By Ana Cink, 26.8.2023.
Posljednjih se godina u ponašanju potrošača pojavio fascinantan i naizgled paradoksalan trend – porast prikupljanja naizgled beskorisnih stvari. Iz perspektive autsajdera, posjedovanje stotina predmeta koji imaju funkcionalnu svrhu moglo bi se činiti iracionalnim. No, ovaj moderni fenomen dobio je zamah na društvenim mrežama koje su odigrale ključnu ulogu u preoblikovanju perspektiva potrošnje…
Povijesno gledano, materijalna dobra su se cijenila na temelju njihove korisnosti i nužnosti. Posjedovanje više od jednog predmeta često se doživljavalo kao pretjerano i rastrošno. Međutim, kultura konzumerizma koja se pojavila s dolaskom kapitalizma postupno je promijenila tu percepciju. Masovna proizvodnja i uporno oglašavanje stvorili su danas normaliziranu ideju da je više - bolje. U tom kontekstu, posjedovanje mnoštva predmeta iste vrste mnogi povezuju s bogatstvom i uspjehom. Hiperpotrošači, pojedinci koji pretjerano shoppingiraju nisu nova pojava. Međutim, širenje platformi društvenih medija poput Instagrama, TikToka i YouTubea pružilo im je veću pozornicu za prezentiranjem svojih kolekcija. Ono što je nekoć bio privatni hobi ograničen isključivo na kolekcionarske predmete pretvorilo se u performativni čin, često izazivajući divljenje i zavist pratitelja. Dodajmo tomu nikad vrjednije lajkove i komentare koji izazivaju dopamin i tako potiču tu želju za ‘napretkom’, sasvim je jasan način na koji se uspješno održava taj nezdravi ciklus potrošnje.
Skupljanje beskorisnih predmeta povoljno utječe na osnovne psihološke potrebe, kao što su zadovoljstvo dovršavanja velikog zadatka (kao što je primjerice skupljanje sličica za album) ili posjedovanje nečega rijetkog. Brendovi su to itekako iskoristili izdavanjem ograničenih izdanja i ostvarujući rijetke suradnje, mameći tako moderne kolekcionare da kupe svako izdanje. Uzbuđenje lova na te predmete i osjećaj postignuća nakon njihovog stjecanja pružaju emocionalno zadovoljstvo, potičući takvo ponašanje, baš kao i konzumerizam sam po sebi čija je primarna uloga poticati neprestani ciklus proizvodnje i potrošnje.
Bezopasan hobi ili društveni problem?
Suvremeni fenomen skupljanja beskorisnih predmeta može se pripisati međuigri hiperkonzumerizma, društvenih medija i kapitalističkih ideologija. Ono što bi se moglo učiniti kao iracionalno ponašanje ima mnogo dublje psihološke i kulturološke temelje. Iako sakupljanje može poslužiti kao izvor radosti i sreće, važno je kritički ispitati implikacije prekomjerne potrošnje na dobrobit pojedinca i šireg okruženja. Jer, uspostavljanje ravnoteže između osobnog užitka i odgovorne potrošnje ključno je za snalaženje u ovom složenom, modernom svijetu u kojemu živimo…
Objavljeno: 26.08.2023. u 00:00