By Marta Duvnjak , 8.3.2023.
Moć konstruktivne povratne informacije, odnosno feedbacka neprocjenjiva je za svaku radnicu i radnika. Možemo reći da je jedna od nužnih uloga nadređene osobe davanje jasne i poticajne procjene koja će onome koji prima tu informaciju omogućiti poboljšanje poslovnog učinka i poslovni napredak. Umjetnost feedbacka tema je koja podjednako zanima psihologe, sociologe, komunikacijske i poslovne stručnjake, a od nedavno se promatra i jedna uz feedback vezana predrasuda koja se negativano odražava na žene, o čemu možete saznati u nastavku!
Ako uzmemo u obzir sve izazove pred kojima se radnici općenito nalaze u poslovnom svijetu, važno je istaknuti kako prevenirati i poboljšati uvjete na radnom mjestu. Zato smo stručnjake pitali kolika je zaista moć i važnost povratne informacije. Dr. sc. Ružojčić rekao nam je kako su učestale i kvalitetne povratne informacije na poslu izrazito važne jer usmjeravaju zaposlenike - omogućavaju im da identificiraju konkretna područja u kojima im je razvoj potreban te načine na koje se mogu razviti u tim istim područjima. Ovo je važno za ostvarivanje osjećaja kompetentnosti, što je jedna od glavnih psiholoških funkcija posla. Jedna strategija uključuje jasno komuniciranje da nadređeni ima relativno visoke standarde i da vjeruje da ih zaposlenik/ca može ispuniti. Ovo smanjuje pritisak na nadređenog da bude pretjerano ljubazan, a čini i zaposlenike sklonijima da prihvate povratne informacije.
Iako je situacija za karijerni razvoj žena bolja nego ikada do sada, što ne znači da žene u poslovnom svijetu i dalje ne nailaze na niz poteškoća ili da ne trebamo nastaviti raditi na daljnjem osnaživanju žena u ovom kontekstu. Osim već poznatih tema o razlikama u primanjima, staklenom stropu, neravnomjernoj zastupljenosti žena u određenim visoko statusnim pozicijama, kroz niz istraživanja se pojavila zanimljiva „pozitivna“ predrasuda koja može doprinijeti nepovoljnom položaju žena.
Naime, istraživanje akademskog društva Society of Personality and Social Psychology pokazalo je da ljudi imaju tendenciju biti ljubazniji i nježniji kada kritiku moraju uputiti ženama. Odnosno uočeno je postojanje razlika u davanju istog feedbacka kada je osoba kojoj se trebala reći povratna informacija bio muškarac i kada se radilo o ženi. Iako sve navedeno može ( i ne mora) sputavati žene u napredovanju na radnom mjestu, poboljšanju rezultata i većoj konkurentnosti na tržištu rada, morali smo se zapitati zašto se to događa i koje su stvarne posljedice.
U razgovoru s dr. sc. Mitjom Ružojčićem, stručnjakom organizacijske psihologije iz Business Psychology Laba, saznali smo da su dvojaki razlozi za ovako tretiranje žena. Jedan leži u stereotipima koje smo naučili kroz odrastanje, a nastavlja se i u mainstream medijima da su žene nježniji spol kojem treba zaštita. Dok je drugi razlog pojava koja se u psihologiji naziva prijetnja stereotipom. Ovaj fenomen opisuje situacije u kojima se ljudi brinu da bi svojim ponašanjem mogli potkrijepiti stereotip o grupi kojoj pripadaju, te se zbog te iste brige trude da ne potvrde taj stereotip. Naš sugovornik zaključuje da ljubazna, ali manje kvalitetna povratna informacija često ne dolazi iz loših namjera, već je posljedica društvenih utjecaja kojima smo izloženi tijekom odrastanja.
Komentar na ovu temu potražili smo i kod Andrijane Mušure Gabor, koja objašnjava da se velik dio razlika u ponašanju žena i muškaraca mogu se pripisati socijalnim ulogama i načinu odgoja. Postoji snažno društveno očekivanje o tome što su tipično „muške“, a što „ženske“ osobine, a to se prenosi i u profesionalni život. Na ljubaznost se gleda kao na „žensku“ osobinu, što utječe na naše ponašanje prema ženama. Ako smatramo da se od žena više očekuje ljubazno ponašanje, da im je ljubaznost svojstvena, tu osobinu ćemo više vrednovati u pristupu ženama, i očekivat ćemo da je i ženama ona jednako bitna.
Možemo pretpostaviti da ako na temelju istog ponašanja dobijete različite informacije, koje su nepotpune, ublažene i lijepo upakirane, poboljšanje i kasniji rezultati bit će lošiji. Prema spomenutom istraživanju razlog zbog kojeg žene češće dobivaju takve povratne informacije, ne leži u namjernom sputavanju ili pretpostavci nekompetencije. „Važno je spomenuti kako su ranija istraživanja pokazala kako je vjerojatnije da će žene dobiti „napuhane“ povratne informacije, a manje je vjerojatno da će dobiti korisne povratne informacije, nego muškarci. Netočne, beskorisne ili nejasne povratne informacije (čak i kada su motivirane željom da budu ljubazne) mogu na kraju zamagliti kritične mogućnosti rasta i dovesti do toga da žene imaju manju vjerojatnost dobivanja važnih zadataka, povišice ili promaknuća. I obratno, nedostatak ljubaznosti u povratnim informacijama prema muškarcima mogu spriječiti njihov rast, naštetiti njihovoj dobrobiti i pridonijeti toksičnoj organizacijskoj kulturi.“ dodaje naša sugovornica Andrijana Mušura Gabor – psihologinja i viša predavačica na ZŠEM-u.
S obzirom na ogroman utjecaj naučenih stereotipa i nesvjesnosti istih u svakodnevnoj interakciji, zapitali smo se postoje li još neki slični stereotipi u poslovnom okruženju koji mogu indirektno naštetiti poziciji žene. Na što je naša sugovornica istakla različito tumačenje uspjeha koje imaju muškarci i žene te kako se žene gotovo mogu i samostalno sabotirati koliko ih i radna okolina može sabotirati. Psihologinja Mušura objašnjava da su žene sklonije svoj uspjeh tumačiti vanjskim faktorima (okolnosti, sreća), dok muškarci u većoj mjeri koriste unutarnje atribucije uspjeha (vlastiti trud, sposobnost). Obrazac je obratan u slučaju neuspjeha. Ovo se odnosi na percepciju oba spola prema uspjehu i neuspjehu muškaraca i žena. Ovakav stil atribuiranja je destruktivan po pitanju ženskog samopouzdanja, osjećaja vlastite efikasnosti i može direktno utjecati na poslovne prilike i uspjeh, zato je važno osigurati da se ženama pripisuju zasluge koje zaslužuju za svoja postignuća i da se njihovi doprinosi ne zanemaruju.
Naša sugovornica dala nam je i koristan savjet, navela je pristup feedbacku koji je razvila Kim Scott, savjetnica u menadžmentu Dropboxa, Qualtricsa, Twittera, i drugih tech kompanija. U svojoj knjizi Radical Candor, Scott definira povratne informacije kao smjernice koje ljudima pomažu da poboljšaju svoj učinak, što uključuje i pozitivne i negativne povratne informacije. Naglasak je na iskrenoj i izravnoj komunikaciji, a istovremeno uzimajući u obzir osobne i emocionalne potrebe zaposlenika. Povratne informacije zaposleniku trebaju biti jasne i specifične, i komunicirane u atmosferi iskrenosti i osobne brige bez obzira na spol.
Zbog toga, kao glavni zaključak ove teme možemo navesti važnost kvalitetnog feedbacka, odnosno koliko se pravilno iznesena povratna informacija ne bi trebala prepuštati slučaju. Feedback bi trebao biti jednako ugodan i konstruktivan za svaku zaposlenicu i zaposlenika, jer može potencijalno naštetiti svima jednako. Kao i u privatnom životu, spoznaje o sebi i rad na sebi važni su ostvarenje vlastitih želja, ciljeva i osobnih uspjeha. Naša interakcija s drugim ljudima jedan je od načina do kojih dolazimo do tih spoznaja, u takvim odnosima ljubaznost i pozitivan ton ne bi trebali izostati, kao ni sadržaj poruke koja nas može usmjeriti prema pravim promjenama i napretku.
Objavljeno: 08.03.2023. u 00:00