SVJETSKA MODA

Nenad Radujević: 'Zajedničkim ćemo nastupima našu regiju učiniti atraktivnijom'

Intervju s pokretačem i organizatorom Belgrade Fashion Weeka

Nenad Radujević

Nenad Radujević jedan je od najvažnijih i najutjecajnijih aktera regionalne modne scene. Sada već davne 1996. godine pokrenuo je, po uzoru na svjetske modne manifestacije, Beograd Fashion Week. Bio je to prvi projekt takve vrste u Istočnoj Europi, a upravo je to projekt koji više od 20 godina aktivno radi na repozicioniranju Beograda kao regionalnog modnog centra te na promociji srpskih modnih dizajnera u svijetu. Osim beogradskog tjedna mode, Nenad je autor brojnih modnih manifestacija u Srbiji kojima je na regionalnu modnu scenu uveo novitete koji su tek zavladali na internacionalnoj modnoj sceni. 

Nenad Radujević i njegov tim polažu mnogo vremena i truda kako u promociju mladih dizajnera u inozemstvu pa tako i na suradnje i povezivanje regionalnih modnih događanja, radi čega je na nedavno završenom Belgrade Fashion Weeku započela prva sezona suradnje i s našim najvećim tjednom mode BIPA FASHION.HR-om. Upravo je s tom namjerom i pokrenut, a u suradnji s modnom platformom iz Londona, Fashion Scout SEE – Southeast Europe Fashion Showcase natječaj. Na spomenutom je natjecanju za dizajnere, čijom je finalnom revijom svečano otvoren 41. Belgrade Fashion Week, čak 12 dizajnera iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Srbije dobilo priliku da svoj rad predstavi publici. Dizajneri BIPA FASHION.HR-a, dvojac KLISAB, Yuniku i Gala Vrbanić, također su na Fashion Scout reviji u Beogradu predstavili svoje kolekcije. Upravo će zbog te prilike i činjenice da je osvojio publiku, KLISAB svoju kolekciju imati priliku predstaviti i na ljubljanskoj modnoj pisti. Suradnja zemalja iz regije ne projektu Fashion Scout predstavlja veliki korak kako za mlade dizajnere i vidljivost njihovog brenda pa tako i za regionalnu modnu scenu te imidž regije na internacionalnom modnom tržištu. Baš smo iz tog razloga na razgovor priveli prvog čovjeka Belgrade Fashion Weeka, Nenada Radujevića.

Nenad Radujević

Nedavno ste uspješno održali 41. po redu Belgrade Fashion Week. Kako biste sumirali sve te godine u organizaciji tjedna mode, što se od vaših početaka do danas promijenilo, kako po pitanju vas samih pa tako i po pitanju srpske modne scene?

Kada radite na nekom projektu više od 20 godina onda se gubi granica između prvog, desetog, 20. ili 41. Fashion Weeka. Čini mi se da je to jedan neprekidni proces u kojem otkrivate nešto novo, gledate kako raste, kako se razvija, prilagođavate se svim novim uvjetima za napredak tog vašeg „djeteta“. Moja sreća je u tome što na svemu tome radim s osmjehom i pozitivnim osjećajem i vjerom da uspješno radimo svoj posao. Rezultati tog rada se i vide. Ili, kraće rečeno, ako volite ono što radite lako se prilagođavate svim promjenama i izazovima. Radost bavljenja tim poslom vam omogućava mnogo veći napredak nego što to vaše okruženje očekuje. Moda je valjda najpromjenjivija umjetnost/biznis na svijetu. Svake sezone dolaze neki novi trendovi i to ne samo u odijevanju već i u prezentaciji, grafičkom dizajnu, koloritu, izgledu manekena... Tako ste i vi primorani da sudjelujete u tim promjenama ali i da donosite neke vaše kreativne ideje koje sve te novotarije čine posebnim. Druga je priča što se sve to događa u Srbiji i na ovom našem brdovitom Balkanu gdje se sve te promjene i rizici mnogostruko umnožavaju. I opet vas nešto tjera da se tome prilagodite. Čini mi se kako sam postao snalažljiv u kojim se god neočekivanim prilikama našao pri realizaciji Belgrade Fashion Weeka. Iako sam stariji 20-ak godina od onog mladića koji je s ushićenjem i ogromnom energijom i entuzijazmom krenuo u cijelu ovu priču, danas sam mnogo iskusniji i racionalniji. Sve je to priroda lijepo postavila. Nije baš sva kvaliteta samo u mladima. (smijeh)

Humanitarna revija Oboji u crveno. Svim srcem
Belgrade Fashion Week uvijek se isticao po afirmaciji mladih dizajnera. Je li upravo u tome leži njegova najveća snaga?

Od početka smo znali da je to naš najvažniji cilj jer u prvim godinama smo na taj način uspostavljali modnu scenu. Kasnije smo shvatili koliko je važno da se održi nezavisnom i scena autorske mode. Sudjelovali smo u otvaranju prvih dizajnerskih radnji i ateljea, a danas se trudimo da cijeli sektor učinimo što optimističnijim i perspektivnijim. Da mladim ljudima pokažemo i dokažemo da i dalje mogu raditi i pristojno živjeti od mode u Beogradu, Srbiji i da budu uspješni u tome. Otvaramo im internacionalna vrata i vjerujemo u njihovu kreativnost i kvalitetu. Na 41. BFW-u smo predstavili radove preko 80 dizajnera. Neki su imali revije, neko po 2-3 modela na grupnim revijama, netko je izlagao na izložbama ili u galerijama. Ali to je 80 modnih umjetnika koji imaju prilike da negdje izlože svoj rad! To zvuči kao dobra energija ili snaga, kako vi kažete.

Budislava

Na što ste danas, kada pogledate unazad, najponosniji? Što biste možda učinili drugačije?

Jedan podatak vrlo slikovito objašnjava što smo mi to radili svih ovih 20 godina. Na prvom BFW-u 1996. u Beogradu ste imali 2 trgovine u kojima ste mogli kupiti modele autorskih dizajnera, danas ih ima preko 50. Udruženje dizajnera, koje funkcionira u okviru BFW-a, broji preko 80 članova, a Fashion Incubator koji je pokrenut za otkrivanje mladih i talentiranih studenata i dizajnera broji preko 60 mladih ljudi. Postali smo istinski Fashion Hub koji daje prave rezultate. Mnogo toga je moglo drugačije, ali mislim da to ipak ovisi od okruženja u kome živimo, tako da je možda pametnije ne razmišljati o tome „kako bi bilo da je bilo...“.

Koliko je srpska modna scena upoznata s onime što se s modom događa u regiji? Razumiju li važnost povezivanja, suradnje i ispreplitanja modnih priča koje će nam, u konačnici, i omogućiti lakši proboj i na neka vanjska tržišta?

S obzirom na to da je Beograd prvi krenuo s Fashion Weekom i da su se nakon toga krenule razvijati i modne scene u okruženju, u čemu su često sudjelovali i naši dizajneri, imam osjećaj da smo od početka na neki način svi upućeni jedni na druge. Ipak ta suradnja nije često bila organizirana, ali od početka projekta Zona 45, koji je za cilj imao upravo razmjenu dizajnera i bliže upoznavanje regionalnih scena, mislim da su stvari krenule na bolje. Ta regionalna suradnja još uvijek nije iskoristila sve potencijale koje naše međusobno udruživanje ili zajednička promocija mogu imati, ali posljednji projekt Fashion Scout South East Europe upravo nadograđuje ono što je Zona 45 radila posljednjih nekoliko godina. Mislim da smo mi kao specifično podneblje sličnih nacija, jezika i nasljeđa zanimljivi kao jedinstvena regija ili tržište koje će stranci sve češće promatrati kao jednu cjelinu. To su ekonomisti odavno shvatili, a umjetnici se, čini mi se, nikad nisu ni razdvajali u svojim poimanjima ovog jedinstvenog prostora. Zato mi je i drago što ćemo moći sve češće zajedno nastupati na nekim većim i važnijim modnim manifestacijama u svijetu.

KLISAB

KLISAB

Gala Vrbanić

Yuniku

S modnom platformom Fashion Scout iz Londona pripremili ste regionalni projekt Fashion Scout SEE koji je okupio dizajnere iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Pobjednica Nevena Ivanović imat će priliku predstaviti se na LFW-u, no što ovaj projekt donosi kako na planu regionalne suradnje pa tako i na planu promocije našeg dizajnu izvan regije?

Mislim da je za ovaj projekt najvažnije da sad imamo pravi kanal kroz koji možemo promovirati svoj rad, kreativnost, sav potencijal regije i same dizajnere. I da to netko u ozbiljnom svijetu internacionalne mode može vidjeti. Imali smo ozbiljan internacionalni žiri na ovom prvom izdanju FS SEE - Martin Roberts, osnivač i direktor Fashion Scout platforme u Londonu, legendarna britanska novinarka Hilary Alexander, Adrien Yakimov Roberts - jedan od direktora Accademia Costume e Moda iz Rima i Biljana Popovska Roberts, profesorica na London College of Business & Computing. Mislim da je ovo samo početak jednog dobrog regionalnog razvoja prema centrima svjetske mode i nadam se da ćemo to svi zajedno uspjeti iskoristiti. Nevena je samo dobar primjer onoga što regija može ponuditi i vjerujem da će nas ona sve zajedno dobro predstaviti u Londonu.

Martin Roberts, Hilary Alexander, Adrien Yakimov Roberts i Biljana Popovska Roberts

Nevena Ivanović

Radi li se dovoljno na promociji našeg dizajna iz regije na svjetskoj razini ili smo i dalje previše limitirani granicama? Smatrate li da će za srpsku modu doći bolji dani nakon ulaska u Europsku Uniju?

Mi u okviru BFW-a već nekoliko godina razvijamo internacionalne projekte u kojima pokušavamo otvoriti vrata našim dizajnerima u svijetu. To je dug i zahtjevan proces, ali sve češće imamo pozitivne rezultate. Marko Mitanovski, George Styler i Ana Ljubinković su već imali uspješne revije u Londonu, Ivana Pilja redovno izlaže u Berlinu, organizirali smo i brojne grupne revije i izložbe s našim dizajnerima u Londonu, Parizu, Milanu te zanimljivim projektima kao što su FashionClash u Maastrichtu, sajam Origin, Passion and Beliefs u Vicenzi, s platformom Not Just A Label iz Londona, Central European Fashion Week u Budimpešti i mnogim drugima. Gdje god da se pojavimo često nas stavljaju u kontekst Balkana to jest jugoistočne Europe. Siguran sam da bi zajedničkim nastupima našu regiju učinili još atraktivnijom za internacionalne modne eksperte i buyere, što je vjerojatno i najvažniji cilj u ovakvoj promociji. Što se drugog dijela vašeg pitanja tiče, mislim da već radimo kao da smo u EU, ali da će nam se ipak olakšati mnoge tehničke stvari kada i službeno postanemo dio EU.

Kada biste stavili najružičastije naočale, kako bi izgledala srpska (pa i regionalna) modna scena? Možemo li to postići i kako?

Ja se stalno trudim nositi te „ružičaste naočale“ i ovdje me gledaju kao nepopravljivog optimista. Mislim da mi ta činjenica pomaže da dođem do nekih rezultata koje pesimisti ne mogu dohvatiti. Već sam govorio o internacionalnim planovima, ali mislim da je mnogo važnije kako će nam izgledati baza, kako ćemo sve to upakirati na domaćem tržištu. Srbija je izgleda jedina u okruženju koja i dalje ima uspješne modne brendove tj. modnu industriju i moja želja je da upravo tu industriju obogatim i osvježim suradnjom s autorskim dizajnerima (Vinko Filipić je imao sličnu ideju s hrvatskim dizajnerima i brendovima u okviru projekta FASHION.HR Industrija). Mislim da bi ta suradnja bila krucijalna i za razvoj produkcije u sektoru autorskog dizajna. U svakom slučaju mora se raditi na više frontova da bi bili spremni za ozbiljniju suradnju s internacionalnim buyerima. Ako sve to profunkcionira, svi dizajneri u regiji bi mogli stvarati na lokalnim tržištima ali da prodaju širom sveta. Do toga nije lako doći, ali mislim da smo na jako dobrom putu.

Nenad Radujević

Foto: Belgrade Fashion Week

Objavljeno: 19.04.2017. u 14:54

VIDEO

VEZANE VIJESTI

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p