HRVATSKA MODA

Intervju: Nina Iris Bešlić

Reciklirani reklamni transparenti i još štošta
Recycle& Wear 
Vjerujući da je štiti poput neke sretne amajlije, u jednom je periodu života, za vremena velikih promjena, svome imenu nadodala još jedno, Iris. Zagrebačka umjetnica i pokretačica umjetničko-dizajnersko-reciklažnog projekta Recycle&Wear, Nina Bešlić rodila se u Banja Luci gdje je živjela do svoje dvanaeste godine nakon koje se, zajedno s obitelji, seli u Trogir, pa kasnije u Split.
 
U najvećem gradu na moru Bešlić započinje svoju umjetničku odiseju na odjelu produkt dizajna splitske Srednje umjetničke škole. Nakon mature emigrira u Zagreb, dvoumi se između Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu i Akademije likovnih umjetnosti te se konačno odlučuje za akademiju. Nakon četiri godine studija u klasi profesora Zlatka Kauzlarića, biva nagrađena za iuzetan uspjeh na akademiji, pakira kofere i odlazi u London s namjerom da radi i nauči jezik. „Dok sam boravila u Engleskoj otišla sam na dva univerziteta gdje sam željela studirati i na oba sam bila primljena. Prvi je na žalost bio ugašen, a na drugom sam ja odustala iz objektivnih razloga. Kad sam trebala doći na predavanja, ostala sam u Hrvatskoj,“ govori Ninao svojim pohodima po bijelom svijetu nadodajući kako ni za čim ne žali te kako smatra da je povratak u Zagreb bio pravi izbor za nastavak njezinog umjetničkog djelovanja.
 
U glavnom gradu upisuje Gestalt edukaciju – terapiju kroz kreativne medije i uvod u Art – Terapiju, a neke od naučenih elemenata i danas koristi u svom umjetničkom izričaju. Ova edukacija povezuje ju s mnogim udrugama koje su fokusirane na socijalno isključene skupine ljudi pa je pet godina provodi radeći s djecom s posebnim potrebama kao i s djecom u popravnim domovima. Nakon petogodišnjeg perioda rada s udrugama, za kojeg nije bila toliko umjetniči aktivna koliko je željela, odlučila se u potpunosti posvetiti svojoj umjetnosti. U tom naglom preokretu i fokusu isključivo na umjetnički rad, počela se rađati ljubav prema reciklaži.
 
Recycle&Wear 
U sklopu projekta „Recycle&Wear“ odbačene materijale recikliraš i pretvaraš u odjevne komade i nakit. Ustvari, od nečeg starog stvaraš neku posve novu vrijednost. Koja je filozofije čitave priče? Ekološka održivost, umjetnička ekspresija ili oboje?
 
Kako je projekt rođen na osobnoj i umjetničkoj prekretnici, dakako da je u sebi sadržavao i umjetničku ekspresiju i ljubav prema prirodi kroz principe recikliranja. U svom umjetničkom radu uvijek ispreplićem sadržaj s formom, stoga sam radovima unutar ove priče pristupila na isti način. U početku je bilo teško povezati teoriju, praksu i umjetničku ekspresiju. Obradi materijala isključivo sam pristupala kao umjetnik, vrlo ekspresivno, ne znajući u kojem smjeru će cijela priča završiti. A dijapazon uradaka nije završavao samo na odjevnim predmetima i modnim dodatcima. Iskustvo rada sa socijalno isključenim skupinama ljudi su me naučili da je sve podložno promjeni pa čak i naučene navike i preuzeti odgojni obraszci, stoga se isprva rodila ideja recycle and be aware (recikliraj i budi svjestan ) tako da je projekt simbolično integrirao ideju oblikovanja umjetničkog mišljenja kroz pojam „reciklaža“. Na kraju sam naziv preoblikovala u recycle and wear (recikliraj i nosi) s tim da sam ostavila mogućnost šire interpretacije samog naziva. Ubrzo sam zatražila donaciju od Zagreb plakata i dobila ogromnu količinu transparenata, što mi je dalo vjetar u leđa. Plakati su isključivo reklamirali shopping centre, a sam čin rezanja njihovih plakata na apstraktnoj razini je izgledao kao dokidanje njihove potrošačke propagande. Nastajale su torbice, remenja, narukvice, jastuci, maske, kaleidoskopi... Da, reciklažom stvaram potpuno nove vrijednosti, a sama ideja recikliranja u ovom projektu premašuje sam čin reciklaže i apsorbira u sebe slojevito i procesualno shvaćanje umjetnosti i života općenito.
 
Recycle&Wear 
S obzirom na današnju kulturu i to kako se sve „ubrzava“ pa tako i moda postaje fast, je li recikliranje postojećih materijala ustvari odgovor na ta to bezdušno ponašanje spram stvari koje se previše olako kupuju i bacaju?
 
Pitanje je dosta slojevito i zasigurno modni teoretičari i sociolozi kulture bi imali štošta za reći. Zasigurno se može reći da je danas recikliranje posljedica današnjeg potrošačkog društva ali definitivno nije njegov proizvod. Recikliranje je oduvijek postojalo samo nije tako predstavljano društvu. Recikliranje kakvo pamti stara škola je više bilo odraz kreativnosti, kućne ekonomije i praktičnosti, danas je ono krajnje neophodno.
Današnji proizvodi na tržištu, između ostalog i odjeća, je i skupa i jeftina u isto vrijeme. Jeftina je po svojoj tržišnoj cijeni (pritom mislim na velike lance), a skupa u svim drugim segmentima koji djeluju na društvo. Iz silne želje za stvaranjem što veće količine robe na tržištu pada njena vrijednost, padanjem vrijednosti proizvoda pada i cijena rada. Gomilanje robe bez vrijednosti automatski povlači stvaranje ogromne količine otpada, jer tko će cijeniti nešto bez vrijednosti. Uništavaju se kvalitetni krojački obrti, a rad dizajnera i umjetnika se marginalizira ili u većini slučajeva smatra nepotrebnim. To je skupa cijena koja se plaća za ovo stanje koje sada imamo. Na površini ne izgleda tako jer se uvijek čini kao da imamo izbor. No, kakav je to izbor između pet istih majica?
 
Recycel&Wear 
U svom procesu „pretvorbe starog u novo“ koristiš razno razne stvari tipa reklamne transparente. Što se još može reciklirati? I koliko je zahtjevan takav proces? Što je potrebno da od nečega što je bilo reklama nastane suknja koja je meka i podatna za nošenje?
 
Reciklirati se mogu više-manje svi materijali, ovisno o umjetničkom temperamentu, ideji onoga što se želi napraviti i osjećaju za određeni materijal. U mom umjetničkom radu plastika i folije su bili već prisutni pa sam plastičnim tekstilom/poliesterskom tkaninom proširila kolekciju materijala s kojim radim. Tu se još može naći papir, drvo, cd, razni metalni dijelovi odbačenog nakita, metalne kopče, razni tekstili... Proces recikliranja je dosta zahtjevan jer je većina materijala u poprilično lošem stanju te ih se mora prvo dovesti na razinu koja može odoljeti ponovnoj upotrebi. Konkretno u slučaju poliesterskih tkanina prvi proces je pranje materijala, no svaki materijal ima svoje zakonitosti. Pozitivna stvar kod transparenata je što sve nečistoće odlaze mekanom spužvicom i običnim sapunom (što ne iziskuje teške deterdžente i kemikalije). Tvrdi transparentni su podatni za oblikovanje i ne cufaju se što ubrzava proces izrade. Spajaju se lijepljenjem, prošivanjem ili nitnama. Pogodni su za kreiranje geometric torbica. Od mekanih poliestera nastaju suknjice, vjetrovke&kabanice, lagane torbe i cekeri za plac. Kod odjevnih predmeta u većini slučajeva (ne uvijek) koristim podstave od prirodnih materijala, ovisno o kakvom je nosivom proizvodu riječ. Ostatci komada poliestera u prvom ili drugom procesu obrade kasnije se koriste u asamblažu, kolažu, instalaciji ili na kreativnoj radionici.
 
Recycle&Wear 
Gdje pronalaziš sav taj materijal koji postaje dijelom tvojih kreacija?
 
Materijale dobivam od svuda. Prvo Zagreb plakat, pa dobri prijatelji i prijateljice koji odbačene dijelove dekoracija svojih dućana čuvaju znajući kako će dobro biti iskorišteni, zatim kolegice koje mjesecima skupljaju zanimljive materijale te me uredno opskrbljuju i na kraju mama koja nikad ništa ne baca pa se tu nađe i kopči, privjesaka, gurtni, pa čak i cijelih neupotrebljenih tkanina itd...
 
Recycle&Wear
  
Tvoj moto je „Sve može biti reciklirano“. Može li zbilja i može li bezgranično? Koliko se dugo taj recycle krug može vrtjeti?
 
Na svom osobnom iskustvu sam naučila da se sve može prenamijeniti i reciklirati, stoga krug ovisi isključivo o nama i našoj svjesnosti koliko želimo dozvoliti da on traje. Čak i onda kada materijali zbilja postaju toliko trošni mogu postati sastavni dio velikih umjetničkih instalacija. Reciklaža sve više postaje svjesni organizam društva pogotovo u razvijenim zemljama tako da ne sumnjam da krug recikliranja neće trajati. Naravno svako novo rješenje uvijek stvara novi problem, to je jednostavno neizostavni di života koji se može primijeniti i na reciklažu. U ovom slučaju se samo možemo osloniti na svjesnost i volju svakog čovjeka koliko sam želi doprinijeti očuvanju okoliša i zajednice.
 
Recycle&Wear  
Koliko dugo već ide „Recycle&Wear“ priča i gdje zainteresirani mogu nabaviti tvoje odjevne komade ili modne dodatke?
  
Sve je počelo 2009. godine s radionicama pod pokroviteljstvom HDLU, da bi se tek 2010. formirao projekt Recycle & Wear kao cjelovita priča. 2010. u HDLU s tadašnjom ravnateljicom Alexandrom Gaellom Gottwald je bio raspisan natječaj za dizajnere i likovne umjetnike „Od transparenta do modnog dodatka“ a jedino ograničenje je bio sam materijal koji je po sastavu bio plastificirani tekstil/ poliesterna tkanina. Kada sam prvi put materijal uzela u ruke svidio mi se i od tada sam se upustila u avanturu recikliranja, a sve ostalo se samo počelo slagati od sebe. Nakon toga 2013. je uslijedila suradnja s kolegicom Ivanom Ognjanovac (HafoxaH) i Galerijom Gretom kroz radionice ekspresivne reciklaže „Recikliraj Se!“ koje su u potpunosti sadržajno odgovarale filozofiji projekta. Suradnja se zaokružila kroz zajednički interaktivni performans „Recycle & Wear: HafoxaH!“ za koji su bile napravljene četiri nasumično odabrane životinje izrađene isključivo od transparenata. U performansu su sudjelovale još dvije kolegice Petra – Puž Novoselec i Mare Šuljak.
 
Recycle&Wear 
Za sad ostajem usamljeni jahač u vom projektu pa sam ovo ljeto u sklopu izložbe „Kretanje kroz elemente“ napravila četiri kaleidoskopa izloženih u Parku Grič napravljenih od recikliranih transparenata i cd-ova. Kako je produkcija mojih radova jako mala za sada sam samo koristila Artomat i matičnu kuću HDLU za prezentaciju svog rada. Kupci do mojih radova mogu doći isključivo preko Facebook stranice, bloga ili Etsy profila. Nadam se da ću u daljnjoj budućnosti imati i neke prototipove svojih uradaka u nekim concept dućanima.
 
Recycle&Wear 
Photo: Silvija Kovačević (naslovna), recycleandwear.blogspot.com
 
Tina Lončar
Objavljeno: 26.12.2014. u 11:35

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p