SVJETSKA MODA

Rehabilitaciju, molim!

Imaju li dizajneri pravo na pogreške?

Još otkako je Thomas Burberry sredinom devetnaestog stoljeća kao 21-godišnjak otvorio svoju radnju u južnoj engleskoj pokrajini Hampshire nisu prestajale insinuacije o povezanosti dizajnera sa svijetom medija, visoke politike i ostatka javnosti koja je na njih gledala kao na osobe od značaja, osobe koje mogu utjecati na sivi život svakodnevice svojim uplivima u odijevanju koje je oduvijek privlačilo pažnju ljudi. Njegova ostavština, koju danas toliko dobro interpretira Christopher Bailey svakom novom kolekcijom za Burberry Prorsum posve je legitimna iz jednog razloga - Thomas je bio na pobjedničkoj strani.

Pitate se kojoj? Onoj britanskoj, dakle onoj koja je zasad sve svjetske ratove dobila zbog „snage svoje demokratske ideje", ali i velike pomoći nekadašnjih ljutih separatista iz Amerike, a danas velikih prijatelja i podupiratelja koji ne štede na potpori kada se radi o Londonu. Unatoč činjenici kako je radio, pa čak i izmislio balonere, za svoje prijatelje iz vojske (koja ne ide saditi ruže i širiti pacifizam!) zbog čega ga je i britanska kraljica nagradila ordenima i pohvalama zaslužnosti, Thomas i njegovo dijete te današnji simbol luksuza Burberry ostaju zapisani kao početak britanske modne industrije koja je dobro kapitalizirala golemu količinu sirovine (kako vune, tako i pamuka) koja je dolazila iz kolonija.

Na suprotnoj strani La Manchea, svima omiljena Coco Chanel nije ni slutila kako radi za „krivu" stranu. Naravno, radi se o nacističkoj vojski koja je dobro plaćala uniforme u kojima se širila ideja savršene arijevske rase lišene „prljave" krvi Židova, homoseksualaca, Roma  te ostalih koji nisu odobravali režim koji je krajem tridesetih godina harao Starim kontinentom. Dama poput Coco, koja je poznatija po svojim kostimima i parfemima, ljubovanju s oženjenim Stravinskim te reformi koju nam je dala, posve je izvađena iz konteksta tamne strane povijesti koja nas je obilježila do današnjih dana, što se jasno vidi po raspravama u svim institucijama domaćeg političkog života ( ustaše i partizani izlijeću poput utvara iz prošlosti zbog nedostatka argumenta). Njen suvremenik i kolega Hugo Boss, kojeg danas slavimo kao doajena odličnih odijela također je mutio s režimom pod kojim je živio. Rad za njemačke SS trupe svakako mu je donio golem kapital na kojem je izgradio svoje modno carstvo. Krvavi novac? Moguće.

Zbog čega ovo ističemo? Zbog gospodina Galliana, koji je svojim skandaloznim i pijanim nastupom u pariškom bistrou Le Perle, uspio izgubiti sve što je imao i više. Usudite se sada miješati Jack Daniels i kokain!, najčešća je rečenica koju vodeći svjetski mediji ističu kao njegovu nesretnu dijagnozu. Neki je dan u francuskoj metropoli održana revija modne kuće Dior kojoj, naravno, nije prisustvovao sam kreativni direktor iz već navedenih razloga. Negdje prisilno pritvoren u rehabilitacijskoj klinici u Engleskoj, slušao je kako se ostatak tima i šef Diora Sidney Toledano, vjerojatno na nagovor samog modnog maga i gurua Arnaulta, odriče njega i njegovih riječi koje su toliko suprotne svemu što kuća predstavlja. S obzirom kako je i sestra gospodina Diora bila zatvorena u koncentracijskom logoru situacija je još dramatičnija i pogubnija za šašavca kao što je Galliano. Osim što mladi Igor Galaš smatra kako bi dizajneri trebali više cijeniti sebe i ljude oko sebe, njegova kolegica i dizajnerica Ogi Antunac (LINK by Ogi Antunac) dala nam je opširniju opservaciju cijele situacije: „Poteglo se pitanje u zadnje vrijeme oko ispada modnih dizajnera, potaknuto naravno Gallianovim antisemitskim ispadom. Teško mi je povjerovati da kreativac poput njega koji ima širinu u svojim modnim promišljanjima može biti tako fobičan spram drugih kultura jer se u svojem radu upravo inspiriran raznim kulturama i njihovim utjecajima. Mislim da je to izrečeno u teškom afektu, izazvanim velikim pritiskom i alkoholom. Ipak moda je uvijek bila demokratična, trebala bi biti slobodna i podržavati različitosti!

Jasno mi je da si brand poput Diora ne može dozvoliti segregaciju temeljenu na rasnoj ili nacionalnoj osnovi. Njegova odgovornost ne odnosi samo na dizajn već i na određeno ponašanje koje je temelj civiliziranog društva. Mislim da nije dobro kada dizajnera nadraste vlastiti ego jer to ubija kreativnost i može biti veliki neprijatelj svakome od nas! Pitanje je zapravo koliko vi sebi na takvoj poziciji smijete dozvoliti!Određena pozicija nosi i određenu odgovornost, opće je poznata stvar da su modni dizajneri labilniji i senzibilniji od prosjeka, ali moraju poštovati neke granice! Ovaj posao je najteži upravo na toj razini jer kao kreativac se teško nosiš sa modom kao
bussinessom i upravo tu leži veliki problem!"

Osim što zaslužuje svaku kritiku na svoj račun, Galliano još uvijek izaziva oprečne reakcije kolega dizajnera i medija koji ga uzdižu u nebesa, dok ga se neki, poput vrijeđanju sklonog Karla Lagerfelda, debelo odriču i srame. Pogodite tko ove godine neće dobiti božićnu čestitku- rečenica je kojom je jedan britanski medij savršeno opisao odnos dvojice velikih dizajnera koji nikada i nije bio odveć prpošan i prijateljski. Još otkako je John u ljeto 2003.pao u nesvijest na plaži u St.Tropezu bilo je jasno kako alkohol i navodno ekscesivno korištenja droga dolaze na naplatu premda to tada nitko nije shvaćao ozbiljno. Dok se veliki dizajner nije uhvatio Židova i Adolfa Hitlera...

U ovoj branši nitko nije nevin...

Velika muza i inspiracija mnogih, britanska top-manekenka i partijanerica No.1 Kate Moss, sasvim je jasan znak kako modna industrija obožava svoje kokainske dame. Veliki skandal od prije par godina, koji je odredio njen život i nastavak karijere, prvotno joj je umanjio šanse u branši u kojoj je velik broj pojedinaca skoro pa na dnevnoj bazi spojen na droge ili, ako imaju sreće, na dobru kombinaciju antidepresiva koji su mnogima spasili glave. Unatoč povlačenju lajne u studiju svoga dečka Pete Dohertya, Kate je ostala snažan simbol industrije koja živi brzo, mijenja dlaku (od prirodnog krzna!) na dnevnoj bazi, ali uvijek ostaje vjerna zadovoljavanju svojih potrošača kojih niti u ovim recesijskim godinama ne nedostaje.

Sam Galliano bio je jedan od prvih koji joj je pružio ruku povratka, dok ona danas šuti, vjerojatno ne znajući kako bi se odredila. Posljednja kampanja koju je snimila, nazvana Dior Addict, svakako je proročanska kako za nju tako i za njenog posrnulog prijatelja koji prijeti tužbama zbog otkaza suradnje. Bitno je naglasiti kako su skandali ovakvog tipa stvar pojedinaca, nikako ne cijelog miljea, oni su odraz jedne šire slike društva koji živi od kasnovečernjih druženja, koktel zabava i minglanja koje u pravilu slijedi nakon odrađenih revija i kampanja. Dakle, stvar je prirodnog habitata, a na vama je da se odredite prema nezdravom življenju i brzim užicima koji iz njega proizlaze. Mogućnosti su tu, samo se trebate odrediti. Kao i u svemu u životu.

I tako dok je Galliano pred osam godina padao po plažama Mediterana, zbog iscrpljenosti i „drugih razloga", prijateljica Donatella odlučila se prijaviti u kliniku za rehabilitaciju. Godine zabavljanja i trošenja na kokain, koje su navodno počele još početkom devedesetih, ostavile su traga na životu talijanske dizajnerice koja je, osim svoga, djelomično i osakatila život svoje kćerke Allegre koja još i danas nastoji spasiti živu glavu od problema vezanih za anoreksiju, dok joj opijati također nisu strani. Po receptu - ima se, može se - živjela je u sjeni brata Gianija kojeg je, navodno, pokosila sicilijanska mafija (uz drogu, u pitanju je još i organizirani kriminal?). Ovi šareni primjerci iz susjedne nam Italije nikako nisu iznimka - još otkako su Roy Halston i Calvin Klein stupili na podij Studija 54 nije prestajala priča o zloupotrebi zabranjenih supstanci koje su često dodatno inspirirale dizajnere u njihovom radu...

Svijet današnjice

Nova vremena nose i nova pravila - dizajneri nisu niti svjesni kolika je odgovornost na njihovim leđima. Oni su danas prave zvijezde showbiza, ličnosti poput pjevača, glumaca i ostalih zabavljača suvremenog čovjeka. Unatoč činjenici kako su i oni ljudi, tipične navike dokonih ljudi ne mogu si dopustiti jer će biti izloženi kritici javnosti i moralnih stupova kojih nikad nije nedostajalo. Bez obzira što se po kavanama pričalo, dizajneri to ne smiju reći javno - uvijek će se naći netko tko će takve izjave snimiti, obraditi i objaviti. Nesretnik Galliano to je naučio na vlastitoj koži. 

Vjerojatno najspominjanija dizajnerska zvijezda današnjice, Marc Jacobs nije „razočarao" kada su u pitanju skandali koji uključuju droge i alkohol, kao i elementarni nedostatak redovitih prehrambenih navika. Još otkako je radio za Perry Ellis počele su kružiti priče kako, tada još raščupani šmokljan, Jacobs voli zaružiti na zabavama u New Yorku. Posljednji dokaz pratili smo u ožujku 2007., dan nakon predstavljanja jesenske kolekcije u Parizu, kada ga je šef Arnault privatnim avionom poslao na liječenje u Arizonu. Grami kokaina zaliveni žesticom ostavili su traga na tijelu dizajnera koji je danas navodno izliječen. Nevjerojatno je koliko su vodeći svjetski dizajneri, zvijezde modernog doba, uvjetovane svojim ovisnostima o raznim supstancama. Posljednja vijest koja nam je došla iz Pariza jest ona kako je jesensku kolekciju za Balmain zapravo radio tim suradnika samog Decarnina koji je još od siječnja negdje na liječenju od depresije. Mora da se radi o nekom težem obliku, budući se depresija da liječiti i u hodu, putem psihoterapije i dobre kombinacije svima poznatih xanaxa, zolofta, helexa i ostalih saveznika prividno dobrog raspoloženja. Što bi Yves Saint Laurent rekao o ovome stanju? Vjerojatno ništa, budući bi i on bio zatvoren u komunu, dok bi Pierre Berge smirivao novinare i radoznalu javnost polu-istinitim činjenicama o velikom dizajneru kakav je bio YSL. Priča stara koliko je i moderne modne industrije, zar ne?

Skandalima i ispadima do još veće popularnosti?

Unatoč posrtanju i srozavanju ugleda kuća za koje rade, jedan od najutjecajnijih ljudi modne industrije, gospodin Bernard Arnault (LVMH) i dalje mirno sjedi u prvome redu ekskluzivnih revija i plješće „svojoj djeci" dizajnerima. Odlaskom Alexandera McQueena iz Givenchya izgubio je mnogo, a danas je suočen s odlaskom Galliana koji mu se uvijek dodvoravao kroz kolekcije za Dior kojeg Arnault obožava.  

Tko je slijedeći sa skandalom širokih razmjera? Tko će posrnuti u svijetu kojim vladaju društvene mreže, brza izmjena informacija i uvijek nadobudni pojedinci željni tuđe krvi? To nitko ne zna, ali činjenica jest da je danas odlazak na rehabilitaciju uspješno zamijenio nekadašnji odlazak na ispovijed kod svećenika čime se prala savjest i opraštali grijesi. Nekad vjera, danas dobar PR čine čuda - brzim povratkom nakon 30-dnevne kure u nekoj razvikanoj klinici postat ćete nova osoba - osoba kojoj se vjeruje, koja stvara te ne zna za skandal.

Prilično neuvjerljivo, ali toliko tipično za svijet u kojem je skupa odjeća, vrtoglava cipela i dobar diler postali itekako važniji od prijateljstva, iskrene ljubavi i duhovnosti. Navodno.  

Marko Banjavčić

Objavljeno: 07.03.2011. u 12:40

VIDEO

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p