SVJETSKA MODA

Iz Pariza za FHR: Umire li haute couture?

Grgo Zečić osvrnuo se na fenomen visoke mode i njenu budućnost

Svjedočiti revijama visoke mode dva puta godišnje pitanje je prestiža kako za kupce tako i za nas modne urednike jer sve je manje magazina koji imaju izdanja posvećena isključivo haute couture kolekcijama. Osim mjesečnika kao što su Vogue i Harper’s Bazaar, svega nekolicina neovisnih magazina na svijetu danas može priuštiti snimanje editorijala visoke mode. Među njima se, primjerice, ističu francuski Purple te američki WSJ magazin kao i V magazin gdje sam na funkciji modnog direktora.

Ipak, kada su u pitanju haute couture revije, PR uredi modnih kuća za američko tržište imaju svega petnaestak mjesta za sjedenje razbacanih od prvog do trećeg reda. Dobiti pozivnicu za ženske ili muške pret-a-porter revije kao i mjesto u prvom redu nije toliki problem ako dolazite iz snažnog magazin, ali za haute couture vrijede neka druga pravila. Naime, u prvom su planu klijenti kuće koji na sezonskoj bazi kupuju prikazane kreacije. Pa će se tako dogoditi da na reviji kuće Armani Privé legendarni Hamish Bowles završi u trećem redu jer onaj prvi okupiraju upravo kupci. Iako smo kao pripadnici sedme sile relativno važni, još uvijek nismo toliko važni da otmemo mjesto klijentici u prvom redu koja desetljećima uživa u svim blagodatima kupovanja kreacija visoke mode. Cijene su više manje poznate: dok za jaknu morate izdvojiti minimalno tridesetak tisuća eura, večernje haljine dostižu cifru i do sto tisuća eura. Razlog tomu je jednostavan, a on ujedno predstavlja srž couturea.


Pierpaolo Piccioli za Valentino, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2019.

Haute couture se bazira na individualizmu. Tu se radi o najekskluzivnijim i najunikatnijim komadima odjeće koje ljudska ruka može stvoriti. Klijenti nakon revija odlaze u atelje modne kuće gdje izbliza razgledavaju odjeću i informiraju se o nizu detalja koji prostom oku predstavljaju nepoznanicu. Ukoliko se pak odluče na kupnju tada ih čekaju minimalno dva fittinga gdje je osoblje kuće potpuno posvećeno njihovim željama. Mnogi dugogodišnji couture klijenti imaju svoje lutke koje savršeno predstavljaju njihovu siluetu u arhivi kuće, ali za završni fitting se i dalje preferira susret uživo. Ako iz nekog razlog klijent nije u mogućnosti doći na završni fitting tada će, u većini slučajeva, predstavnici ateljea privatnim zrakoplovom doći do klijenta. Zapravo je nevjerojatno da tako čudesan svijet ispunjen basnoslovnim brojkama i ponekad nemogućim uvjetima još uvijek postoji.



Nakon što sam prošlu srijedu svjedočio posljednjoj haute couture reviji velikog Jean Paul Gaultiera počeo sam razmišljati što je zapravo danas ostalo od onoga što je nekad tvrda definicija “haute couture” predstavljala. Prema rigoroznim pravilima Le Chambre Syndicale de la Haute Couture koja je osnovana davne 1868. godine, haute couture se može proizvoditi samo i isključivo u Parizu. Službene smjernice za dizajnere prvi put su svijetlo dana ugledale davne 1945. Da bi netko mogao otvoriti haute couture kuću mora posjedovati atelje u Parizu i imati minimalno dvadeset zaposlenika koji se bave isključivo couture tehnikama. Isto tako pripadnici tog elitnog društva modnih kuća moraju se obavezati da će prikazati minimalno pedeset kreacija dva puta godišnje i održati minimalno dva fittinga sa svojim klijentima.


Emmanuel Ungaro, 1971.


Yves Saint Laurent u svom ateljeu u Parizu, 1965.

 Baš poput vrhunskog sira ili pak guščje jetre, haute couture je francuski ponos. Prvu generaciju službenih haute couture dizajnera činila su slavna imena koja već dobro poznajemo: Patou, Poiret, Vionnet, Lanvin, Chanel, Balenciaga i Dior dok su se kao nove nade 60-ih godina pojavili Yves Saint Laurent, Pierre Cardin i Emanuel Ungaro. Od ovih navedenih divova visoke mode samo dvoje nisu Francuzi; Balenciaga je bio Španjolac, a Pierre Cardin je Talijan iako je postao naturalizirani Francuz. Davne poslijeratne 1946. u Francuskoj je postojalo čak 106 haute couture kuća dok već 70-ih brojka pada na 19 upravo zbog strogih pravila udruge koja tada nije htjela priznati pobjedu pret-a-portera.


Dita Von Teese i Jean-Paul Gaultier, haute couture kolekcija jesen/zima, 2011.

 Jean Paul Gaultier posljednji je titan haute couturea i njegovim odlaskom ta nekad veličanstvena definicija gubi svo svoje značenje. Naime, Gaultier je učio zanat direktno od Pierre Cardina. Odlaskom Gaultiera na svjetskoj sceni su ostala samo tri originalna slavna imena haute couture povijesti: Christian Dior, Chanel i Givenchy. U Dioru vlada talijanska dizajnerica Maria Grazia Chiuri koja je karijeru započela krajem 80-ih u rimskoj kući Fendi da bi 1999. prešla u Valentino gdje je bila zadužena za dizajniranje modnih dodataka: od torbi do sunčanih naočala. Njen dugogodišnji prijatelj i poslovni partner Pier Paolo Piccioli, također Talijan, sada dizajnira haute couture za kuću Valentino, a zanimljiv je podatak kako ga je upravo Maria Grazia te 1999. dovela u tu rimsku kuću kako bi zajedno radili na modnim dodacima.


Jean Paul Gaultier, haute couture kolekcija jesen/zima, 2009.


Jean Paul Gaultier, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2003.

Iako je Valentino Garavani pripadao drugoj generaciji haute couture dizajnere gdje je direktno učio od francuskih majstora kao sto su Jacques Fath, Balenciaga i Guy Laroche, valja napomenuti kako niti Maria niti Pier nisu bili mentorirani od strane Valentina po pitanju izrade couturea. Dakle oni svog couture učitelja nisu imali i tako im znanje ipak nije preneseno iz prve ruke kako to povijest i tradicija nalazu. Za Givenchy dizajnira Clare Waight Keller, Britanka koja je svoje prvo iskustvo stekla u New Yorku gdje je 90-ih radila za kuće Calvin Klein i Ralph Lauren da bi se početkom novog milenija pridružila Tomu Fordu u Gucciju. Poslije preuzima Pringle of Scotland i 2011. odlazi u francuski Chloe, Waight Keller također ne pripada skupini učenika koji su direktno upijali znanje od majstora s prve linije obrane ove francuske svetinje.


Pierpaolo Piccioli za Valentino, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2020.
Clare Waight Keller za Givenchy, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2020.

Virginie Viard danas je jedina francuska dizajnerica ostala u svijetu visoke mode koja je učila od najboljeg. Njen mentor od sredine 80-ih bio je Karl Lagerfeld koji je 50-ih godina izučavao couture zanat kod Pierre Balmaina da bi prije lansiranje svoje linije vodi kuću Jean Patou. Chanel, dakle, ostaje jedina velika modna kuća na svijetu koju vodi Francuskinja posjedujući znanje iz prve ruke. Od ostalih zvučnih imena na sceni su još uvijek Giorgio Armani koji u Parizu predstavlja svoju Armani Privé haute couture liniju, ali Armani je velikan muške mode čiji je mentor bio Nino Cerruti. Tu su i široj javnosti poznati dizajneri kao sto su dvojac Viktor & Rolf, oboje Nizozemci, Giambattista Valli koji je Talijan i Elie Saab, Libanonac koji se proslavio svojim vjenčanicama.


John Galliano za Christian Dior, Haute Couture kolekcija proljeće/ljeto, 2007.


John Galliano za Christian Dior, Haute Couture kolekcija proljeće/ljeto, 2007.


John Galliano za Maison Margiela, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2017.

Svakako ne treba zanemariti Johna Galliana koji uspješno vodi kuću Maison Margiela dok je 90-ih dizajnirao haute couture za Givenchy i potom Dior. Istina je da sam Galliano nikada nije direktno učio od couture majstora, ali u njegovom slučaju radi se o talentu bez presedana kakav se javlja možda jednom u pedesetak godina. Isto tako, Galliano je, ne zaboravimo, Britanac. Odlazak Gaultiera nije samo gubitak u društvenom i fenomenološkom modnom smislu jer se radi o genijalcu koji je kontroverzno rušio granice kada su one bile ozbiljni društveni tabui već se radi o svojevrsno poljupcu smrti izumirućem haute coutureu. Svijeću mu drži još samo Virginie Viard kao osoba na čijim je plećima sada golema dužnost. Ne samo kao dizajnerice Chanela nego kao i posljednje Francuskinje koja drži ključeve legendarne povijesne kuće.

 

Virginie Viard za Chanel, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2020


Karl Lagerfeld za Chanel, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2005.

 Koja je dakle budućnost haute couturea? Grubo rečeno couture u svom tradicionalnom značenju i strogom, konvencionalnom opisu kakav ga je činio onim što on jest, budućnost više nema. Nakon Viard ostat će samo prašina sjećanja na neke zlatne dane kada su Parizom odzvanjale kreacije Yves Saint Laurenta i Karla Lagerfelda. Treba znati da couture ateljee u svojim nježnim ali jednako snažnim rukama čini malena vojska krojačica, krojača i voditeljica od kojih su mnoge već odavno zakoračile u svoje šesto desetljeće. Oni su siva eminencija haute couturea i ljudi kojima se znanje prenosilo iz naraštaja u naraštaj. Clare Waight Keller, Pier Paolo Piccioli, Maria Grazia Chiuri i mnogi drugi ovise upravo o tajnama i vještinama ovih dama i gospode u poznim godinama koji se uvijek kriju iza kamere u svojim bijelim kutama. S obzirom da ta generacija rapidno nestaje, a neki novi klinci jednostavno nemaju strpljenja ni volje za mukotrpni rad i upijanje desetljeća znanja, pitanje je koliko će haute couture opstati u kontekstu tehničke izvedivosti majstorija koje samo izučene ruke mogu stvoriti.


Virginie Viard za Chanel, haute couture kolekcija proljeće/ljeto, 2019.

Nisu samo pred udarom korice haute couture biblije koju sada u rukama čvrsto drži Viard već je pitanje koliko će još godina mudraci u ateljeima moći strastveno raditi svoje posao prije nego što ih ukrade vrijeme. Haute couture kao takav, nažalost, broji svoje posljednje dane bez obzira na injekciju adrenalina koju mu je omogućio Instagram i time ga predstavio novim generacijama. Tko će od svih tih hiperaktivnih pripadnika generacije Z zbilja odlučiti školovati se u Parizu i onda strpljivo i tiho godinama slušati mudre krojače ateljea koji im mogu biti bake i djedovi? Haute couture revije će na površini preživjeti jer to je modna drama na temelju koje kuće prodaju i slave svoj imidž, a svjetske zvijezde uvijek će trebati novu selekciju haljina za nadolazeće sezone crvenih tepiha. Forma kao takva će ostati samo radi svijetla reflektora, ali jednom kada se ona ugase svima će biti jasno da je onaj strastveni, neodoljivi duh francuske visoke mode odavno napustio ovaj svijet.

Foto: Getty Images, PR
Objavljeno: 28.01.2020. u 12:58

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p