SVJETSKA MODA

Znate li kako će moda izgledati u bliskoj budućnosti?

Ima li mjesta za biosintetiku u modi?

Svakim danom svjedoci smo nevjerojatnih promjena i inovacija po pitanju tehnologije. Ne moramo biti osobiti znanstvenici kako bismo primijetili da svojevrsni kibernetički sustav modernog društva polako preuzima sve sfere, pa tako osim pametnih telefona, televizora i razno raznih sličnih inačica, sada polako nailazimo i na pitanje tehnologije u modi. Iako se na prvi pogled može činiti da tehnologija i moda nemaju puno toga zajedničkog, realnost je ponešto drugačija jer je tehnološki svijet u modu zašao još u onom trenutku kada je ručno šivanje zamijenio stroj, pa je razumljivo da nove tehnologije donose nešto sofisticiranija rješenja koja posljedično mogu biti kreatorima jedne posve nove „modne struje“ koja je itekako pozitivna i potrebna!

Pitanje održivosti jedan je od gorućih problema modne industrije. Unatoč tome što je riječ o problematici koja traje već nekoliko desetljeća, pojam modne održivosti tek unazad nekoliko godina pronalazi svoje mjesto unutar medijskih stupaca, a pritisak javnosti i sve veće buđenje green aktivizma rezultiralo je značajnim promjenama. Tako primjerice second hand više nije taboo tema već naprotiv, nailazimo na brojne online adrese kao što je popularna The RealReal stranica na kojoj se može pronaći rabljena odjeća gotovo svih svjetskih dizajnera. Da dolazi do promjene svijesti potrošača potvrđuje i činjenica kako su upravo second hand platforme za shopping udvostručile posjećenost, odnosno prodaju, a kod high street brendova sustainable linije također bilježe rast prodaje pa su vodeći popularni bendovi poput H&M-a pokrenuli vlastite platforme second hand odjeće.

Unatoč tome što je odlično da se polako gasi stigmatizacija second handa, važno je naglasiti kako to nije jedini vid prakticiranja održive mode. Dakako da je nešto odgovornija i prije svega promišljena kupnja odličan početak, ali kao važniji faktor nameće se način na koji se odjeća proizvodi, odnosno koliko je taj proces štetan za okoliš. Modna industrija je druga industrija svijeta s najvećom stopom zagađenosti, a o prekomjernim zalihama neprodane odjeće nije potrebno dodatno govoriti, ali i tu se javlja fenomen cirkularne mode kao još jednog održivog rješenja koji može efikasno funkcionirati. Modna održivost osim one odjeće koju mi kao pojedinci nosimo uključuje i poticajno poslovno okruženje, drugim riječima teror potplaćenosti radnika zemalja trećeg svijeta mora prestati želimo li živjeti zeleniji život koji to doista i jest. Budući da je svijet u neprestanom razvitku, došli smo do perioda u kojem je tehnologija uznapredovala do razine koju smo prije gledali samo u filmovima. Tako će uskoro autonomni automobili postati normala, a sve ukazuje na to da će se život kroz dvadesetak godina u potpunosti digitalizirati te da će manualne aktivnosti biti stvar daleke prošlosti.

Tehnologija je područje o kojem su razvijene brojne polemike, pa tako u društvu nailazi na oduševljenje zbog funkcionalnih novotarija ili pak drugu krajnost. Rješenje je negdje na pola puta. Nemoguće je izbjeći digitalizaciju i prevlast tehnologije, pa zašto iste ne iskoristiti u pozitivne svrhe. Istraživajući tako modne alternative koje će efikasno umanjiti štetan utjecaj na okoliš koji je prijetnja Zemlji poput kakve košnice pune pčela koja samo što se ne rasprsne, modna industrija razmišlja o biosintetici kao adekvatnoj zamjeni za primjerice plastiku, kožu, poliester...

Biosintetska vlakna sastoje se od polimera koji su u cijelosti ili djelomično proizvedeni iz obnovljivih izvora. Primjera radi, ti izvori mogu potjecati iz obnovljivih šećera, škroba ili lipida, a i uključuju polimere koji su 100% bazirani na djelomičnoj biološkoj osnovi. Različitim tehnologijama za proizvodnju biosintetike iz još šireg spektra (resursi iz poljoprivrede i šumarstva, alge, gljive, bakterije...) nazire se nada u modu koja će u punom smislu riječi biti održiva. Naravno, budući da je ovaj način proizvodnje još uvijek u svojim začetcima te kao takav za sada nije masovno primjenjiv, ipak vjerujemo da će vrlo brzo baš kao i što smo navikli u modi, zaživjeti u nešto većem kontekstu.



Iako je pojam biosintetike za sad i dalje apstraktan, riječ je o iznimno važnom modnom usmjerenju. Predviđanja govore da će se u narednih trideset godina drastično povećati globalna potražnja za tekstilom, a to otvara sjajan prostor za biosintetiku kao novo vlakno koje zbog svojih obnovljivih izvora ima pozitivno ublažujući učinak na očuvanje Zemlje.

Klasična sintetika koja se nalazi u gotovo svakom odjevnom predmetu dolazi na bazi fosilnih goriva koja neizmjerno rapidno ubrzavaju globalno zatopljenje, a s druge strane biosintetika i obnovljive sirovine postižu upravo suprotno te smanjuju i apsorbiraju utjecaj CO2. Isto tako postavimo li ovu temu u nešto širi suodnos, budući da je riječ o vlaknima koje razdvajaju fosilna goriva, u budućnosti biosintetska može poticajno utjecati na cijenu nafte, odnosno smanjiti rizike cjenovne nestabilnosti.

Iako ćemo još neko vrijeme pričekati prije nego što biosintetika zaživi u svojoj punini, tim više što se naziru problemi poput razdvajanja razgradivih i nerazgradivih materijala prije recikliranja, pretpostavljamo da će tehnologija i biologija pronaći zajednički jezik u modnoj industriji. Tekstilna industrija tako jako potrebuje promjene i učinkovita rješenja, a u potrazi za održivim inovacijama, novim materijalima te cirkularnim modelima, vješto krči put ka rješenju velikog kamena spoticanja. Uzmemo li biosintetsku modnu paradigmu kao novitet koji će u budućnosti biti u masovnoj upotrebi, oslonimo li se na primjenu teorije i prakse koja uključuje umjetnost, dizajn, ali i bioinženjering, pred nema je nešto blistavija budućnost u kojoj ćemo osvijestiti da modna održivost više nije izbor pojedinca, već potreba kako bismo sačuvali mjesto na kojem živimo – planet Zemlju.

Foto: Instagram, Unsplash
Objavljeno: 24.01.2021. u 00:00

IZ RUBRIKE

vrh stranice
p p