH da se uspostavi efikasni administrativni postupak za brzi povrat PDV-a humanitarnim donatorskim programima obnove u svrhu daljnjih ulaganja u obnovu.

Na koji način dolazi do raspodjele donacija?


Nedugo nakon reaktivacije Fonda 5.5 slijedom razornih potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, Vijeće fonda je početkom siječnja raspisalo program Fonda 5.5 u kojem su jasno definirane dvije glavne faze provedbe, a time i raspodjele donacija. Radi se o prvoj fazi kriznog zbrinjavanja, potom stabilizaciji kao preduvjetu da bi se mogla dogoditi završna faza oporavka, tj. podrška u održivoj obnovi na način da se što brže i kvalitetnije odgovori na potrebe ljudi u odnosu na njihovu životnu situaciju te da se svi raspoloživi resursi – znanje, oprema, novac, usluge – što bolje povežu, iskoriste i rezultiraju održivošću.

Prema navedenom programu za materijalne donacije, krizno zbrinjavanje i socijalnu zaštitu alocirano je 40% do 45%* prikupljenih sredstava, dok je za podršku u održivoj obnovi, psihološkom i socio-ekonomskom oporavku predviđeno 55% do 60% ukupno prikupljenih sredstava.

Možemo se složiti kako obnova ide polako, previše polako. S kojim ključnim izazovima se susrećete?

Ključni problemi s kojima se na terenu susrećemo po pitanju same obnove odnose se na sporost državnog aparata - u procesu rušenja i potom građenja ili obnavljanja te u rješavanju pitanja legalizacije. Naime, prošlo je već pet mjeseci od prvog banijskog potresa, a postotak odobrenih rješenja za obnovu je zabrinjavajuće malen, te se i od tog malenog broja većina odnosi na zagrebačko područje. Veliki problem predstavlja i manjak informiranosti građana o njihovim pravima i obvezama u tom kontekstu.

Čekanje je predugo, a vrijeme curi. Ljudi se odvažuju na samostalne građevinske zahvate unutar svojih mogućnosti jer nitko ne želi zimu dočekati u kontejneru, a često u tom procesu sami sebe potencijalno liše prava na obnovu jer birokratska procedura jasno kaže da bez čiste papirologije nema ni povrata. U nimalo boljoj situaciji nisu ni mali poduzetnici, poput poljoprivrednika za koje je raspisana Mjera 5.2.1 Ministarstva poljoprivrede međutim sami proces prijave i financijski napori za projektnu dokumentaciju koče ih u startu. Ili pak organizacije civilnog društva, mnoge udruge koje su i same izgubile prostore djelovanja, čiji su zaposlenici izgubili domove, ali koji svejedno ulažu sve svoje raspoložive resurse i kapacitete za pomoć sugrađanima i zajednici. Za njih je pak u potpunosti izostala podrška nadležnih institucija.

Navela samo neke od partikularnih situacija, no ono što najviše zabrinjava, a što je zajednički faktor svima, je gubitak povjerenja u sustav koji bi svoje građane trebao štiti i pomagati.


Postoje li vidljivi znakovi napretka? Koja je uloga države u vašem radu te Europske Unije, ako uopće postoje?

Vidljiv je veliki trud koji ulaže kako Nacionalni tako i lokalni stožeri, no i dalje mi se čini da često gasimo požare, od kojih su mnogi bili tu i prije potresa a sad su samo jače izbili na površinu, umjesto da se stvari strateški rješavaju. Pomaci su ipak vidljivi, volje ima, a i sluha za rješavanje prioritetnih situacija, međutim vremenske prilike nikoga ne čekaju, pogotovo ne sporu birokraciju.

Primjer dobrog napretka je npr. Centar za obnovu koji se uskoro otvara u Petrinji gdje će građani dobiti stručnu pomoć za sve njihove probleme vezane uz obnovu. Apelirali smo da Centar bude multiresorni te da se omogući efikasna administracija i pristupačna tehnička pomoć građanima putem mobilnih timova i angažmana stručnjaka, budući da često govorimo o starijem stanovništvu, bez digitalne pismenosti koji žive u teško dostupnim krajevima, koji često nemaju ni mobilne telefone, a kamoli internet.

Iz prve ruke vidjeli ste devastirajuće posljedice potresa, one prirodne ali i društvene. Što biste istaknuli kao prioritetne probleme koji su izašli na površinu?

Prvi i glavni problem je nedostatak jasne i sustavne razvojne strategije koja bi tom području omogućila održiv oporavak i opstanak. Nije cilj obnoviti kuće već razvijati zajednicu da se mladi ne rasele jer nemaju posla. Trebamo im promišljeno pružiti razlog za ostanak.

Postoji li i dalje potpora javnosti u vidu donacija? Jeste li suočeni s padom interesa?

Svakako da se bilježi pad medijskog interesa, kao i donacija, što je bilo za očekivati, no donacije nisu skroz nestale. Velike organizacije planski su ušle u donatorsku pomoć pogođenom kraju te njihove donacije i dalje stižu. I mi smo im na tome zahvalni, kao i svim pojedincima i pojedinkama koji su nam iskazali povjerenje. Naime, bez solidarnosti građana i građanki širom Hrvatske i svijeta, provedba našeg humanitarnog programa “Solidarno s Petrinjom i SMŽ” ne bi bila moguća. Dosad je kroz Zakladu SOLIDARNA donacije uplatilo više 25 000 privatnih i 600 korporativnih donatora.

Banija je i prije potresa bila socijalno ugroženo područje stoga, osim donacija te novčane i materijalne pomoći, što se čini po pitanju psihičke pomoći za sve kojima je potrebna?

Prirodna katastrofa koja je zadesila Baniju uz mnoge probleme na površinu je izvukla i veliku društvenu snagu koju nose humanitarne organizacije, udruge i samostalni volonteri. Vrlo brzo jasno je bilo da stradalnicima nije potrebna samo materijalna pomoć te je organizirana psiho-socijalna pomoć koju provode humanitarci, udruge i Crveni križ, a koji djeluju kroz Koordinaciju humanitaraca za SMŽ. Organizirani su kućni posjeti te centri unutar kontejnerskih naselja gdje se ljudi mogu obratiti. Veliku podršku pružio je i Ured pučke pravobraniteljice.

Postoji li informacija koliko je ljudi trajno odlučilo napustiti područja pogođena potresom?

Nažalost, točne informacije o broju ljudi koju su napustili Sisačko-moslavačku županiju nemam.

Koliko ste uključeni u realizaciju projekata za potresom pogođena područja. Postoji li koordinacija između udruga poput vas, Crvenog Križa i državnih tijela?

U prvim danima nakon potresa, kada je pomoć dolazila sa svih strana Hrvatske i svijeta, kada su se stotine volontera raspršile po snježnom terenu, jasno je bilo da će samo uz dobru koordinaciju pomoć uistinu doći do potrebitih. Tada se u Petrinji pokrenula Koordinacija humanitaraca za SMŽ pri Hrvatskom crvenom križu, a unutar koje djeluje 40-ak udruga, humanitarnih organizacija, građanskih i nezavisnih inicijativa volontera.

Vjerujem da smo upravo dobrom suradnjom uspjeli postići da se nikoga ne zaboravi, da svi stradalnici budu zbrinuti. Koordinacija humanitaraca ostvarila je uspješnu suradnju s lokalnim stožerima i jedinicama lokalne samouprave te s Nacionalnim stožerom u smjeru žurnog djelovanja u zbrinjavanju te zagovaranja za detektirane probleme s terena. Trenutno se bavimo i izradom Humanitarnog interventnog plana i Procjene humanitarnih potreba, kao i mapiranjem potencijalnih rizika unutar kontejnerskih naselja, kojih brojimo već 14.

Fond 5.5 osnovan je s prvim zagrebačkim potresom u ožujku prošle godine. Kako napreduje obnova Zagreba iz vaše perspektive? Jeste li aktivno uključeni u istu?

U zagrebačku obnovu uključili smo se isključivo financijskim dotacijama građanima čiji su domovi stradali te je u tu svrhu prikupljeno 2.100.000,00 HRK. Putem javnog poziva dodijeljeno je ukupno 48 potpora za socijalno najugroženija kućanstva u ukupnom raspoloživom iznosu od 706.400,00 kuna, a prosječna vrijednost potpore po kućanstvu iznosila je 14.716,00 kuna. Potpore za popravak materijalne štete dobilo je 41 kućanstvo, dok je sedam kućanstava dobilo potpore za najam stana. Iz Fonda 5.5 podržani su gotovo svi prijavitelji s mjesečnim primanjima koja su ispod imovinskog praga navedenog u Pravilniku Fonda, od 1.800,00 kuna po članu kućanstva i 2.500 kuna za samce.

Ali i dalje, kao što svjedočimo, obnova ide sporo, a slični problemi koje sam ranije navela odnose se i na zagrebačko područje. Međutim, za razliku od Zagreba u Sisačko-moslavačkoj županiji šira socijalna je situacija znatno teža i tamo svjedočimo o sustavnim problemima koji datiraju još iz vremena domovinskog rata. Ljudi nam nerijetko govore da još ni glavni grad nije obnovljen, a kad će tek biti njihova sela?!

Zaklada Solidarna nedavno je proslavila 5 godina postojanja. Koja je misija i vizija zaklade?

Zaklada SOLIDARNA je jedna drugačija zaklada koja kreće iz zajednice i usmjerena je na zajednicu, kako pojedince tako i inicijative koje aktivno rade na zaštiti ljudskih prava. Program Zaklade SOLIDARNA čini mozaik akcija u svrhu jačanja autonomije i solidarnosti građanskog djelovanja na smanjenju nejednakosti i širenju prostora prava i sloboda u svim sferama hrvatskog društva. Program se oblikuje u trogodišnjim strateškim i godišnjim operativnim ciklusima, u skladu s prilikama za djelovanje i aktualnim mogućnostima, što zahtijeva fleksibilnost i otvorenost, ali je i jedini logičan razvojni put za još uvijek vrlo mladu filantropsku organizaciju. Povjerenje, otvorenost i kreativnost naš su glavni kapital, kojeg pokušavamo pretvoriti u opipljivu, pravodobnu i djelotvornu podršku građanima u zaštiti ljudskih prava.

Vrijednosti na kojima Zaklada SOLIDARNA temelji svoje djelovanje su poštivanje ljudskih prava i građanskih sloboda, solidarnost, socioekonomska pravda, antifašizam, nenasilje, uključivost, uvažavanje različitosti, rodna ravnopravnost i izražavanje, sloboda izbora i izražavanja, te očuvanje prirodnih i kulturnih dobara. Odnose gradimo na povjerenju i suradnji, a u svom se radu uvijek vodimo načelima transparentnosti, poštenja i odgovornosti. Zahvalni smo svim donatorima, privatnim osobama i velikim korporacijama, koji su u ovih 5 godina prepoznali vrijednosti koje zagovaramo i dali svoju podršku našem radu.


Zaklada, kako joj i ime nalaže, ne bavi se samo pitanjima potresa i obnove nego pitanjem zajednice i njenog napretka. Upoznati smo s brojnim hvalevrijednim kampanjama koje sto dosad imali priliku provesti i na taj način započeti dijalog u društvu bilo da se radi o izbjeglicama, nasilju u obitelji, siromaštvu... Koje su ključne i prije svega stvarne promjene koje kao društvo moramo što prije implementirati?

Ponosni smo što je Zaklada SOLIDARNA u prvih pet godina svog javnog djelovanja stekla povjerenje zajednice kojoj i služi. Zaklada je pokrenuta u čvrstom uvjerenju kako promocija i zaštita svih razina ljudskih prava zahtijeva povratak na same osnove – a to je naše dostojanstvo, dobrobit i kvaliteta života. To zahtijeva trajan napor, kreativnost i otpornost na sve vrste pritiska te empatiju kao konstantu. Stoga je njegovanje domaće filantropije za ljudska prava nužno potrebno, ono predstavlja test demokratske kulture u Hrvatskoj, ali istovremeno gradi bolje sutra. Vjerujem da sve što smo baštinili godinama rada testiramo u kriznim situacijama poput prirodne katastrofe koja nas je zadesila te da u krizi možemo naći i priliku za rast. Čini mi se kako se oko nas događaju prave promjene i kroz svoj rad svjedočimo kako solidarno(st) uistinu treba biti naše novo normalno.
Foto: Instagram
Objavljeno: 21.06.2021. u 10:58

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p