"Ne želim biti ničija cura"

Jesu li frajeri postali žene?

„Ne želim bit ničija cura"- izjava je jedne muške osobe od prije koji tjedan (nije gay).  

Što uopće znači bit frajer danas? Priznajem, nije im lako. Mi žene smo postale glasnije, napadnije, agresivnije, slobodnije. Sve što možeš ti mogu i ja?! Tako nam bar sufliraju. Ja fakat nisam gorljiva feministkinja i ne želim raditi stvari koje bi mi mogao napravit frajer, a i sve te parole „Girl Power" itd. zanemaruju bitnu stvar koja nas i spriječava da budemo rame uz rame sa „njima": EMOTIVNOST!

 

Žene su jednostavno pod utjecajem kemijskih procesa i emocija koje nas bacaju u stanja da smo stabilne kao Crobex onih dana u mjesecu. Nekad se zamislim što bi bilo da npr. radim na nekom nuklearnom postrojenju, u PMS-u sam, živčana ko pas, još nek me netko dodatno nanervirao, i kao sudbina na radiju krene pjesma od Chemical Brothersa, i frajer u pjesmi ponavlja: „the time has come to: push the button" 800 puta. Garantiram vam, majke mi moje, da bi ga uz sve navedeno i u trenutku privremene neuračunljivosti bar pokušala pritisnut (dugme) i da bi svi u krugu od 800km otišli u 3 lijepe i to samo na račun hormona i kemije!... Ne,hvala...

 

Malo je i smiješno i ironično da smo se borile za prava i satrale sve oko sebe a na kraju nas uj*** kemijski proces koji je van naše kontrole.

A što frajerima onda preostaje? S vremenom smo postale zahtjevne, tak da očekujemo da nam je frajer ubojica u poslu, superman u krevetu, Miss Doubtfire djeci, Jamie Oliver u kuhinji, ili nekad jednostavno da nije kreten.

A mi? Jesmo li kreteni nekad? O jesmo bome...

Naporne smo, treba nas izdržat u pms-u (ubit ću te, volim te, odj... klošaru, zlato moje...), jesi jeo, jesi ovdje, gdje si, ko je ona, kaj ti je, kaj ti je opet, jesam debela, jel ovo, jel ono? Žene su se toliko razbahatile da u klubu, u današnje vrijeme u prosjeku mi priđe barem jedna žena i pita me što ću popit i s kim sam, a većina frajera stoje sa strane u grupicama ko projekt sa Animal Planeta i drže se u grupacijama ko trebe nekada. I onda većina njih ode kući, upali kompjuter, i ode na stranicu Ask Jolene (jer Jolene je vjerojatno jedina treba kojoj oni postavljaju pitanja a ne obratno), i Jolene im da većinu odgovora u slikama i filmićima, gdje su žene gole i ne pitaju puno, a i ono što pitaju je tipa: „daj mi", -  kratko i efektno... 

I kako onda očekivati da se oni ne boje svega živoga? Moja Condoleeza (savjetnica) mi kaže,  da citiram: „sve je to stoka i treba se ponašat prema njima kao da su stoka".

Nažalost još uvijek ne vjerujem u tu izjavu, prvo jer imam buraza kojeg sam odgojila i nisam ga odgojila da bude stoka, i drugo jer fakat imam par bivših koje obožavam i s kojima se čujem i mislim da su divni ljudi, samo ne u kombinaciji sa mnom.

 

VEŽI ME! 

raquelsorrenti16.jpg

 

Posljednji primjer straha od obveze je naš sad već bivši premijer, em je zagustilo, ode on bez razloga i riječi objašnjenja. Da sam savjetnica u vladi vjerojatno bih mu ponudila Malkovich (vikont Valmont iz „Opasnih Veza") odgovor: "It's beyond my control!" Drugo ništa i nije rekao. Kaže da neće biti u politici više? Da vam demonstriram astrološki, Sanader je Blizanac po horoskopu, stavit ću svoj sugestivni video na Youtube ako se taj bude držao svoje riječi, ne što je pokvaren ili laže (to je tema za Dnevnik) već što je neodlučan po rođenju, pa nek okrivi horoskop. Ok, dakle na njegovo mjesto je došla žena. Po zakonima datinga da je takva praksa inače  kada muškarac vezu napusti iz straha ili bez riječi, danas bi većina žena bile lezbijke.  

Sam termin „vezati se" zvuči malo scary, šta ne? Vezanje asociramo sa konopom za vješanje, sa racijom u klubu, sa otmicom.. Uglavnom sa zločinačkim akcijama. Možda da netko izmisli drugi blagogoljivi termin za odnos, ne bi bilo toliko straha? 

Nadalje, jedna stvar koju frajeri krivo shvaćaju je da su sve žene programirane na isti način. Ne, nije svakoj od nas najvažnija udaja, kratak lanac na kojemu ćemo vas privezati ili elektro ogrlica koja vas opizdi ako uđete u striptease bar ili sugestivno plešete kraj nekog zblajhanog stvorenja u pink stretchu i bijelim čizmicama.

Ak je strah od „vezivanja" toliki, zašto se onda nekad tresete? 

 

MUŠKA EMANCIPACIJA 

Jedan muški primjerak od kojih 30-ak godina kojeg poznajem se npr. često grozio svojih frendova koji su zapeli u bračnim okovima sa djecom (jer da nisu oženili tu koju jesu,  ziher bi naletili na Adrianu Limu u Jabuci ili Sirupu i život bi im bio „Sexy Magazin"), dok on uživa u svojoj nesputanosti i slobodi uz porno site Ask Jolene, pivu i joint. To se zove muška emancipacija..

adriana-lima-wallpapers-796.jpg

 

Samo problem nastaje kada taj emancipirani primjerak ostane sam kući i skuži da ga se ne zove na rođendane (jer su dječji), da ga čak i njegovi frendovi (komradeovi sa pivama i "Klikom" pod rukom) zaobilaze u određenim dogovorima (jer imaju familijarne obveze), da se okrene oko sebe i skuži da je jedini među njima koji se nije sredio a trebao je...  Jer otkrit ću vam tajnu (ne ko modni štakor/mačić, nadam se da me neće tužit radi uporabe ove izjave), frajere te stvari fakat brinu!

I da, doista sjede doma i misle se kao i žene, kako su podbacili jer im se vrsta neće nastavit, jer se nisu realizirali u bilo kojem smislu i jer godine lete...Samo problem je u tom što njima nije dozvoljeno histeriziranje i javno kukanje jer ipak društvo im je nametnulo ulogu da moraju biti frajeri i cmizdriti u tišini. I zato ih žalim nekad, ograničeni su u tim emocijama u svoja 4 zida, skoro kao homoseksualci iz straha da ih netko ne prebije na cesti ako se zagrle. A to fakat nije lako... 

Doduše neki primjerci mi pokazuju da često i nije stvar muškarac-žena -veza-lanac. Većina stvari potječe od kuće, odgoja i familijarne situacije. Teško će bit sretna ona osoba čiji su roditelji imali problematičan brak, ne svojom krivnjom neg čisto jer što vam se dogodi u djetinjstvu, prati vas cijeli život. Većina problema s kojima se susrećemo danas u međuljudskim odnosima, vuku korijene iz djetinjstva. Muškarac koji je odrastao bez oca, uz majku i sestru, npr. neće imati isti odnos prema ženama kao onaj koji je živio u patrijarhalnom duhu, jednostavno ne može...tak da ih nažalost i ne možemo krivit u većini slučajeva, "It's beyond their control", a mi, uvijek imamo opciju promijenit momčad kad nam dop**** :)))

pusa vam 

 

 

Objavljeno: 20.07.2009. u 21:21
vrh stranice
p p