By Magda Smojver, 3.5.2021.
Vjerujem da će se mnogi složiti kako odnos ponude i potražnje nikad nije bio dinamičniji no što je u modernom, suvremenom društvu. Postavimo li ovu ekonomsku jednadžbu u kontekst mode, njezin rezultat je kristalno jasan – proizvesti i prodati; brže i još brže! Iako je do unazad nekoliko godina pitanje modne održivosti prolazilo ispod radara, sve veća transparentnost neljudskih uvjeta rada, zastrašujući postotci zagađenja okoliša kao posljedice korištenja umjetnih bojila, nerazgradivih materijala i toksičnih supstanci, modu su postavili u poziciju nemilosrdnog tiranina čiji je jedini fokus financijski profit.
Ipak, za tango je potrebno dvoje, stoga ne smijemo zaboraviti da smo upravo mi - potrošači, ‘pozitivan’ impuls koji svojom nepromišljenom kupnjom baziranom na fenomenu trenda potpuno nesvjesno dovodi u opasnost vlastitu egzistenciju i budućnost čije posljedice brzim korakom sustižu naše 'bezbrižno’ obilaženje aktualnih sniženja.
Unatoč tome što situacija nije bajna, da dolazi do određene promijene svijesti potrošača potvrđuje nam činjenica kako second hand odjeća više nije tabu tema o kojoj se govori prigušenim tonom, a osim toga, sve više se razmišlja i o biosinteteici kao tehnološkoj inovaciji koja bi u potpunosti mogla zamijeniti plastiku, kožu ili primjerice poliester. Tu je dakako i cirkularna moda koja je u svojoj srži vrlo slična modelu cirkularne ekonomije gdje zapravo nema otpada i sve se može ponovno iskoristiti. Ipak, u svijetu koji je već vidio sve, predstaviti nešto novo, što u isto vrijeme ide ruku pod ruku s aktualnim ekološko-društvenim konfliktima, vrlo je izazovno, no jedan brend u tome se snašao vrlo dobro.
Riječ je o francuskom brendu Veja iza kojeg stoje osnivači Sébastien Kopp i François-Ghislain Morillion. Naime, ovaj brend može se pohvaliti održivom poslovnom filozofijom koja osim organskih materijala počiva i na inovativnoj svijesti koja zastupa balansiranu proizvodnju te povoljne radne i ekonomske uvjete radnika u tvornicama. Veja prije svega živi ono što prodaje, a to je ujedno i jedan od razloga zašto nisu pribjegli standardnim načinima oglašavanja, već je brend svojom iskrenom pričom uspješno došao ‘pod oko’ potrošača. Ali nameće se pitanje, kako je moguće da se je jedan sustainable brend popularizirao u toj mjeri, prvenstveno zato što smo skloni osuđivati i lijepiti kojekakve epitete onima koji odluče reći “ne” masovnim high street mašinerijama?
Tajna ovog brenda krije se u sjajno pogođenoj sinergiji trendi izgleda i odgovorne filozofije, što je kombinacija na koju ćemo kao društvo uvijek ‘pasti’. Ponuditi nešto što je teško nosivo ili pristaje određenoj stilskoj supkulturi, a pritom je i održivo, u samom startu naići će na manji odaziv. Isto tako, nije zanemariva niti činjenica što je Veja brend koji vrlo otvoreno i argumentirano govori o svojim načinima poslovanja, otkriva porijeklo materijala, upoznaje potrošače sa svojom propagandom koja je itekako primjenjiva – a to je nešto gotovo presudno važno. Nažalost, velika većina i dalje zazire od bilo kakvog angažmana oko održivosti, što je jasno vidljivo na primjeru plastičnih vrećica s kojima se neprestano vraćamo iz trgovine. Pa ako nam je teško ponijeti onu platnenu, utopijski je razmišljati da bismo se pozabavili oko održivosti modnog razmišljanja ako nam isto nije servirano na pladnju.
Održiva odjeća je na glasu kao skuplja, a kao razlog tome navodi se činjenica da održivi materijali zahtijevaju drugačiju obradu, a u sve se upliće i poslovanje koje ne krši osnovna ljudska prava. Kopp, jedan od Veja osnivača, izjavio je kako je prilikom pokretanja brenda bio suočen s komentarima koji su upućivali na to da brendu slijedi veliki financijski kolaps te da je model za koji se zalažu dugoročno nemoguće pratiti. Ipak, brojke pokazuju nešto posve drugačije jer Veja u 2020. godini bilježi prodaju od velikih $120 milijuna dolara, što je usporedbe radi, $78.5 milijuna više nego u 2019.
Da je proizvodnja održivih tenisica nešto skuplja i zahtjevnija, no ne i neisplativa potvrđuje nam domaći brend održive obuće Miret. Kada su Domagoj i Hrvoje Boljar pokretali Miret tenisice i krenuli u nepredvidljivu eko-priču, tema održivosti još nije ušla u svijet obuće i ovim su kreativcima trebale godine predanog rada i razvoja kako bi došli do novih materijala koji ne sadrže toksične kemikalije. Danas je Miret jedan od međunarodno priznatih brendova koji predvodi model održive obuće i ohrabruje javnost o važnosti zaštite okoliša.
Vratimo li fokus nakratko na element financijske isplativosti, na pitanje koliko je izazovno, zahtjevno i financijski skupo proizvesti obuću čiji je sastav baziran na prirodnim materijalima, Domagoj i Hrvoje dali su odgovor koji nas je začudio, ali nečemu i naučio. ‘Razviti i proizvesti obuću čiji je sastav baziran na prirodnim materijalima je izuzetno zahtjevno. Nama je trebalo 6 godina da razvijemo 97% prirodnu tenisicu i jedni smo od rijetkih, ako ne i jedini, kojima je to uspjelo. Prirodni materijali zapravo nisu skupi, već je plastika toliko jeftina i dugotrajna da joj alternativni materijali ne mogu konkurirati. Zbog toga su od nafte napravljeni gotovo svi ljudski proizvodi: guma, plastika, sintetička vlakna, spužve, boje, lakovi, ljepila. No njena dugotrajnost je dvosjekli mač jer je naš svijet preplavljen plastičnim otpadom koji je izuzetno štetan za prirodu.’
Slično objašnjenje ima i Veja čija se manufaktura većinski nalazi u Brazilu gdje je pronašla svoju poslovnu perspektivu, izgradila prisne odnose s radnicima, ali i vlasnicima zemlje ili amazonskim domorocima koji su važna karika za proizvodnju organske gume. Ključ je u povjerenju i poštovanju, viziji za bolje sutra koje ne isključuje trend, ali uključuje trend koji nije izgrađen na suzama djece-radnika, već zadovoljnim pojedincima koji vjeruju u Veja projekt – jer ovaj brend se tako doista može i nazvati. Sa svakom novom godinom, Veja nastoji poboljšati postojeće načine poslovanja pa su tako nedavno uveli pilot opciju gdje možete vratiti nošene tenisice koje će potom biti obnovljene i prenamijenjene u novi model što je nepogrješiv recept cirkularne mode.
‘Tenisice su jako dobar primjer kako od drveća ne vidimo šumu. Svake godine se proizvede enormna količina obuće od kože i plastike i danas je sasvim normalno nositi takvu obuću’ govore dizajneri iz Mireta koji su iz prve ruke vidjeli koliko su materijali poput kože i plastike toksični, ali koji se usprkos svemu i dalje pod normalno nose. Skloni smo vjerovati da problemi koje ne vidimo ne postoje. No, jedna od blagodati online svijeta je da baš sve možemo saznati u nekoliko poteza mišem, stoga se moramo zapitati zar smo zaista sposobni svjesno negirati problem zbog nove haljine koju ćemo obući dva puta? Održivost je gorući svjetski kamen spoticanja, a samo zato jer smo navikli na komfor i modernu anarhiju gdje je svatko politički korektan, no ne zaboravimo da je politička korektnost ništa drugo nego li odstupanje od vlastitog mišljenja kako bi se udovoljilo većini pa sljedeći put kada se ispred vas stvori primamljiv natpis ‘nova kolekcija’, razmislite zašto i zbog koga kupujete!
Objavljeno: 03.05.2021. u 00:00