By Magda Smojver, 22.3.2022.
Moda je industrija koja nažalost drži visoko drugo mjesto s najvećom stopom zagađenosti. Razloga zašto je to tako moglo bi se nabrojati mali milijun, no potreba za masovnom proizvodnjom kao produktom drastične ideologije konzumerizma, karika je koja nameće tu neutaživu potrebu za novim. Također, trend kao imperativ moderne svakodnevice ne pomaže preodgoju načina na koji funkcioniramo kada je u pitanju moda, no čini se da sve veće žustro progovaranje o problemu modne održivosti ipak daje naslutiti da su pred nama pozitivne promjene.
Moda, ali i odijevanje, dva su pojma koja vječno nailaze na toliko različitih interpretacija. Odijevanje je poštivanje društvenih normi, a moda odraz našeg identiteta. Kratko je ovo pojašnjenje pojma fashionology autorice Yuniye Kawamure, istaknute modne teoretičarke koja je osim jasne razlike između odijevanja i mode, istaknula još jednu vrlo bitnu stavku, a to je širi pristup modi koji svatko od nas ostvaruje i koji uključuje sve one usputne procese.
Kada govorimo o promjenama, skloni smo vjerovati da kao mali obični ljudi ne možemo učiniti mnogo. Ipak, floskula kako velike promjene počinju s mikro promjenama nas samih nikad nije bila aktualnija. Istina, možda ne možemo utjecati na način na koji će određeni brand proizvoditi svoju odjeću, ali možemo odlučiti istu ne kupovati. U nekom paralelnom svijetu, kada bismo 'sabotirali' megalomansku proizvodnju, novčana dobit bilježila bi značajne gubitke pa bi i oni najveći podlijegali pritisku. Ponuda nam diktira ono što 'volimo', ali ponuda nije ništa drugo nego li odgovor na podražaje koje kao potrošači šaljemo, stoga i najmanja promjena svijesti masovne i nepromišljene kupnje može donijeti pozitivne impulse koji se u modi moraju primijeniti već - jučer.
Sve veće zanimanje za second hand, prihvaćanje cirkularne mode ili pak eksperimentiranje s biosintetikom, neki su od odgovora modne industrije na koncept održivosti. Ipak, tu se niti približno ne nazire kraj tunelu problema. Upravo zato, modni brandovi neprestano moraju propitkivati nove načine proizvodnje koji će zadovoljiti obje strane. Tako tragajući bespućima mogućnosti, 'plant based' je pojam o kojem se sve više priča. Vjerujemo da ste i sami primijetili kako je većina vodećih svjetskih luksuznih brandova zabranila korištenje kože te se okrenula veganskim varijantama. Isto tako, osim kože, 'plant based' proizvodnja planira zamijeniti i sve ostale materijale životinjskog porijekla kao što su primjerice svila, vuna ili krzno. Ovdje se u biti radi o tzv. 'next-gen’ materijalima čija je proizvodnja prihvatljiva za okoliš te se u svojem sastavu ne oslanja na naftu i ostale slične štetne kemikalije.
'Plant based' materijali uključuju i proces prirodnog bojadisanja tekstila, a riječ je o organskim spojevima koji su dobiveni iz različitih materijala poput primjerice kukaca, minerala i naravno, biljaka. Ipak, samo zato što je nešto dobiveno prirodno, ne znači da je i optimalno rješenje kojem se masovno treba pribjeći. Naime, za proizvodnju prirodnih bojila potrebne su velike količine biomaterijala, a s obzirom na to da je određenog bojila u prirodnom materijalu uglavnom malo, prilikom izvlačenja izgledna je velika količina otpada što stvara dodatni problem zbrinjavanja tog istog otpada. To je zapravo jedan od glavnih razloga zašto se prirodno bojadisanje tekstila ne koristi u masovnoj proizvodnji, već je rezervirano za manje brandove čiji fokus nije kvantiteta.
Marija Kulušić mlada je domaća dizajnerica koja svoju proizvodnju bazira na održivim modnim načelima, a iako se i sama koristi prirodnim bojilima, upozorava na potencijalne probleme. 'Vrlo sam često u svom radu koristila tekstil bojadisan prirodnim bojilima, a u mom slučaju prirodna bojila su najčešće izrađena od sirovina dostupnih u mojoj okolini. Iako po znatno većoj cijeni, sve više tekstila bojadisanog na taj način dostupno je u prodaji, a činjenica da postoji mogućnost kupnje prirodno bojadisanog tekstila svjedoči sve većoj promjeni percepcije i tržišta. Takav način proizvodnje tekstila dugoročno bi mogao zaživjeti samo ako bismo se u skoroj budućnosti kao društvo aktivirali te uz plastičnu ambalažu skupljali npr. koštice avokada ili ljuske od luka s kojima se postižu vrlo lijepe boje na prirodnim tkaninama. Ipak, bojim se da je moguće da tako nešto dovode i do problema, odnosno potencijale ugroze određene vrste; primjerice, istrjebljenje puža koji daje purpurnu boju. Na kraju, što će biti, na nama je da odučimo.'
‘Plant based’ materijali ni u kojem slučaju neće revolucionarno riješiti sve probleme modne industrije, ali imaju potencijal ublažiti vruće sedlo. Tako su neki od najluksuznijih modnih imena već krenuli s djelomičnom 'plant based' proizvodnjom. Primjerice, Hermès radi s kožnim alternativama, odnosno micelijem. 'Mylo' je sada već dobro poznata zamjena pravoj koži koju koristi Stella McCartney i od iste radi poprilično dobar promo; sjetimo se popularne 'Mylo Frayme' torbice koja je predstavljena na pariškom Tjednu mode.
Također, jako je zanimljiv i Guccijev iskorak u ovom smjeru, odnosno predstavljanje Demetre. Demetra je autentična Guccijeva bio-koža na čijem je lansiranju brand radio dvije godine. Predstavljena su tri modela tenisica: The Basket, The New Ace i The Rhyton, a ideologija koja se krije iza svega Demetru prezentira kao materijal koji je 77% 'plant based', kvalitetan, ali i reciklabilan te kao takav - odličan primjer cirkularne ekonomije zbog potencijale široke prodaje ostalim brandovima.
Vratimo li se na misao s početka teksta kako moda utjelovljuje sveobuhvatni pristup raznim procesima, pojednostavljeno rečeno, riječ je o lifestyleu. Moda prodaje lifestyle i imidž, a brendovi su puno više od same proizvodnje odjevnih predmeta. Taj stilizirani kult lijepog i popularnog pod utjecajem sve veće potražnje, a istovremeno odsutnosti bilo kakve moralnosti, na kraju balade ipak je suočen s posljedicama pa su drastične društvene promjene po pitanju 'green' aktivizma donekle odgovorile na pitanje iz naslova. I ne, budućnost mode ne leži isključivo u 'plant based' materijalima jer u modi kakvu živimo univerzalnog rješenja nema, već se isto krije u pametnoj proizvodnji, ali prije svega promišljenoj kupnji. Proizvodnja potpuno novih materijala od strane brandova sjajan je početak promjene jer volimo li estetiku određenog branda, voljet ćemo i održivu priču koju nam plasira. Taj dio je vrlo jednostavan i predvidiv. Ipak, i kada pomislimo da se približavamo vrhu skliskog modnog brežuljka s nešto zelenijim okolišem, nehotice se poskliznemo gledajući u tu simpatičnu high street inačicu dizajnerske haljine...
Objavljeno: 22.03.2022. u 10:22